Povlačenje snaga Ujedinjenih Arapskih Emirata iz Jemena stvorilo je ozbiljan bezbednosni vakuum koji Al Kaida ubrzano koristi pod novim vođstvom Saada bin Atefa el Avlakija.
Ovaj proces ne odvija se izolovano, već u širem kontekstu raspada dosadašnjih regionalnih savezništava, pregrupisavanja velikih aktera i preslikavanja sirijskog scenarija na jemensko tlo.
Raspad savezništava i pad Južnog prelaznog saveta
Tokom poslednjih nedelja došlo je do otvorenog sukoba između Saudijske Arabije i UAE oko kontrole nad ključnim delovima Jemena. Rijad je iz tog sukoba izašao kao pobednik, dok su snage koje je podržavao Abu Dabi, okupljene oko Južnog prelaznog saveta, doživele brz kolaps.
Separatistički savet je početkom decembra pokušao da preuzme teritorije nekadašnje Demokratske Republike Jemen, ali se operacija ubrzo raspala. Početkom ove nedelje značajan deo rukovodstva napustio je zemlju, ostavljajući za sobom institucionalni i bezbednosni vakuum.
Uspon Al Kaide u Jemenu
U takvim okolnostima, emir Al Kaide na Arapskom poluostrvu Saad bin Atef el Avlaki oglasio se 23. decembra porukom preko medijskog krila Al Malahem Media, indirektno pozdravljajući poraz Južnog prelaznog saveta i povlačenje UAE. U poruci je naveo da je u Jemenu „uništen simbol politeizma i zablude“, aludirajući na institucije koje su podržavali Emirati.
Njegovo zadovoljstvo nije iznenađujuće UAE su godinama bile ključni stub borbe protiv Al Kaide u Jemenu, sprovodeći specijalne operacije u saradnji sa SAD i Velikom Britanijom. Upravo zato je Ministarstvo spoljnih poslova UAE prilikom najave povlačenja upozorilo na ozbiljne bezbednosne pretnje, uključujući Al Kaidu, Hute i Muslimansku braću.
Analitičari, uključujući istraživače iz Čatam Hausa, upozoravaju da će borba protiv terorizma biti ozbiljno oslabljena bez emiratskog prisustva, koje je imalo ključnu ulogu u suzbijanju Al Kaide i ISIS.
Sirijski presedan i politička transformacija džihadista
El Avlaki je formalno preuzeo vođstvo Al Kaide na Arapskom poluostrvu u martu 2024. godine, nakon smrti prethodnog emira Halida Saida Batarfija. Njegov dolazak označio je početak reorganizacije organizacije, uz korišćenje raskola između Predsedničkog saveta i Južnog prelaznog saveta.
U tom kontekstu, saudijski stratezi ne mogu da ignorišu sirijski presedan – bivši vođa Al Kaide u Siriji, Ahmad el Šaraa (nekadašnji Džolani), danas je prihvatljiv politički sagovornik Zapada. Taj model otvara mogućnost da se sličan scenario ponovi i u Jemenu.
Iako se el Avlaki još formalno nije odrekao Al Kaide niti se otvoreno profilisao kao politički lider, promene u njegovoj retorici su primetne. Nakon oštrih pretnji SAD tokom leta, u decembarskim porukama fokus je pomeren ka Kini, što ukazuje na prilagođavanje međunarodnim pritiscima.
Geopolitička klešta Turske i Pakistana
Paralelno sa povratkom Al Kaide, region ulazi u novu fazu militarizacije. Turska i Pakistan pripremaju koordinisano raspoređivanje snaga u Jemenu, Sudanu i Somaliji, sa ciljem kontrole Crvenog mora i moreuza Bab el Mandab. Ova strategija direktno podriva interese SAD, Izraela i UAE.
Formiranjem saveza poznatog kao "4+1", Saudijska Arabija se sve više oslanja na Tursku, Katar i Pakistan, uz prećutno razumevanje Irana. Finansijska moć Rijada i Dohe kombinuje se sa ljudstvom Turske i Pakistana, dok Pakistan, kao jedina nuklearna sila u muslimanskom svetu, daje savezu snažnu komponentu odvraćanja.
Somalija kao odskočna daska
Centar turskih operacija nalazi se u Somaliji, gde Ankara kroz bazu Turskom i formaciju "Afrika Kartali" obučava i kontroliše hiljade vojnika. Ova infrastruktura predstavlja osnovu za buduće operacije u Jemenu i širem regionu, usmerene protiv struktura koje podržavaju UAE.
Povratak Al Kaide kao posledica realpolitike
U takvom okruženju, povratak Al Kaide na političku i vojnu mapu Jemena ne deluje kao izuzetak, već kao logična posledica urušavanja starog poretka i pragmatične realpolitike velikih i regionalnih sila. Jemen ponovo postaje čvorište terorizma, proxy-sukoba i velikih geopolitičkih obračuna, sa potencijalno ozbiljnim posledicama po regionalnu i globalnu bezbednost.
Bivši operativac britanske spoljne obaveštajne službe MI6 i nekadašnji član Al Kaide, Aimen Din, upozorio je da Velikoj Britaniji preti novi teroristički napad nalik 11. septembru ili napadima u Londonu 7. jula 2005. godine.
Britanski i francuski ratni avioni izveli su vazdušni napad na osumnjičeni objekat oružja ISIS u centralnoj Siriji, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da su Sjedinjene Američke Države pokrenule „moćne i smrtonosne“ napade protiv snaga terorističke organizacije Islamska država (DAEŠ) u Nigeriji, nakon što je prethodno nedeljama optuživao vladu te zapadnoafričke zemlje da nije uspela da obuzda progon hrišćana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši operativac britanske spoljne obaveštajne službe MI6 i nekadašnji član Al Kaide, Aimen Din, upozorio je da Velikoj Britaniji preti novi teroristički napad nalik 11. septembru ili napadima u Londonu 7. jula 2005. godine.
Rusija bi zahvaljujući naglom rastu proizvodnje i stotinama novih nalazišta mogla da dodatno učvrsti položaj među najvećim svetskim proizvođačima zlata, a prema zvaničnim procenama Moskve ove godine bi mogla da dostigne čak 500 tona.
Blokader sa dna kace i osvedočeni narkoman Petar Đurić, čiji su snimci kako šmrče kokain masovno deljeni na društvenim mrežama, a koji se predstavlja za nekakvog borca za bolju Srbiju ispred svog pokreta "Ćale, ovo je za tebe", izazvao je skandal na Slaviji, u srcu Beograda.
Nakon vesti da se poznata glumica Bojana Maljević povukla sa najavljene studentske liste i u pismu objasnila svoje razloge, u redovima blokadera i lažne elite nastala je opšta histerija. Krenula je najprizemnija moguća kampanja pljuvanja, vređanja i najstrašnijeg linča protiv sopstvene saborkinje.
Blokaderi se nalaze u totalnom rasulu - posle rata koji je među njima buknuo zbog Regulatornog tela za elektronske medije (REM), eksplodirao je novi sukob i zbog novoobjavljenog istraživanja CRTE u koji su se uključili i propali košarkaš Vladimir Štimac i tajkun Dragan Đilas, predsednik Stranke slobode i pravde (SSP).
Univerzitetski klinički centar Niš reagovao je u najkraćem roku kako bi pomogao povređenim Nišlijama u teškoj saobraćajnoj nesreći u Crnoj Gori, poručio je direktor UKC Niš, dok. dr Milan Lazarević.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski poručila je da su Zavetnici uz predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Kod tvrđave Arza, u blizini Žanjica, ponovo je primećena riba lav. Stručnjaci upozoravaju kupače da joj se ne približavaju i da je nikako ne dodiruju, jer njen ubod može biti veoma opasan i izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe.
16. jul je te daleke 1960. godine. U tadašnjoj Jugoslaviji su počeli letnji odmori i odabir velike fotografije za ilustraciju naslovne strane „Večernjih Novosti“ tog dana bio je adekvatan: grupe veselih žena i muškaraca u čamcu na vesla, u kupaćim kostimima.
Kada dođe vreme za letnje odmore ili kratke, vikend predahe sve više porodica, parova i avanturista otkriva šta Srbija ima šta da ponudi, pa biraju jezera umesto mora.
L. R. (18) iz Beograda uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično delo izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija, a tako što je, kako se sumnja, krajem juna bacio tri ručne bombe na dva ugostiteljska objekta u Smederevu.
Pripadnici beogradske policije brzo su reagovali i u ponedeljak na Voždovcu uhapsili B. C. (40) zbog sumnje da je u stanju teškog pijanstva fizički napao svoju bivšu suprugu, a potom divljački nasrnuo i na njenu sestru koja je pokušala da je zaštiti.
Stravično dvostruko ubistvo potreslo je danas stanovnike sarajevskog naselja Hrasnica, gde su u nezapamćenoj porodičnoj tragediji život izgubili muškarac i žena, a sumnja se da ih je ubio član porodice.
Sudija za istragu prihvatio je predlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz Kotora, osumnjičenom da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu koja se u nedelju dogodila u mestu Lipci. Tužilaštvo je pokrenulo istragu kako bi bile utvrđene sve okolnosti nesreće.
Visoke temperature i letnje večeri idealna su prilika za maratonsko gledanje filmova, a Netfliks je ovog leta obogatio ponudu naslovima za svačiji ukus.
Loren Vol iz Sjedinjenih Američkih Država našla se u centru pažnje na društvenim mrežama nakon što je tokom leta odlučila da pojede obrok koji je pripremila kod kuće.
Tokom letnjih vrućina sve više žena bira laganu i prozračnu odeću koja pruža maksimalnu udobnost, pa im je materijal jedan od najbitnijih stavki. Zato žene masovno biraju muslin.
Spoj mekanog domaćeg testa, bogatog nadeva i zapečenog sira čini punjeno pica pecivo savršenim izborom za svaki obrok. Priprema nije komplikovana, a rezultat je toliko ukusan da će nestati sa stola dok je još topao.
Pesak izložen jakom suncu može dostići temperaturu koja izaziva bolne opekotine na jastučićima šapa, zbog čega je važno preduzeti nekoliko jednostavnih mera kako bi šetnja ostala bezbedna i prijatna za vašeg ljubimca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.