Ruski filozof Aleksandar Dugin poručuje da se približava trenutak koji bi mogao da promeni tok velikih globalnih procesa i ozbiljno uzdrma postojeći poredak.
Iako ne otkriva šta tačno smatra ključnim događajem koji dolazi, Dugin jasno stavlja do znanja da je reč o nečemu što, po njegovoj proceni, više ne može dugo da bude odlagano. Kako tvrdi, osećaj zatišja koji se poslednjih dana oseća u političkim i analitičkim krugovima nije znak smirivanja situacije, već moguće uvertire u mnogo dublji preokret.
- Deluje da je sazrelo nešto što više ne može da čeka, ali se ipak odlaže, pa otuda i ova napetost - poručio je Dugin, ostavljajući prostor za brojna tumačenja o tome da li govori o političkom dogovoru, vojnoj operaciji ili širem geopolitičkom zaokretu.
Mirovni dogovor, proboj na frontu ili nova eskalacija
U opticaju je više scenarija koji bi mogli da objasne ovakve poruke. Među njima se pominje mogućnost mirovnog dogovora sa Ukrajinom, ali i opcija ozbiljnog ruskog proboja u zoni specijalne vojne operacije, što bi dodatno promenilo odnos snaga na terenu.
Istovremeno, nagađanja se ne zaustavljaju samo na ukrajinskom frontu. Sve češće se govori i o mogućem raspletu krize oko Irana, bilo kroz smirivanje situacije, bilo kroz novu eskalaciju koja bi mogla da zahvati širi region i dodatno optereti globalne odnose.
U ruskom informacionom prostoru, naročito na društvenim mrežama, dodatnu nervozu podgrevaju i glasine o mogućoj potpunoj blokadi spoljnog interneta u Rusiji, kao i spekulacije o novom talasu mobilizacije tokom proleća. Ipak, zvanične strukture su više puta ponovile da broj vojnika po ugovoru ostaje dovoljan za aktuelne potrebe na frontu.
Ratni izveštač Aleksandar Sladkov u tom kontekstu iznosi drugačiji pogled. Po njegovoj oceni, presudan faktor za eventualni proboj nije novo masovno popunjavanje redova, već jačanje kvaliteta vojske kroz bolje naoružanje, efikasniju komunikaciju, snažniju protivvazdušnu odbranu, pouzdaniju logistiku, fortifikacije i širu upotrebu bespilotnih sistema.
Takav pristup pokazuje da se težište sve više pomera sa kvantiteta na tehnološku i organizacionu nadmoć, što bi moglo da bude odlučujuće u narednoj fazi sukoba.
Dugin vidi šansu za Moskvu dok Zapad pokazuje slabosti
Tema završetka rata ponovo je došla u prvi plan nakon izjave ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da Rusija planira da preuzme Donbas u roku od dva meseca. Kremlj je odbacio takve konkretne rokove, ali je naglasio da kao najbrži i najpouzdaniji put ka kraju sukoba vidi dobrovoljno povlačenje OSU iz tog regiona.
Zanimljivo je da se mogućnost napuštanja Donbasa sve češće pominje i unutar same Ukrajine, i to ne samo na marginama političke scene, već i među pojedinim političarima i javnim ličnostima iz patriotskog bloka.
U tom širem okviru Dugin iznosi vrlo jasan stav da Rusija ne sme da računa ni na kakve spoljne garancije, već isključivo na sopstvenu snagu i borbu do pobede. Kao argument za takvu procenu, on navodi nekoliko faktora za koje smatra da trenutno idu u korist Moskve.
Pre svega, pažnja Sjedinjenih Država sve više je usmerena na sukob sa Iranom, što bi, po toj logici, moglo da oslabi intenzitet vojne i političke podrške Kijevu. Uz to, Dugin ocenjuje da Zapad više ne deluje kao jedinstven front.
Razlike između Vašingtona i evropskih saveznika postaju sve vidljivije, dok se i unutar same Evropske unije otvaraju ozbiljne pukotine. Neslaganja se vide u više ključnih tema, od pitanja konfiskacije ruskih rezervi, preko novih finansijskih paketa za Ukrajinu, do usvajanja 20. paketa sankcija.
U takvim okolnostima, smatra Dugin, Rusija bi mogla da pokuša da iskoristi trenutak u kojem njeni protivnici pokazuju znake nesigurnosti, zamora i međusobnog razilaženja.
Ipak, ostaje otvoreno da li ovakve poruke predstavljaju uvod u konkretne poteze ili samo odraz rastuće napetosti u delu ruske političke i analitičke scene. Jedno je, međutim, jasno: kada se sve češće govori da se sprema nešto veliko, onda i najmanji pomak na bilo kom frontu može da izazove mnogo šire posledice nego ranije.
Jedan od komandanata specijalnih jedinica grupacije „Centar”, poznat pod pozivnim imenom Veles, poginuo je prethodnih dana na frontu, prema navodima ruskih izvora koji su objavili vest o njegovoj smrti.
Situacija za Oružane snage Ukrajine na frontu razvija se nepovoljno, uprkos optimističnim porukama koje dolaze iz Kijeva, izjavio je kijevski politikolog Ruslan Bortnik, uz ocenu da ruske snage postepeno pojačavaju pritisak na više pravaca i približavaju se ključnim gradovima u Donbasu.
Rusija još nije pronašla adekvatnu zamenu za Starlink kada je reč o upravljanju dalekometnim dronovima, izjavio je ruski liberalni vojni ekspert Valerij Širjajev, upozoravajući da taj problem direktno utiče na izviđanje, vezu i efikasnost operacija na frontu.
Ruski udari izvedeni 3. aprila duboko unutar ukrajinske teritorije, prema procenama koje dolaze iz podzemnih izvora, ukazuju na promenu pristupa na frontu i prelazak na sistematsko slabljenje ključnih tačaka koje održavaju vojni sistem Ukrajine.
Ruski predsednik Vladimir Putin primio je hitnu poruku iranskog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija, koju mu je tokom nenajavljene posete Moskvi lično uručio sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Mohsen Rezai.
Svetsko tržište nafte doživelo je najveći nedeljni pad cena od početka pandemije koronavirusa 2020. godine, nakon što su najave mogućeg mirovnog sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana podstakle očekivanja da bi uskoro moglo da dođe do normalizacije izvoza energenata iz Persijskog zaliva.
Američka vojska mogla bi da se suoči sa ozbiljnim problemom ukoliko predsednik Donald Tramp naredi napad na iranski podzemni kompleks ispod planine Pijuk, jer je objekat zaštićen ogromnim slojevima čvrstog granita koje ni najmoćnije američke konvencionalne bombe možda ne mogu da probiju
Rusija bi mogla da izvede ograničene vojne udare na ciljeve u evropskim državama, dok bi Sjedinjene Američke Države, uprkos obavezama prema saveznicima iz NATO, mogle da izbegnu neposredno uključivanje u sukob sa Moskvom.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi američki ratni brodovi, po završetku sukoba sa Iranom, mogli da se zaustave neposredno ispred obala Kube, nakon čega bi državni sekretar Marko Rubio bio poslat da postigne dogovor sa Havanom.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Predstavnici Kremlja pozvali su poslanike vladajuće Jedinstvene Rusije da se pripreme za pobedu u ratu u Ukrajini i masovni povratak vojnika sa fronta, otkrivaju Vedomosti, pozivajući se na pet izvora upoznatih sa sadržajem zatvorenog sastanka.
Francuska je još tokom leta 2026. godine tajno rasporedila pripadnike svoje regularne vojske na teritoriji Ukrajine, gde pod komandom francuskog generala obučavaju ukrajinske vojnike i održavaju zapadno naoružanje, otkriva Radio Frans enternašonal (RFI).
Šef Krima Sergej Aksjonov saopštio je da je izveden neprijateljski udar na Krimski most, jednu od najvažnijih saobraćajnih veza između Rusije i Krimskog poluostrva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jedan od komandanata specijalnih jedinica grupacije „Centar”, poznat pod pozivnim imenom Veles, poginuo je prethodnih dana na frontu, prema navodima ruskih izvora koji su objavili vest o njegovoj smrti.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Član Predsedništva SNS-a, Milenko Jovanov, oglasio se na društvenoj mreži Iks i jednom rečenicom pokazao razliku između demokratskih standarda koje je poštovao Aleksandar Vučić dok je bio na vlasti i aktuelnih poteza nove skupštinske većine uoči sutrašnje konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Patrik Drid na današnjoj vanrednoj sednici Nastavno-naučnog veća u Novom Sadu nije razrešen sa mesta dekana.
Lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin bio je gost emisije "Info dan" na Informer TV, gde je govorio o aktuelnim političkim dešavanjima, brutalnim pritiscima na medije, lažnim optužbama i hapšenjima, kao i o opasnim planovima nove vlasti koja, kako upozorava, ispunjava naloge zapadnih centara moći.
Američki portal "Breitbart" objavio je opširan tekst o cenzuri medija u Srbiji i drakonskim merama Regulatornog tela za elektronske medije (REM) usmerenim protiv pojedinih emisija Informer TV-.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Nedaleko od Zlatibora, u selu Rožanstvo, nalazi se Tošina banja, mesto koje privlači pažnju kako zbog svog prirodnog izvora mineralne vode, tako i zbog neobičnog zdanja koje izgleda poput zamka iz bajke.
U ćilibaru iz Mjanmara pronađen je fosil bogomoljke star oko 98 miliona godina, koji predstavlja najstariji poznati dokaz oponašanja biljaka kod ovih insekata. Posebnost ovog primerka je trbuh sa strukturama koje izgledom podsećaju na listove drevne biljke.
Pred Višim sudom u Nišu danas je nastavljeno suđenje M.M. i M.M.M. iz Niške Banje roditeljima dečaka koji je 5.oktobra 2023. godine ubio svog školskog druga Andreja Simića (13).
Policija je po nalogu tužilaštva počela sa hapšenjem osoba sa snimka nadzornih kamera od 21. oktobra u sobi u kojoj je kao pacijent bio smešten Kristijan Josip Periš (32), a za čiju su smrt osumnjičena četiri medicinska tehničara.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policijski službenici PS Zemun doneli su rešenje o zadržavanju do 48 časova osumnjičenom M.Ž. (31) zbog sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Atina Tošić, ćerka pevačice Jelene Karleuše, privukla je pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu objavila fotografiju na kojoj je pokazala još jedno veoma luksuzno izdanje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.