Sovjetska zver se ponovo budi! Rusija aktivira nuklearni projekat od kog drhti Amerika
Podeli vest
Rusija bi mogla da oživi jednu od najkontroverznijih i najambicioznijih ideja u istoriji transportne tehnologije - lokomotivu na nuklearni pogon.
Ovu mogućnost prvi put je javno pomenuo generalni direktor Transmašholdinga, Kiril Lipa, tokom foruma AMTEXPO 2026, što je odmah pokrenulo talas spekulacija o tome da li je reč o realnom projektu ili tek o povratku stare ideje u novom geopolitičkom kontekstu.
U geopolitici postoje trenuci koji ne dolaze najavljeni, ali se osećaju unapred – po rastu nervoze, gomilanju vojnih signala i nagloj tišini pre oluje. Prema proceni ruskog ekonomiste i poslanika Mihaila Deljagina, jedan takav trenutak mogao bi biti 17. februar, datum koji potencijalno nosi posledice daleko izvan granica Irana.
Vojne akcije protiv Irana mogle bi da izazovu haos na Bliskom istoku i dovedu do ozbiljne destabilizacije bezbednosne situacije u čitavom regionu, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
29.01.2026
16:55
Iako je vest delovala iznenađujuće, koncept nuklearne lokomotive nije nov. Još 2011. godine ruski mediji izveštavali su da su Rosatom i Ruske železnice razmatrali spremnost da predstave koncept takvog sistema. Tada se govorilo o teorijskim modelima i tehničkim studijama, ali nikada nije došlo do izrade demonstratora niti do praktične prezentacije. Projekat je ostao na nivou ideje, bez daljeg razvoja.
U kasnijim godinama, pojedini analitičari i mediji povezivali su nuklearnu lokomotivu sa železničkim raketnim sistemom Barguzin, koji je trebalo da predstavlja mobilnu platformu za interkontinentalne balističke rakete. Smatralo se da bi nuklearni pogon mogao da omogući gotovo neograničenu autonomiju takvih kompozicija. Međutim, i Barguzin je vremenom napušten, čime je i ta veza izgubila praktični značaj.
Još dublje u prošlost vodi sovjetsko iskustvo. Tokom osamdesetih godina prošlog veka, u završnoj fazi Hladnog rata, ideja nuklearne lokomotive ponovo je razmatrana u okviru različitih vojnih i strateških projekata. Tada je koncept bio vezan pre svega za železničke raketne sisteme i ekstremne logističke scenarije. Ipak, čak i u tom periodu, kada su tehnološki i bezbednosni kriterijumi bili znatno fleksibilniji nego danas, projekat je ocenjen kao previše složen, skup i rizičan za realizaciju.
Teška oštećenja na jednoj od kijevskih termoelektrana dovela su do novog talasa nestanaka struje i grejanja u glavnom gradu Ukrajine, dok stručnjaci upozoravaju da se objekat ne može brzo vratiti u funkciju.
Ruska državna nuklearna korporacija Rosatom, u koordinaciji sa Ministarstvom spoljnih poslova i Ministarstvom odbrane Rusije, spremna je da sprovede evakuaciju ruskih državljana zaposlenih u nuklearnoj elektrani Bušer u Iranu ukoliko bezbednosna situacija to bude zahtevala, ali za sada nikakva odluka o tome nije doneta, izjavio je generalni direktor Rosatoma Aleksej Lihačov.
29.01.2026
16:10
Slične ideje nisu bile ograničene samo na Sovjetski Savez. U Sjedinjenim Državama su tokom Hladnog rata takođe postojali koncepti nuklearnih lokomotiva. Najpoznatiji među njima bio je projekat X-12, masivna lokomotiva dugačka oko 48 metara i teška približno 360 tona. Iako je zamišljena kao tehnološki iskorak koji bi obezbedio dugotrajnu autonomiju i ogromnu vučnu snagu, ni ovaj američki koncept nikada nije izašao iz faze nacrta i inženjerskih studija.
Razlog zbog kojeg nijedan od ovih projekata nije realizovan leži u kombinaciji tehničkih, bezbednosnih i političkih faktora. Nuklearni reaktor na pokretnoj kopnenoj platformi nosi znatno veće rizike nego u pomorskom okruženju ili svemiru. Saobraćajne nesreće, sabotaže, teroristički napadi i složeni sistemi zaštite činili su ovakve projekte izuzetno problematičnim za civilnu upotrebu.
Zbog toga je nuklearni pogon do danas ostao gotovo isključivo ograničen na pomorski transport, poput podmornica i ledolomaca, kao i na svemirske misije, gde su koristi jasne, a rizici kontrolisaniji. U tim domenima nuklearna energija pruža ogromnu autonomiju i snagu bez potrebe za čestim dopunjavanjem goriva.
Izjava sa AMTEXPO 2026, međutim, sugeriše da se u Rusiji ponovo razmatraju granice mogućeg. Još uvek nije jasno da li je reč o ozbiljnom razvoju konkretnog projekta ili o strateškoj poruci sa političkom i industrijskom dimenzijom. U svakom slučaju, samo pominjanje nuklearne lokomotive pokazuje da se ideje koje su decenijama smatrane previše ambicioznim ili opasnim ponovo vraćaju u fokus, u svetu koji se ubrzano menja i u kojem energetska autonomija dobija sve veći značaj.
Ako bi se ovaj koncept ikada pomerio sa papira ka stvarnoj realizaciji, to bi predstavljalo jednu od najradikalnijih promena u istoriji železničkog transporta. Za sada, međutim, nuklearna lokomotiva ostaje na granici između tehnološke vizije, strateške poruke i povratka ideja iz najmračnijih, ali i najambicioznijih faza Hladnog rata.
Sovjetski razvoj: nuklearna lokomotiva kao produžetak strateške logistike
U Sovjetskom Savezu ideja nuklearne lokomotive pojavila se kao deo šireg razmišljanja o autonomnim sistemima koji bi mogli da funkcionišu nezavisno od klasičnih lanaca snabdevanja. Ogromne teritorije SSSR, posebno u Sibiru i na Dalekom istoku, predstavljale su logistički izazov čak i za razvijenu železničku mrežu, što je podstaklo razmatranje ekstremnih rešenja.
Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina, sovjetski vojni i industrijski instituti razmatrali su mogućnost ugradnje kompaktnog nuklearnog reaktora u teško oklopljenu železničku platformu. Poseban interes postojao je u vezi sa železničkim raketnim sistemima, gde bi nuklearni pogon omogućio gotovo neograničen domet, dugotrajno skrivanje i stalnu pokretljivost strateških snaga.
Međutim, čak i u okviru sovjetske doktrine koja je tolerisala visok stepen rizika, projekat je ocenjen kao neodrživ. Problemi hlađenja reaktora, zaštite posade i civilnog stanovništva, kao i posledice eventualne sabotaže ili nesreće na gusto korišćenim prugama, doveli su do zaključka da je koncept neizvodljiv u praksi. Nuklearni pogon je na kraju ostao rezervisan za podmornice i ledolomce, gde su rizici bili znatno kontrolisaniji.
Američki koncepti: hladnoratovska ambicija i granice realnosti
U Sjedinjenim Državama slične ideje razvijane su paralelno, u okviru šireg talasa nuklearnih projekata iz perioda Hladnog rata, kada se nuklearna energija smatrala univerzalnim rešenjem za gotovo svaki problem. Jedan od najpoznatijih predloga bila je nuklearna lokomotiva X-12, zamišljena kao masivna platforma sposobna da vuče teške terete bez potrebe za gorivom na ogromnim udaljenostima.
Koncept X-12 predviđao je lokomotivu dužine oko 48 metara i mase približno 360 tona, sa reaktorom smeštenim u snažno oklopljenom delu konstrukcije. Ideja je bila da se obezbedi praktično neprekidan izvor energije za vojne i logističke potrebe, uključujući transport strateške opreme u unutrašnjosti kontinenta, daleko od obala i potencijalnih napada.
Ipak, američki inženjeri i vojni planeri relativno brzo su došli do sličnih zaključaka kao i njihove sovjetske kolege. Bezbednosni rizici u slučaju železničkih nesreća, terorističkih napada ili čak običnog iskliznuća sa šina pokazali su se neprihvatljivim. Uz to, razvoj dizel-električnih, a kasnije i gasno-turbinskih lokomotiva učinio je nuklearni pogon suvišnim, pa je X-12 ostao simbol ambicioznih, ali neostvarenih ideja nuklearne ere.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U geopolitici postoje trenuci koji ne dolaze najavljeni, ali se osećaju unapred – po rastu nervoze, gomilanju vojnih signala i nagloj tišini pre oluje. Prema proceni ruskog ekonomiste i poslanika Mihaila Deljagina, jedan takav trenutak mogao bi biti 17. februar, datum koji potencijalno nosi posledice daleko izvan granica Irana.
Zvaničan profil studenata u blokadi Ekonomskog fakulteta u Novom Sadu - Blokada EFUNS - objavio je šok snimak starije blokaderke koja duva u pištaljku uz brutalnu pretnju svima koji ne misle kao i oni.
Seoba blokadera iz Rektorata dogodila se četiri dana nakon što je UKP, po nalogu tužilaštva, ušla u Rektorat u sklopu istrage smrti studentkinje Filozofskog fakulteta Milice Živković (25).
Nastavlja se sramna kampanja Marinike Tepić protiv funkcionera SNS-a i članova njihovih porodica. Opet je meta sramnog napada predsednik Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević.
Odbornik u Skupštini grada Niša Miloš Gocić izjavio je da više nije tajna da su zahtevi blokaderske opozicije i izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju Tonina Pucule gotovo identični.
Srpski Dnevnik počinje 6. aprila u 21 čas i gledaocima Informer televizije ponudiće novo iskustvo informisanja, ali i odgovor na pitanje kako će se događaj odraziti na nas, poručila je voditeljka Emilija Savić.
Informer televizija od ponedeljka u 21 čas pokreće prvi "Srpski dnevnik", a jedna od voditeljki, Sanja Batar rekla je da gledaoce očekuje neverovatan format, jer će se pričati ono što drugi ne smeju.
Od ponedeljka, u 21 čas, počinje nova udarna informativna emisija na Informer TV "Srpski dnevnik", koja svakog dana donosi najvažnije vesti, istinu bez zadrške i teme koje se tiču svakog građanina!
Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje radi u punom kapacitetu, bez listi čekanja, a u narednom periodu radiće i danima vikenda, izjavio je danas direktor tog instituta Milovan Bojić.
Srbija će se projektom "Mozaik" i pravljenjem svog satelita uključiti u razvoj svemirskih tehnologija, što je izuzetno važno jer će u budućnosti razvoj tih tehnologija sve više uticati na razvoj ekonomije, izjavio je savetnik ministra u Ministarstvu nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Zoran Tomić.
Milan S. (35) iz okoline Merošine koji se tereti da je silovao i opljačkao taksistkinju se pred tužiocem Višeg tužilaštva u Prokuplju tokom saslušanja branio ćutanjem.
Tomislavu Petroviću (38), državljaninu Bosne i Hercegovine, koji se tereti za nesreću kod Bačkog Petrovca u kojoj je poginula majka troje dece S.J. (38), dok su njen suprug i ćerkice povređene, suđenje je nastavljeno juče, a veštaci hemijske struke su izneli potvrde da je bio pod uticajem opojnih supstanci.
Jovica Sovilj (40), pripadnik ''vračarskog klana'', koji je uhapšen u Atini po međunarodnoj poternici Srbije, učestvovao je u pokušaju ubistva Samira Divljanovića krajem 2019. godine, a kako se vidi u presretnutim Skaj porukama, on je ''uživo'' pratio pripreme i sam pokušaj likvidacije novopazarskog narko-dilera.
Vaskršnja torta ne mora da bude ni skupa ni komplikovana za pripremu. Donosimo vam ideju za jednostavnu keks tortu lagane strukture koju će mališani posebno voleti.
Upoznajte džinovskog zeca po imenu Junior, koji je toliko krupan da njegov mali prijatelj može udobno da se sklupča ispod jednog njegovog uha na kauču.
Rijaliti učesnik Asmin Durdžić uradio je na bivšu verenicu Staniju Dobrojević i izneo tvrdnje o njenoj zaradi na stranici za odrasle i slikama koje je slala.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar