Predsednik Rusije Vladimir Putin je u Nemačkoj na Minhenskoj konferenciji 2007. prvi put otvoreno osporio zapadnu dominaciju i najavio kraj unipolarnog poretka. Minhen 2026. je podsetnik da je taj govor bio početak nove ere.
Minhenska bezbednosna konferencija, 62. po redu, održaće se od 13. do 15. februara 2026. godine.
Na njoj se očekuje oko 60 šefova država i vlada. Skup se smatra najvažnijim forumom za teme vezane za bezbednosnu politiku, a ove godine teme će biti gotovo identične kao i na konferenciji iz 2007. To, međutim, nije slučajnost.
Naime, tokom 43. sigurnosne konferencije koja se 10. februara 2007. održala u bavarskoj prestonici, ruski lider Vladimir Putin šokirao je Zapad i iz temelja prodrmao unipolarni svetski poredak.
Rat protiv terorizma je bio u punom jeku, Buš i Pol Volfovic su srušili Sadama Huseina i sanjali vek američke dominacije (Paks Amerikana).
Međutim, Putin ih je neprijatno iznenadio svojim govorom u kojem je pomenuo Unipolarni svetski poredak, širenje NATO-a prema istoku i iranski nuklearni program.
Putin je tada po prvi put jasno rekao da Rusija ima svoje spoljnopolitičke ciljeve i dao je do znanja da je spremna da brani svoje interese i preuzme aktivniju ulogu u oblikovanju globalnog poretka.
Never forget that Vladimir Putin was only asking about:
🔴Keep Ukraine neutral
🔴Don’t expand NATO eastward
🔴Respecting Minsk agreements
NATO achieved exactly what it wanted, put Russia in a position it could not stay passive...
Učesnici skupa i mediji govorili su da svetu preti novi Hladni rat, a kritičari taj govor vide kao jasnu najavu ruskih imperijalističkih težnji koje su počele godinu dana kasnije u Gruziji, a kulminirale napadom na Ukrajinu.
Moskva taj govor vidi kao rano upozorenje Zapadu da neće tolerisati zapadne hegemonističke pretenzije. Kremlj tvrdi da su NATO i EU ignorisali to upozorenje i izazvali rat koji besni u Ukrajini, umesto da su prihvatili multipolarni svetski poredak.
Minhenski govor je promenio sve
Ruski predsednik je tokom govora kritikovao ono što je nazvao monopolističkom dominacijom SAD u globalnim odnosima i njihovu gotovo neobuzdanu upotrebu sile u međunarodnim odnosima. - Rezultat takve dominacije je da se niko ne oseća sigurnim - rekao je Putin i dodao da takva politika podstiče trku u naoružanju.
Putin je citirao govor bivšeg ministra odbrane Zapadne Nemačke i glavnog sekretara NATO od 1988. do 1994, Manfreda Vornera iz 1990. kako bi podržao svoj stav da je NATO obećao da se neće širiti na bivše članice Varšavskog pakta.
- Činjenica da smo spremni da ne širimo NATO istočno od Nemačke pruža Sovjetskom Savezu osećaj sigurnosti. Gde su sada te garancije - citirao je Putin.
Moskva iznova ponavlja da je Gorbačov dopustio ujedinjenje Nemačke samo zato što im je SAD dao garanciju da se neće širiti dublje u istočni blok.
NATO mora da se vrati na granice iz 1990.
I sam Putin je posle napada na Ukrajinu rekao da se NATO mora vratiti na granice iz 1990.
- Mislim da je očito da širenje NATO-a nema nikakve veze sa modernizacijom samog Saveza ili sa osiguranjem sigurnosti u Evropi. Naprotiv, ono predstavlja ozbiljnu provokaciju koja smanjuje nivo međusobnog poverenja. Imamo pravo da se pitamo kome je to proširenje namenjeno? I šta se dogodilo sa uveravanjima naših zapadnih partnera posle raspada Varšavskog pakta? - pitao je sve u dvorani Putin.
Tokom govora Putin je osudio američke planove o postavljanju protivraketnog štita u istočnoj Evropi kojeg su zatražile evropske članice u aprilu 2007.
Putin je rekao da su mu Amerikanci, kada je pitao Vašington zašto postavljaju raketni štit u Poljskoj i Češkoj, odgovorili da je to za obranu od - Severne Koreje!
- To se protivi zakonitostima balistike. To je kao da se levom rukom češkate po desnom uhu - rekao je Putin i u novembru 2007. najavio da će se Rusija zamrznuti Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi (CFE) iz 1990. Taj Putinov je u Rusiji postao poznat kao Minhenski govor.
Dmitrij Kozak, jedan od najbližih saradnika ruskog predsednika Vladimira Putina, poslednji put je posetio šefa Kremlja u septembru prošle godine i tada mu je postavio, kako navode izvori, jednostavno pitanje zašto je sve ovo urađeno.
Da se u zapadnim prestonicama razmatraju znatno oštriji potezi prema Rusiji, potvrđuje i pisanje britanskog lista Gardijan. Prema navodima tog medija, Velika Britanija ozbiljno razmatra mogućnost zaplene tankera koji se dovode u vezu sa takozvanom „flotom u senci“.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova, zajedno sa svojim saveznicima i partnerima, razmatra predlog američkog predsednika Donalda Trampa za pridruživanje Odboru za mir, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Prema najnovijim dokumentima koje je Ministarstvo pravde SAD objavilo, potvrđeno je da je Džefri Epstin godinama koristio svoje kontakte sa evropskim političarima kako bi stigao do ruskog predsednika Vladimira Putina.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dmitrij Kozak, jedan od najbližih saradnika ruskog predsednika Vladimira Putina, poslednji put je posetio šefa Kremlja u septembru prošle godine i tada mu je postavio, kako navode izvori, jednostavno pitanje zašto je sve ovo urađeno.
Indija je zatražila uzorke retkih zemalja iz ogromnog sibirskog nalazišta Tomtor, koje je pod kontrolom ruske kompanije Rosnjeft, u pokušaju da obezbedi nove izvore kritičnih minerala i smanji opasnu zavisnost od Kine.
"Predsednik Aleksandar Vučić je snažan lider koji čuva teritorijalni integritet i nezavisnost Srbije, snaži zemlju i daje sve od sebe kako bi je zaštitio! Zato mi je izuzetna čast da ga ugostim!"
"Predsednik Aleksandar Vučić je snažan lider koji čuva teritorijalni integritet i nezavisnost Srbije, snaži zemlju i daje sve od sebe kako bi je zaštitio! Zato mi je izuzetna čast da ga ugostim!"
Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore, čini se kao ničim izazvano, saopštilo je kako sa Hrvatskom pregovara "u duhu međusobnog uvažavanja, poštovanja i partnerskih odnosa", ali se taj razgovor "ne komentariše javno sve do postizanja obostrano prihvatljivih rešenja".
U Srbiji će biti pretežno sunčano i toplo uz malu oblačnost koja će rano ujutru i sredinom dana tek ponegde na severu Banata usloviti slabu, kratkotrajnu kišu. Temperature od 11 do 31 stepen.
U Beogradu će sutra doći do potpune obustave saobraćaja u Bulevaru Nikole Tesle u Beogradu, dok će na delu opštine Zvezdara biti izmenjeno saobraćanje javnog prevoza.
U saobraćajnoj nesreći koja se u 22.00 sata dogodila u Višnjičkoj ulici na Karaburmi oboren je motociklista, koji je sa teškim povredama prevezen u Urgentni centar, saopšteno je iz službe hitne pomoći.
Pre nego što je 3. maja 2023. godine počinio masakr u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar“, Kosta K. je spolja delovao kao primer uspešnog deteta iz ugledne beogradske porodice. Otac Vladimir bio je poznati radiolog, a majka Miljana Kecmanović biolog i stručnjak za genetiku i DNK veštačenja.
Muškarac (43) teško je povređen kada se njegov automobil prevrnuo na šumskom putu kod Mostara. Uprkos prelomima obe noge, uspeo je da pešači oko kilometar kako bi pozvao pomoć.
Gostujući u podkastu "Perspektive" na televiziji K1, poznati pisac i publicista Muharem Bazdulj izneo je lično svedočanstvo o svom životnom putu, prelasku u Beograd, ali i oštre analize o istorijskom revizionizmu i sudbini zajedničkog kulturnog prostora bivše Jugoslavije.
Planetarna muzička zvezda Leni Kravic stigao je u Beograd, a pred njegov veliki koncert na Ušću isplivali su svi detalji i zahtevi koje je poslao našim organizatorima.
Glumica Jelisaveta Orašanin sinoć se prvi put pojavila na jednom javnom događaju nakon što su mediji otrkili da je u vezi sa 11 godina mlađim kolegom Pavlom Mensurom.
Pozorišni reditelj, univerzitetski profesor i jedan od osnivača čuvenog omladinskog pozorišta Dadov, Rusmil-Slavenko Saletović, preminuo je u 79. godini, zvanično je saopšteno iz ovog beogradskog teatra.
Kako bi što lakše rešili problem seksualnog nezadovoljstva, seksolozi su izumeli novu pozu. Reč je o pozi mačke, koja predstavlja varijantu misionarske poze i sjajna je za stimulaciju klitorisa.
Broj kratkih turističkih putovanja po Evropi, koja traju do četiri dana, ove godine je značajno porastao. Prema podacima zabeležen je rast od 34 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Na veliko zadovoljstvo pevačice Svetlane Cece Ražnatović, fudbaler Nemanja Gudelj bi, kako se spekuliše, već od leta mogao da se vrati u Srbiju zajedno sa suprugom Anastasijom Ražnatović.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.