Sovjetska zver se ponovo budi! Rusija aktivira nuklearni projekat od kog drhti Amerika
Podeli vest
Rusija bi mogla da oživi jednu od najkontroverznijih i najambicioznijih ideja u istoriji transportne tehnologije - lokomotivu na nuklearni pogon.
Ovu mogućnost prvi put je javno pomenuo generalni direktor Transmašholdinga, Kiril Lipa, tokom foruma AMTEXPO 2026, što je odmah pokrenulo talas spekulacija o tome da li je reč o realnom projektu ili tek o povratku stare ideje u novom geopolitičkom kontekstu.
U geopolitici postoje trenuci koji ne dolaze najavljeni, ali se osećaju unapred – po rastu nervoze, gomilanju vojnih signala i nagloj tišini pre oluje. Prema proceni ruskog ekonomiste i poslanika Mihaila Deljagina, jedan takav trenutak mogao bi biti 17. februar, datum koji potencijalno nosi posledice daleko izvan granica Irana.
Vojne akcije protiv Irana mogle bi da izazovu haos na Bliskom istoku i dovedu do ozbiljne destabilizacije bezbednosne situacije u čitavom regionu, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
29.01.2026
16:55
Iako je vest delovala iznenađujuće, koncept nuklearne lokomotive nije nov. Još 2011. godine ruski mediji izveštavali su da su Rosatom i Ruske železnice razmatrali spremnost da predstave koncept takvog sistema. Tada se govorilo o teorijskim modelima i tehničkim studijama, ali nikada nije došlo do izrade demonstratora niti do praktične prezentacije. Projekat je ostao na nivou ideje, bez daljeg razvoja.
U kasnijim godinama, pojedini analitičari i mediji povezivali su nuklearnu lokomotivu sa železničkim raketnim sistemom Barguzin, koji je trebalo da predstavlja mobilnu platformu za interkontinentalne balističke rakete. Smatralo se da bi nuklearni pogon mogao da omogući gotovo neograničenu autonomiju takvih kompozicija. Međutim, i Barguzin je vremenom napušten, čime je i ta veza izgubila praktični značaj.
Još dublje u prošlost vodi sovjetsko iskustvo. Tokom osamdesetih godina prošlog veka, u završnoj fazi Hladnog rata, ideja nuklearne lokomotive ponovo je razmatrana u okviru različitih vojnih i strateških projekata. Tada je koncept bio vezan pre svega za železničke raketne sisteme i ekstremne logističke scenarije. Ipak, čak i u tom periodu, kada su tehnološki i bezbednosni kriterijumi bili znatno fleksibilniji nego danas, projekat je ocenjen kao previše složen, skup i rizičan za realizaciju.
Teška oštećenja na jednoj od kijevskih termoelektrana dovela su do novog talasa nestanaka struje i grejanja u glavnom gradu Ukrajine, dok stručnjaci upozoravaju da se objekat ne može brzo vratiti u funkciju.
Ruska državna nuklearna korporacija Rosatom, u koordinaciji sa Ministarstvom spoljnih poslova i Ministarstvom odbrane Rusije, spremna je da sprovede evakuaciju ruskih državljana zaposlenih u nuklearnoj elektrani Bušer u Iranu ukoliko bezbednosna situacija to bude zahtevala, ali za sada nikakva odluka o tome nije doneta, izjavio je generalni direktor Rosatoma Aleksej Lihačov.
29.01.2026
16:10
Slične ideje nisu bile ograničene samo na Sovjetski Savez. U Sjedinjenim Državama su tokom Hladnog rata takođe postojali koncepti nuklearnih lokomotiva. Najpoznatiji među njima bio je projekat X-12, masivna lokomotiva dugačka oko 48 metara i teška približno 360 tona. Iako je zamišljena kao tehnološki iskorak koji bi obezbedio dugotrajnu autonomiju i ogromnu vučnu snagu, ni ovaj američki koncept nikada nije izašao iz faze nacrta i inženjerskih studija.
Razlog zbog kojeg nijedan od ovih projekata nije realizovan leži u kombinaciji tehničkih, bezbednosnih i političkih faktora. Nuklearni reaktor na pokretnoj kopnenoj platformi nosi znatno veće rizike nego u pomorskom okruženju ili svemiru. Saobraćajne nesreće, sabotaže, teroristički napadi i složeni sistemi zaštite činili su ovakve projekte izuzetno problematičnim za civilnu upotrebu.
Zbog toga je nuklearni pogon do danas ostao gotovo isključivo ograničen na pomorski transport, poput podmornica i ledolomaca, kao i na svemirske misije, gde su koristi jasne, a rizici kontrolisaniji. U tim domenima nuklearna energija pruža ogromnu autonomiju i snagu bez potrebe za čestim dopunjavanjem goriva.
Izjava sa AMTEXPO 2026, međutim, sugeriše da se u Rusiji ponovo razmatraju granice mogućeg. Još uvek nije jasno da li je reč o ozbiljnom razvoju konkretnog projekta ili o strateškoj poruci sa političkom i industrijskom dimenzijom. U svakom slučaju, samo pominjanje nuklearne lokomotive pokazuje da se ideje koje su decenijama smatrane previše ambicioznim ili opasnim ponovo vraćaju u fokus, u svetu koji se ubrzano menja i u kojem energetska autonomija dobija sve veći značaj.
Ako bi se ovaj koncept ikada pomerio sa papira ka stvarnoj realizaciji, to bi predstavljalo jednu od najradikalnijih promena u istoriji železničkog transporta. Za sada, međutim, nuklearna lokomotiva ostaje na granici između tehnološke vizije, strateške poruke i povratka ideja iz najmračnijih, ali i najambicioznijih faza Hladnog rata.
Sovjetski razvoj: nuklearna lokomotiva kao produžetak strateške logistike
U Sovjetskom Savezu ideja nuklearne lokomotive pojavila se kao deo šireg razmišljanja o autonomnim sistemima koji bi mogli da funkcionišu nezavisno od klasičnih lanaca snabdevanja. Ogromne teritorije SSSR, posebno u Sibiru i na Dalekom istoku, predstavljale su logistički izazov čak i za razvijenu železničku mrežu, što je podstaklo razmatranje ekstremnih rešenja.
Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina, sovjetski vojni i industrijski instituti razmatrali su mogućnost ugradnje kompaktnog nuklearnog reaktora u teško oklopljenu železničku platformu. Poseban interes postojao je u vezi sa železničkim raketnim sistemima, gde bi nuklearni pogon omogućio gotovo neograničen domet, dugotrajno skrivanje i stalnu pokretljivost strateških snaga.
Međutim, čak i u okviru sovjetske doktrine koja je tolerisala visok stepen rizika, projekat je ocenjen kao neodrživ. Problemi hlađenja reaktora, zaštite posade i civilnog stanovništva, kao i posledice eventualne sabotaže ili nesreće na gusto korišćenim prugama, doveli su do zaključka da je koncept neizvodljiv u praksi. Nuklearni pogon je na kraju ostao rezervisan za podmornice i ledolomce, gde su rizici bili znatno kontrolisaniji.
Američki koncepti: hladnoratovska ambicija i granice realnosti
U Sjedinjenim Državama slične ideje razvijane su paralelno, u okviru šireg talasa nuklearnih projekata iz perioda Hladnog rata, kada se nuklearna energija smatrala univerzalnim rešenjem za gotovo svaki problem. Jedan od najpoznatijih predloga bila je nuklearna lokomotiva X-12, zamišljena kao masivna platforma sposobna da vuče teške terete bez potrebe za gorivom na ogromnim udaljenostima.
Koncept X-12 predviđao je lokomotivu dužine oko 48 metara i mase približno 360 tona, sa reaktorom smeštenim u snažno oklopljenom delu konstrukcije. Ideja je bila da se obezbedi praktično neprekidan izvor energije za vojne i logističke potrebe, uključujući transport strateške opreme u unutrašnjosti kontinenta, daleko od obala i potencijalnih napada.
Ipak, američki inženjeri i vojni planeri relativno brzo su došli do sličnih zaključaka kao i njihove sovjetske kolege. Bezbednosni rizici u slučaju železničkih nesreća, terorističkih napada ili čak običnog iskliznuća sa šina pokazali su se neprihvatljivim. Uz to, razvoj dizel-električnih, a kasnije i gasno-turbinskih lokomotiva učinio je nuklearni pogon suvišnim, pa je X-12 ostao simbol ambicioznih, ali neostvarenih ideja nuklearne ere.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U geopolitici postoje trenuci koji ne dolaze najavljeni, ali se osećaju unapred – po rastu nervoze, gomilanju vojnih signala i nagloj tišini pre oluje. Prema proceni ruskog ekonomiste i poslanika Mihaila Deljagina, jedan takav trenutak mogao bi biti 17. februar, datum koji potencijalno nosi posledice daleko izvan granica Irana.
Masovni kombinovani udar izveden je tokom noći i jutra na objekte energetske i vojne infrastrukture širom Ukrajine, a vazdušna opasnost proglašena je u svim regionima zemlje od 5.30 časova.
Ruska raketa pogodila je fabriku američke kompanije Mondelez u Trostjancu, u Sumskoj oblasti, tokom masovnog napada na teritoriju Ukrajine, a prema prvim informacijama nema poginulih niti povređenih.
Dok predsednik Srbije, nakon niza važnih međunarodnih susreta, silazi među narod, obilazi najudaljenija mesta i lično rešava probleme građana, blokaderi nastavljaju sa scenarijem haosa, nasilja i ekonomske štete, pokazujući da im interesi Srbije nisu ni na poslednjem mestu.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije i narodni poslanik SNS dr Uglješa Mrdić, pozvao je građane da mu dostave podatke o protivzakonitim radnjama tužilaca među kojima je Zagorka Dolovac, Mladen Nenadić i Branislav Lepotić.
Video snimak čiji je glavni akter propali političar Sergej Trifunović u kom nekadašnji predsednik Pokreta slobodnih građana govori o cenzuri Aleksandre Subotić, smenjene direktorke tajkunskih medija koji posluju unutar “Junajted grupe”, ponovo je postao aktuelan nakon što je obelodanjeno da će nova uprava voditi medije poput N1, Nove, Radara i Danasa.
U emisiji Exatlon Specijal bivša učesnica Exatlona Tijana Jović, otkrila je kako su je takmičari ogovarali iza leđa i da joj je smetalo što joj se niko nije direktno obratio.
Prethodne sedmice u Informerovoj popularnoj emisiji "Na merama" otkrili smo vam da li je rektor Vladan Đokić i dalje poželjan za studente blokadere, kako van reflektora izgleda voditeljka Maja Nikolić, da li je političarka u pokušaju Biljana Đorđević uspela da sebe predstavi kao "ženu iz naroda", kuda šetaju najpoznatiji najbolji drugari naše javne scene - Čedomir Jovanović i Aleksandar Kos…
Narodni poslanik Nebojša Bakarec i državni sekretar Adam Šukalo gostujući u Info jutru komentarisali su sinoćni napad na sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve u Novom Sadu.
Uskoro počinje služenje obaveznog vojnog roka u Republici Srbiji, a tim povodom oglasilo se Ministarstvo odbrane sa jasnim uputstvima i pravilima koje regruteri moraju ispoštovati.
U Ulici Dositeja Obradovića ispred broja 33 u Mokrinu pred više od stotinu posmatrača, a i navijača, odigrala se ljuta borba između Kobre Svemirca i Kasijusa Kleja!
Vraća se "Igra prestola", serija koja je osvojila svet rušeći pravila televizije pričajući političku drama u kostimu srednjeg veka, ali sada priča o Gvozdenom prestolu dobija pozorišnu adaptaciju koja će publiku ponovo povesti put Vesterosa.
Još za života Petra II kružile su glasine da Pavle nije njegov sin već da ga je Katarina prevarila kako bi, rađanjem naslednika, učvrstila svoje mesto na dvoru. Da li je u pitanju silna želja žene da se ostvari kao majka ili dvorska zavera?
U kvizu "Superpotera" Miomir Dačić je sam nadmudrio tri Tragača, osvojio 500.000 dinara i ostavio studio u šoku, dok mu je Jovan Memedović čestitao na velikom podvigu.
Nove pustolovine slavnih Nindža kornjača stižu ranije nego što smo očekivali. Film "Mutant Mayhem 2" u bioskope dolazi već 13. avgusta 2027, donoseći još više akcije, haosa i omiljenih junaka u jednom filmu.
Pevačica Viki Miljković tražila je od produkcije da njen kandidat prođe direktno dalje zbog polomljene noge, na šta se Dragomir Despić Desingerica po cenu prolaza našalio da će svom kandidatu polomiti obe noge.
Pevačica Snežana Đurišić zaplakala je pred kamerama u emisiji "Zvezde Granda", nakon nastupa svoje kandidatkinje koja je osvojila četiri glasa uz pomoć produkcije.
Nakon što je transrodna pevačica Elektra Elit puštena iz zatvora, u javnost je došla informacija kako je do hapšenja došlo nakon što ju je prijavio ugledni biznismen.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar