Udarno! Došao je kraj Zelenskog: Tramp naredio šokantnu promenu - Kijev prihvatio uslove i započeo nesvakidašnji proces
Podeli vest
Ukrajina je započela planiranje predsedničkih izbora istovremeno sa referendumom o mirovnom sporazumu, nakon pojačanog pritiska administracije američkog predsednika Donalda Trampa na ukrajinsko rukovodstvo na čelu sa predsednikom Volodimirom Zelenskim.
Moskovski gradski sud ukinuo je deo presude kojim su bivšem zameniku ministra odbrane Rusije Timuru Ivanovu oduzeti kuća i zemljišna parcela, dok je u preostalom delu potvrdio zakonitost konfiskacije imovine vredne više od 1,2 milijarde rubalja.
Poljska i Mađarska mogle bi da se pojave kao prve zemlje sa teritorijalnim zahtevima prema Ukrajini ukoliko se oružani sukob nastavi bez političko-diplomatskog rešenja, upozorio je ruski diplomata Konstantin Dolgov, ambasador po posebnim zadacima.
11.02.2026
18:10
Prema navodima lista, Bela kuća intenzivno gura Kijev ka zaključenju mirovnih pregovora već tokom proleća, uz jasno upozorenje da bi Ukrajina, u suprotnom, mogla da ostane bez bezbednosnih garancija koje nude Sjedinjene Američke Države. Ovakav pritisak nije nov – Donald Tramp je još krajem prošle godine poručio da Ukrajina mora da održi izbore, čime je dodatno pojačao pritisak na Zelenskog da prihvati mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine, oblikovan uz ključnu ulogu Vašingtona.
Zelenski je tada izjavio da je spreman za predsedničke izbore, ali isključivo pod uslovom da međunarodni partneri obezbede bezbednost i da se izmene izborni propisi tokom vanrednog stanja. Ustav Ukrajine, naime, ne dozvoljava održavanje parlamentarnih izbora u ratnim okolnostima, zbog čega nisu održani izbori za Vrhovnu radu planirani za oktobar 2023. godine, kao ni predsednički izbori predviđeni za mart 2024. godine. Ovu situaciju ruske vlasti i ruski mediji koriste kao osnovu za tvrdnje o „nelegitimnosti“ Zelenskog.
NATO je poručio da je spreman da odgovori na svaku bezbednosnu pretnju, naglašavajući da bi reakcija Alijanse bila „smrtonosna“ u slučaju eventualnog ruskog napada na Suvalkski koridor, izjavio je generalni sekretar NATO Mark Rute.
Pitanje teritorija biće ključno u narednoj rundi pregovora Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država, koja bi, na američki zahtev, trebalo da bude održana već sledeće nedelje, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
11.02.2026
17:10
Ipak, predsednički izbori u Ukrajini mogu, barem u teoriji, da budu održani i tokom vanrednog stanja. Za takav scenario neophodna je podrška parlamenta, koju bi, prema procenama, mogli da obezbede ne samo saveznici Zelenskog, već i deo poslanika koji priželjkuju njegovu političku smenu.
Administracija Donalda Trampa u međuvremenu je dodatno pojačala pritisak na Kijev, jasno stavljajući do znanja da su američke bezbednosne garancije direktno povezane sa postizanjem sveobuhvatnog mirovnog sporazuma. Prema procenama iz Vašingtona, takav dogovor bi „verovatno zahtevao ustupke u Donbasu“. Fajnenšel tajms navodi da SAD žele da ceo proces bude završen do 15. maja.
List je ranije pisao da su bezbednosne garancije SAD uslovljene američkim zahtevima da se Donbas prepusti Rusiji, dok je i Rojters objavio da je postizanje mirovnog sporazuma sa Moskvom ključni uslov da Kijev dobije bezbednosne garancije iz Vašingtona.
Rokovi, Abu Dabi i američki pritisak
Fajnenšel tajms podseća da se ove informacije poklapaju sa nedavnim izjavama samog Zelenskog. Nakon drugog trilateralnog sastanka Ukrajine, Rusije i SAD, održanog u Abu Dabiju 4. i 5. februara, Zelenski je rekao da Amerikanci žele da rat bude završen do juna, kako bi se Vašington fokusirao na međuizbore u SAD u novembru. On je dodao da će pritisak biti usklađen sa tim rokovima.
Istovremeno, Zelenski je naglasio da Rusija i dalje insistira na povlačenju ukrajinskih oružanih snaga iz Donbasa, ali da Kijev takav zahtev i dalje odbija.
Prema izvorima bliskim ukrajinskom predsedniku, Zelenski i njegov tim jasno su poručili Beloj kući da su spremni da razmotre ispunjavanje američkih zahteva, uprkos ozbiljnim logističkim i političkim problemima koje nosi organizovanje izbora u kratkom roku tokom ratnog stanja.
U medijima se pojavila i informacija da Zelenski razmatra mogućnost raspisivanja izbora i referenduma 24. februara, na četvrtu godišnjicu početka ruske vojne operacije. Ipak, naglašava se da završetak rata zavisi od više faktora, uključujući napredak u pregovorima i postizanje mirovnog sporazuma sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Reakcija Moskve
Prva reakcija iz Moskve stigla je od portparola ruskog predsednika Dmitrija Peskova, koji je izjavio da je „prerano govoriti o namerama Zelenskog da održi izbore, jer se sve informacije za sada zasnivaju isključivo na medijskim napisima“.
Rusija, s jedne strane, ne želi otvoreno da ulazi u sukob sa Donaldom Trampom, ali, s druge, izbegava da da jasan pristanak, budući da Vladimir Putin i njegovo okruženje insistiraju na tezi o nelegitimnosti Zelenskog, što se u praksi koristi za odlaganje okončanja rata.
Za samog Zelenskog, međutim, brzi izbori mogu biti politički korisni – zadržava velike šanse za reizbor i time Vašingtonu šalje poruku da Kijev ne opstruira potpisivanje mirovnog sporazuma, ukoliko do njega uopšte dođe.
Kancelarija Volodimira Zelenskog nije odgovorila na zahtev Fajnenšel tajmsa za komentar. Ipak, izvor blizak predsedniku Ukrajine izjavio je za RBC Ukrajina:
- Dok nema bezbednosnih garancija, neće biti ni najava izbora.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Moskovski gradski sud ukinuo je deo presude kojim su bivšem zameniku ministra odbrane Rusije Timuru Ivanovu oduzeti kuća i zemljišna parcela, dok je u preostalom delu potvrdio zakonitost konfiskacije imovine vredne više od 1,2 milijarde rubalja.
Kineska ambasada u Srbiji hitno se oglasila zbog laži iznetih u emisiji "Utisak nedelje" Olje Bećković, koja se emituje na tajkunskoj televiziji Nova S.
Inicijativa Londona da sa saveznicima iz severne Evrope formira novu vojno-pomorsku grupaciju protiv Rusije mogla bi da izazove oštar odgovor Moskve, piše kineski portal Sohu.
Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, govoreći na Informer TV, najavio je posetu Kini, koja će, prema njegovim rečima, biti od izuzetnog značaja za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, prilikom velikog intervjua na Informer TV, podsetio se vremena kada je bio član Srpske radikalne stranke (SRS) i kada je ostajao do kasno u stranci da radi.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostuje na Informer TV. Predsednik je na početku intervjua na našoj televiziji komentarisao izbore koji će se održati u narednom periodu.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako se za izbore sprema političar blokader Miroslav Aleksić, sa kime se druži pretendent na studentsku listu, profesor Milo Lompar, kakav je javni debakl doživela Đilasova uzdanica Marinika Tepić, na koji način se opušta lažni poliglota, opozicionar Đorđe Stanković, gde se šeta advokat blokader Rodoljub Šabić… i još mnogo toga!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić večeras je gost Informera i govori o svim najaktuelnijim temama, koje su između ostalog i inflacija, kao i cene lekova.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostujući na Informer TV u Kolegijumu, istakao je da Srbija treba da radi na unapređenju digitalizacije, kao i da ima prednost u odnosu na region.
Emitovanje serije "Katarina Velika" na programu Informer TV ponovo je u fokus javnosti vratilo jedno od ključnih poglavlja ruske istorije - pripajanje Krima Rusiji 1783. godine.
Svetislav Bule Goncić je detinjstvo proveo veoma skromno živeći u podrumu Osnovne škole "Prva proleterska brigada" na Dorćolu gde je njegov otac radio kao domar.
Incident u liftu između Bijonsine sestre Solanž Nouls i repera Džej-Zija nakon Met Gale 2014. godine ostao je jedan od najskandaloznijih trenutaka u pop kulturi.
Met Gala, koji važi za najprestižniji i najiščekivaniji modni spektakl svake godine, i ovoga puta okupio je brojne slavne ličnosti u Njujorku, a crveni tepih bio je obeležen upečatljivim trendom poznatim kao „gola haljina“.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar