Mogućnost direktnog sukoba Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Rusije na prostoru Irana više se ne pominje samo kao teorijska pretnja, već kao scenario koji se postepeno priprema na terenu.
Paralelno sa vazdušnim nadzorom, Vašington ubrzava koncentraciju pomorskih snaga u regionu.
Američki nosači i vojni pritisak uz diplomatske poruke
Prema dostupnim informacijama, razmatra se prebacivanje dodatnih udarnih grupa nosača aviona ka Bliskom istoku. Jedan nuklearni nosač već je registrovan na ruti koja vodi ka Evropi, a zatim prema zoni potencijalnih operacija. Ukoliko se ti planovi realizuju, američka mornarica bi u regionu mogla da raspolaže sa više od 150 borbenih letelica, uključujući višenamenske lovce, avione pete generacije i platforme za radioelektronsko ratovanje.
Istovremeno, zvanična retorika Vašingtona ostaje diplomatska. Predsednik SAD Donald Tramp javno poručuje da pregovori sa Teheranom treba da se nastave, iako priznaje da konkretni rezultati za sada izostaju. Međutim, razlika između javnih poruka i realnog vojnog raspoređivanja postaje sve uočljivija, što dodatno podgreva spekulacije o stvarnim namerama američke administracije.
Kina otvoreno ulazi u zonu interesa Irana
Dok Sjedinjene Države pojačavaju pritisak, Kina pravi poteze koji imaju dugoročnu stratešku težinu. Kineski ratni brodovi upućeni su ka Ormuskom moreuzu radi zajedničkih pomorskih vežbi sa Iranom i Rusijom u Omanskom moru. Njihovo prisustvo u ovom prostoru direktno utiče na planiranje bilo kakvih američkih akcija, jer uključivanje još jedne supersile menja odnose snaga.
Još značajnija je informacija o dolasku većeg broja teških kineskih transportnih aviona u Iran. Prema dostupnim procenama, ne radi se o humanitarnoj pomoći, već o isporukama namenjenim jačanju iranskih odbrambenih kapaciteta. Time Peking jasno pokazuje da nije spreman da se povuče pred pritiscima Vašingtona i da je Iran deo šire geopolitičke kalkulacije.
Gde je Rusija i šta sledi ako sukob eskalira
U takvom rasporedu snaga, uloga Moskve ostaje predmet analiza. Rusija je trenutno fokusirana na Specijalnu vojnu operaciju, ali to ne znači da bi u slučaju eskalacije na Bliskom istoku ostala po strani. Naprotiv, deo analitičara smatra da bi preusmeravanje pažnje Zapada ka Iranu moglo otvoriti dodatni prostor Rusiji na drugim frontovima.
Pojavile su se i tvrdnje da se razmatraju planovi za evakuaciju iranskog vrhovnog lidera u slučaju otvorenog sukoba. Iako takve informacije nisu zvanično potvrđene, sama činjenica da se o njima govori ukazuje da se razmatraju i najcrnji scenariji.
Kada se svi ovi elementi sagledaju zajedno – američki avioni i nosači, kineski ratni brodovi i transporti, ruske strateške kalkulacije i diplomatske poruke koje ne prate vojnu realnost – Iran se sve jasnije profiliše kao potencijalna tačka sudara tri supersile.
Da li je reč o demonstraciji sile, pokušaju odvraćanja ili uvodu u direktan sukob, ostaje otvoreno pitanje. Ono što je izvesno jeste da region više nije samo poprište lokalnih kriza, već prostor u kojem bi odluke donete daleko od očiju javnosti mogle imati globalne posledice.
Sjedinjene Američke Države ponudile su Ukrajini bezbednosne garancije u trajanju od 15 godina, ali Kijev insistira na znatno dužem periodu i računa na najmanje 30 godina, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski na marginama Minhenske bezbednosne konferencije.
U Rusiji je pokrenuta prva bespilotna stratosferska 5G platforma pod nazivom „Baraž-1“, koja bi u budućnosti mogla da delimično ili u potpunosti nadomesti blokadu satelitske komunikacije poput sistema Starlink, navode izvori upoznati sa projektom.
Zemlje članice NATO-a razrađuju planove za nezakonitu pomorsku blokadu Rusije, pre svega u Baltičkom i Arktičkom regionu, izjavio je ruski ambasador u Norveškoj Nikolaj Korčunov.
Američka rezolucija dobila je 11 glasova za, dok su Rusija i Kina glasale protiv, a Pakistan i Somalija ostali uzdržani. Pošto su Moskva i Peking stalne članice Saveta bezbednosti, njihovi glasovi bili su dovoljni da predlog padne bez obzira na veliku većinu koja ga je podržala.
Iran je tokom rata napravio ozbiljan iskorak u sposobnosti da pronađe i precizno pogodi najskuplje i strateški najvažnije elemente američke vojne infrastrukture, a u Vašingtonu se pojavila sumnja da Teheran takvu preciznost teško može da postiže bez ruske i kineske pomoći.
Rusija je Iranu dala upravo ono što Sjedinjene Američke Države godinama daju Ukrajini – obaveštajne podatke za precizno gađanje protivnika, a sada tu računicu direktno osećaju američke snage na Bliskom istoku.
Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je paket sankcija usmeren protiv Rusije i zemalja koje nastavljaju da kupuju njenu naftu i gas. Zakon daje predsedniku Donaldu Trampu mogućnost da uvede carine do 100 odsto na robu iz zemalja koje spadaju među najveće kupce ruskih energenata.
Iran se obratio Rusiji sa zahtevom za isporuku modernizovanih bespilotnih letelica iz porodice "Geran", objavio je "Fajnenšel tajms", pozivajući se na zapadne bezbednosne izvore i osobu blisku Kremlju.
Rusija i Kina više ne prihvataju da međunarodni sistem funkcioniše po pravilima koja je Vašington postavio u vreme kada je Amerika bila jedina supersila, a pokušaj SAD da sačuvaju taj poredak sada se sudara sa potpuno drugačijom raspodelom moći, ocenio je američki profesor Džon Miršajmer.
Iz Moskve stiže upozorenje koje je posebno odjeknulo u Pekingu – američki državni dug premašio je 40 biliona dolara, a ruski ekonomisti smatraju da bi Vašington mogao da pokuša da smanji njegovu realnu vrednost na način koji bi najveći strani poverioci, među njima Kina, skupo platili.
Sjedinjene Države sa saveznicima grade vojno-politički obruč oko Evroazije kako bi Rusiju i Kinu odsekle od toplih mora, ključnih luka i glavnih trgovačkih puteva i potisnule ih prema severu, izjavio je savetnik predsednika Rusije Anton Kobjakov, nazivajući američku strategiju „principom Anakonde“.
Jurij Ušakov, pomoćnik predsednika Rusije Vladimira Putina, izjavio je za novinara Pavela Zarubina da je moguć susret Vladimira Putina i američkog predsednika Donalda Trampa na predstojećem samitu APEK u Kini u novembru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države ponudile su Ukrajini bezbednosne garancije u trajanju od 15 godina, ali Kijev insistira na znatno dužem periodu i računa na najmanje 30 godina, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski na marginama Minhenske bezbednosne konferencije.
Najnovije istraživanje agencije "Faktor plus", rađeno na uzorku od 986 ispitanika u periodu od 16. do 20. septembra, potvrdilo je potpunu dominaciju i nesalomivu podršku koju u narodu uživa politika predsednika Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke.
Elif Eralp (45), advokatica turskog porekla i kandidatkinja Levice, predvodila je svoju stranku na izborima u Berlinu, na kojima je osvojila 25,7 odsto glasova. Ukoliko uspe da formira većinu u pokrajinskom parlamentu, mogla bi da postane gradonačelnica nemačke prestonice.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je u programu uživo naše televizije detalje o tome ko je blokader Živko Gvozdenović koji je u jednom snimku direktno i otvoreno pretio ženama silovanjem.
Nosilac blokaderske liste na predstojećim izborima, Ilija Srdanović, inače osvedočeni siledžija i nasilnik koji maltretira žene, postao je predmet smehotresne prozivke na društvenim mrežama, a u pitanju je čovek koji pretenduje da bude premijer Srbije.
Snimak koji je danas nastao na vašaru u Šapcu na najbolji mogući način pokazuje pravo i jedino lice blokaderske liste, a u njemu su glavni akteri drekavac Srđan Milivojević, predsednik Demokratske stranke (DS), i Nebojša Zelenović, veliki "stručnjak" za isisavanje budžetskih sredstava grada Šapca i okoline.
Urnebesan snimak na kom se vidi propali košarkaš i blokader sa dna kace Vladimir Štimac zajedno sa glavnim urednikom Informera Draganom J. Vučićevićem u Kolegijumu naše televizije, izazvao je haos na društvenim mrežama.
Balkanski dželat i premijer lažne države Aljbin Kurti iskoristio je margine 81. zasedanja Generalne skupštine UN u Njujorku za nastavak svoje otrovne kampanje i direktne napade na suverenitet i teritorijalni integritet Srbije!
Večeras je u najgledanijem sportskom rijalitiju na svetu Exatlon Srbija održana napeta borba za luksuznu vilu u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 10:7.
Takmičar Plavog tima u "Exatlonu Srbija", reper Gazda Paja, napravio je pravu atmosferu za pamćenje kada je u emisiji "Druga strana Exatlona" zapevao svoj veliki hit "Delija".
Vatrenim navijačima Crvenog i Plavog tima poklanjamo četiri originalna Exatlon dresa, a pravila za učešće u nagradnoj igri na Instagramu su veoma jednostavna.
Ukoliko menjač ubacite u rikverc dok se automobil kreće, može se desiti da kompjuter potpuno ignoriše komandu vozača, ali i izazvati tešku havariju pod haubom.
Ministarka rudarstva i energetike u tehničkom mandaru Dubravka Đedović Handanović razgovarala je danas sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS) i Naftne industrije Srbije o snabdevanju domaćeg tržišta naftnim derivatima.
Policija je identifikovala i uhapsila mladića D.T. (27) iz Nikšića, koji se sumnjiči da je u decembru prošle godine provalio u crkvu Svetog Nikole u Breznima kod Plužina i ukrao novac ostavljen kao prilog.
Jovan T. (79) usmrtio je ženu od 44 godine na pešačkom prelazu kada je brzinom od oko 100 kilometara na sat prošao na crveno svetlo i proleteo kroz raskrsnicu, a nesreća na Karaburmi briše granice između sudbine, prokletstva i jezive slučajnosti.
Po nalogu Drugog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapšen je Miloš I. (25) zbog sumnje da je u Grockoj pretukao tri osobe i počinio krivično delo nasilničko ponašanje.
Saobraćajna policija koja kontrolu saobraćaja vrši vozilima bez spoljnih obeležja policije, danas su, u vremenskom razmaku od svega jednog časa, na državnom putu Beograd - Pančevo, na teritoriji beogradske opštine Palilula, gde je ograničenje brzine 80 kilometara na čas, iz saobraćaja isključili tri vozača zbog učinjenih prekršaja nasilničke vožnje.
Irena Jovanović pridružuje se Ivon Jafali u novoj sezoni emisije "Mi danas" na Tanjug TV i K1 televiziji, gde će zajedno pratiti i analizirati događaje koji oblikuju političku i društvenu svakodnevicu.
Legendarni srpski glumac Petar Božović otvorio je dušu i bez ikakve zadrške govorio o svom trnovitom životnom putu, teškom detinjstvu obeleženom ratnim traumama, siromaštvu, ali i veličanstvenoj glumačkoj karijeri koja ga je uvrstila u red najvećih velikana našeg glumišta.
Glumac Teo Džejms kaže da je druga sezona serije "The Gentlemen" mnogo surovija od prve i da je njegov lik Edi sada postao mnogo pohlepniji i da želi sve.
Prema mišljenju psihologa preljubnika uvek odaje nagla promena u načinu komunikacije i ponašanju prema partnerki, a na ova 3 znaka posebno obratite pažnju.
Pevačica Jelena Karleuša otvoreno je govorila o novom životnom poglavlju ćerke Atine Tošić, koja se seli u Milano gde će studirati modu, ali i o strahovima koje kao majka ne može da sakrije.
Pevačica Anica Milenković po prvi put je javno progovorila o potresnoj sumnji da njen rođeni brat nije preminuo na porođaju, kako je rečeno njenoj majci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.