Predsednik Rusije Vladimir Putin je u Nemačkoj na Minhenskoj konferenciji 2007. prvi put otvoreno osporio zapadnu dominaciju i najavio kraj unipolarnog poretka. Minhen 2026. je podsetnik da je taj govor bio početak nove ere.
Minhenska bezbednosna konferencija, 62. po redu, održaće se od 13. do 15. februara 2026. godine.
Na njoj se očekuje oko 60 šefova država i vlada. Skup se smatra najvažnijim forumom za teme vezane za bezbednosnu politiku, a ove godine teme će biti gotovo identične kao i na konferenciji iz 2007. To, međutim, nije slučajnost.
Naime, tokom 43. sigurnosne konferencije koja se 10. februara 2007. održala u bavarskoj prestonici, ruski lider Vladimir Putin šokirao je Zapad i iz temelja prodrmao unipolarni svetski poredak.
Rat protiv terorizma je bio u punom jeku, Buš i Pol Volfovic su srušili Sadama Huseina i sanjali vek američke dominacije (Paks Amerikana).
Međutim, Putin ih je neprijatno iznenadio svojim govorom u kojem je pomenuo Unipolarni svetski poredak, širenje NATO-a prema istoku i iranski nuklearni program.
Putin je tada po prvi put jasno rekao da Rusija ima svoje spoljnopolitičke ciljeve i dao je do znanja da je spremna da brani svoje interese i preuzme aktivniju ulogu u oblikovanju globalnog poretka.
Never forget that Vladimir Putin was only asking about:
🔴Keep Ukraine neutral
🔴Don’t expand NATO eastward
🔴Respecting Minsk agreements
NATO achieved exactly what it wanted, put Russia in a position it could not stay passive...
Učesnici skupa i mediji govorili su da svetu preti novi Hladni rat, a kritičari taj govor vide kao jasnu najavu ruskih imperijalističkih težnji koje su počele godinu dana kasnije u Gruziji, a kulminirale napadom na Ukrajinu.
Moskva taj govor vidi kao rano upozorenje Zapadu da neće tolerisati zapadne hegemonističke pretenzije. Kremlj tvrdi da su NATO i EU ignorisali to upozorenje i izazvali rat koji besni u Ukrajini, umesto da su prihvatili multipolarni svetski poredak.
Minhenski govor je promenio sve
Ruski predsednik je tokom govora kritikovao ono što je nazvao monopolističkom dominacijom SAD u globalnim odnosima i njihovu gotovo neobuzdanu upotrebu sile u međunarodnim odnosima. - Rezultat takve dominacije je da se niko ne oseća sigurnim - rekao je Putin i dodao da takva politika podstiče trku u naoružanju.
Putin je citirao govor bivšeg ministra odbrane Zapadne Nemačke i glavnog sekretara NATO od 1988. do 1994, Manfreda Vornera iz 1990. kako bi podržao svoj stav da je NATO obećao da se neće širiti na bivše članice Varšavskog pakta.
- Činjenica da smo spremni da ne širimo NATO istočno od Nemačke pruža Sovjetskom Savezu osećaj sigurnosti. Gde su sada te garancije - citirao je Putin.
Moskva iznova ponavlja da je Gorbačov dopustio ujedinjenje Nemačke samo zato što im je SAD dao garanciju da se neće širiti dublje u istočni blok.
NATO mora da se vrati na granice iz 1990.
I sam Putin je posle napada na Ukrajinu rekao da se NATO mora vratiti na granice iz 1990.
- Mislim da je očito da širenje NATO-a nema nikakve veze sa modernizacijom samog Saveza ili sa osiguranjem sigurnosti u Evropi. Naprotiv, ono predstavlja ozbiljnu provokaciju koja smanjuje nivo međusobnog poverenja. Imamo pravo da se pitamo kome je to proširenje namenjeno? I šta se dogodilo sa uveravanjima naših zapadnih partnera posle raspada Varšavskog pakta? - pitao je sve u dvorani Putin.
Tokom govora Putin je osudio američke planove o postavljanju protivraketnog štita u istočnoj Evropi kojeg su zatražile evropske članice u aprilu 2007.
Putin je rekao da su mu Amerikanci, kada je pitao Vašington zašto postavljaju raketni štit u Poljskoj i Češkoj, odgovorili da je to za obranu od - Severne Koreje!
- To se protivi zakonitostima balistike. To je kao da se levom rukom češkate po desnom uhu - rekao je Putin i u novembru 2007. najavio da će se Rusija zamrznuti Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi (CFE) iz 1990. Taj Putinov je u Rusiji postao poznat kao Minhenski govor.
Dmitrij Kozak, jedan od najbližih saradnika ruskog predsednika Vladimira Putina, poslednji put je posetio šefa Kremlja u septembru prošle godine i tada mu je postavio, kako navode izvori, jednostavno pitanje zašto je sve ovo urađeno.
Da se u zapadnim prestonicama razmatraju znatno oštriji potezi prema Rusiji, potvrđuje i pisanje britanskog lista Gardijan. Prema navodima tog medija, Velika Britanija ozbiljno razmatra mogućnost zaplene tankera koji se dovode u vezu sa takozvanom „flotom u senci“.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova, zajedno sa svojim saveznicima i partnerima, razmatra predlog američkog predsednika Donalda Trampa za pridruživanje Odboru za mir, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Prema najnovijim dokumentima koje je Ministarstvo pravde SAD objavilo, potvrđeno je da je Džefri Epstin godinama koristio svoje kontakte sa evropskim političarima kako bi stigao do ruskog predsednika Vladimira Putina.
Dmitrij Kozak, jedan od najbližih saradnika ruskog predsednika Vladimira Putina, poslednji put je posetio šefa Kremlja u septembru prošle godine i tada mu je postavio, kako navode izvori, jednostavno pitanje zašto je sve ovo urađeno.
Tajkunski mediji predvođeni Novom S su u prljavom pokušaju da prekrše slobodnu volju građana Srbije, ali i da napadaju Aleksandra Vučića u trenutku kada on ne može da se brani jer poštuje Ustav Republike Srbije i zakon o izbornoj tišini, u jednom od najnovijih današnjih tekstova, bukvalno priznali da direktno utiču na birače.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pozvao je uživo u emisiji "Kolegijum" člana Saveta REM-a Rodoljuba Šabića kako bi prijavio najteže kršenje predizborne tišine od strane tajkunskih medija N1 i Nova S.
Regulatorno telo za elektronske medije (REM) oglasilo se zvaničnim saopštenjem i potvrdilo da su na tajkunskim televizijama N1 i Nova S uočeni programski sadržaji koji direktno krše zakonske obaveze tokom predizborne tišine, o čemu je Informer pisao.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pozvao je uživo u emisiji "Kolegijum" člana Saveta REM-a Rodoljuba Šabića kako bi prijavio najteže kršenje predizborne tišine od strane tajkunskih medija N1 i Nova S.
Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Crne Gore Milan Knežević podelio je tonsku izjavu komesarke Marte Kos sa Samita Berlinskog procesa u Miločeru, u kojoj je ona istakla da se ponekad oseća kao čobanica koja pazi na sve što se dešava u stadu, aludirajući na evropski put Crne Gore.
Meteorolog Ivan Ristić upozorava da se nad Evropom, prema aktuelnim proračunima, oko 1. novembra očekuje prodor hladnijeg vazduha, koji bi mogao da donese značajniju promenu vremena i u Srbiji, uz mogućnost snega.
Svetska travel influenserka Čajla Niki (Cheila Nicki) oduševljena je Hramom Svetog Save u Beogradu, koji je opisala kao jednu od najlepših crkava na svetu, poručivši da bi svaki turista trebalo da ga poseti.
Ivanka Ilić, dugogodišnja urednica u Školskoj redakciji RTS-a preminula je u sredu, 21. oktobra 2026. godine, a ispraćaj za kremaciju biće održan u ponedeljak, 26. oktobra.
Instruktor vožnje A. H. (40), koji je tokom časova vožnje u Novom Zagrebu neprimereno dodirivao polaznicu auto-škole i pokušavao da je ljubi uprkos njenom protivljenju, osuđen je na 660 sati rada u javnom interesu.
U udesu koji se danas oko 14.25 časova dogodio na auto-putu "Princeza Ksenija", u mestu Suka, poginula je devojka (19), dok je druga osoba koja je bila u vozilu zadobila povrede i transportovana je u KCCG radi ukazivanja pomoći.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Epl je zvanično pustio u prodaju Ajfon Duo koji košta više od 2.700 dolara, a iako za njim već vlada pomama, stručnjaci upozoravaju na slabiju praktičnost ovog modela.
Snimak ružičastih delfina iz priobalja Omana, koji se proširio društvenim mrežama, pokrenuo je mnoga nagađanja o poreklu ove neuobičajene boje kod ove vrste životinja.
Eskort dama Lilit Lodž iz Brizbejna otkrila je da njeni klijenti najčešće žele misionarsku pozu, navodeći da muškarci retko traže nešto izvan uobičajenog.
Pripadnice estrade koje su osvojile znatno mlađe muškarce godinama privlače pažnju javnosti, a među njima su pevačice Jelena Karleuša, Dara Bubamara i Goca Tržan i modna kreatorka Verica Rakočević.
Pevačica Zorica Brunclik pojavila se večeras sa suprugom Miroljubom Aranđelovićem Kemišem na koncertu Katarine Grujić u MTS dvorani u Beogradu, a poznati supružnici privukli su pažnju svojim elegantnim izdanjima.
Roditelji pevačice Katarine Grujić zauzeli su mesta u prvom redu na njenom večerašnjem koncertu i s ponosom pratili svaki trenutak spektakla, pružajući joj podršku u važnom trenutku karijere.
Glumica Dolores Lambaša tragično je nastradala 23. oktobra 2013. godine u saobraćajnoj nesreći na istoj deonici puta kod Slavonskog Broda na kojoj je šest godina ranije život izgubio i makedonski pevač Toše Proeski.
Ekipa Informera uhvatila je fudbalera Marka Gobeljića na koncertu njegove supruge Katarine Grujić u MTS dvorani u Beogradu, gde je iz prvog reda pratio njen nastup, dok je u naručju držao njihovu ćerkicu Katju.
Komentari