Ruski filozof Aleksandar Dugin poručuje da se približava trenutak koji bi mogao da promeni tok velikih globalnih procesa i ozbiljno uzdrma postojeći poredak.
Iako ne otkriva šta tačno smatra ključnim događajem koji dolazi, Dugin jasno stavlja do znanja da je reč o nečemu što, po njegovoj proceni, više ne može dugo da bude odlagano. Kako tvrdi, osećaj zatišja koji se poslednjih dana oseća u političkim i analitičkim krugovima nije znak smirivanja situacije, već moguće uvertire u mnogo dublji preokret.
- Deluje da je sazrelo nešto što više ne može da čeka, ali se ipak odlaže, pa otuda i ova napetost - poručio je Dugin, ostavljajući prostor za brojna tumačenja o tome da li govori o političkom dogovoru, vojnoj operaciji ili širem geopolitičkom zaokretu.
Mirovni dogovor, proboj na frontu ili nova eskalacija
U opticaju je više scenarija koji bi mogli da objasne ovakve poruke. Među njima se pominje mogućnost mirovnog dogovora sa Ukrajinom, ali i opcija ozbiljnog ruskog proboja u zoni specijalne vojne operacije, što bi dodatno promenilo odnos snaga na terenu.
Istovremeno, nagađanja se ne zaustavljaju samo na ukrajinskom frontu. Sve češće se govori i o mogućem raspletu krize oko Irana, bilo kroz smirivanje situacije, bilo kroz novu eskalaciju koja bi mogla da zahvati širi region i dodatno optereti globalne odnose.
U ruskom informacionom prostoru, naročito na društvenim mrežama, dodatnu nervozu podgrevaju i glasine o mogućoj potpunoj blokadi spoljnog interneta u Rusiji, kao i spekulacije o novom talasu mobilizacije tokom proleća. Ipak, zvanične strukture su više puta ponovile da broj vojnika po ugovoru ostaje dovoljan za aktuelne potrebe na frontu.
Ratni izveštač Aleksandar Sladkov u tom kontekstu iznosi drugačiji pogled. Po njegovoj oceni, presudan faktor za eventualni proboj nije novo masovno popunjavanje redova, već jačanje kvaliteta vojske kroz bolje naoružanje, efikasniju komunikaciju, snažniju protivvazdušnu odbranu, pouzdaniju logistiku, fortifikacije i širu upotrebu bespilotnih sistema.
Takav pristup pokazuje da se težište sve više pomera sa kvantiteta na tehnološku i organizacionu nadmoć, što bi moglo da bude odlučujuće u narednoj fazi sukoba.
Dugin vidi šansu za Moskvu dok Zapad pokazuje slabosti
Tema završetka rata ponovo je došla u prvi plan nakon izjave ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da Rusija planira da preuzme Donbas u roku od dva meseca. Kremlj je odbacio takve konkretne rokove, ali je naglasio da kao najbrži i najpouzdaniji put ka kraju sukoba vidi dobrovoljno povlačenje OSU iz tog regiona.
Zanimljivo je da se mogućnost napuštanja Donbasa sve češće pominje i unutar same Ukrajine, i to ne samo na marginama političke scene, već i među pojedinim političarima i javnim ličnostima iz patriotskog bloka.
U tom širem okviru Dugin iznosi vrlo jasan stav da Rusija ne sme da računa ni na kakve spoljne garancije, već isključivo na sopstvenu snagu i borbu do pobede. Kao argument za takvu procenu, on navodi nekoliko faktora za koje smatra da trenutno idu u korist Moskve.
Pre svega, pažnja Sjedinjenih Država sve više je usmerena na sukob sa Iranom, što bi, po toj logici, moglo da oslabi intenzitet vojne i političke podrške Kijevu. Uz to, Dugin ocenjuje da Zapad više ne deluje kao jedinstven front.
Razlike između Vašingtona i evropskih saveznika postaju sve vidljivije, dok se i unutar same Evropske unije otvaraju ozbiljne pukotine. Neslaganja se vide u više ključnih tema, od pitanja konfiskacije ruskih rezervi, preko novih finansijskih paketa za Ukrajinu, do usvajanja 20. paketa sankcija.
U takvim okolnostima, smatra Dugin, Rusija bi mogla da pokuša da iskoristi trenutak u kojem njeni protivnici pokazuju znake nesigurnosti, zamora i međusobnog razilaženja.
Ipak, ostaje otvoreno da li ovakve poruke predstavljaju uvod u konkretne poteze ili samo odraz rastuće napetosti u delu ruske političke i analitičke scene. Jedno je, međutim, jasno: kada se sve češće govori da se sprema nešto veliko, onda i najmanji pomak na bilo kom frontu može da izazove mnogo šire posledice nego ranije.
Jedan od komandanata specijalnih jedinica grupacije „Centar”, poznat pod pozivnim imenom Veles, poginuo je prethodnih dana na frontu, prema navodima ruskih izvora koji su objavili vest o njegovoj smrti.
Situacija za Oružane snage Ukrajine na frontu razvija se nepovoljno, uprkos optimističnim porukama koje dolaze iz Kijeva, izjavio je kijevski politikolog Ruslan Bortnik, uz ocenu da ruske snage postepeno pojačavaju pritisak na više pravaca i približavaju se ključnim gradovima u Donbasu.
Rusija još nije pronašla adekvatnu zamenu za Starlink kada je reč o upravljanju dalekometnim dronovima, izjavio je ruski liberalni vojni ekspert Valerij Širjajev, upozoravajući da taj problem direktno utiče na izviđanje, vezu i efikasnost operacija na frontu.
Ruski udari izvedeni 3. aprila duboko unutar ukrajinske teritorije, prema procenama koje dolaze iz podzemnih izvora, ukazuju na promenu pristupa na frontu i prelazak na sistematsko slabljenje ključnih tačaka koje održavaju vojni sistem Ukrajine.
Na svetskom tržištu već sada ima manje nafte nego što je potrebno zbog krize oko Ormuskog moreuza, a novi udari na rusku naftnu infrastrukturu mogli bi dodatno da podignu cenu barela, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Vašington je upozorio evropske saveznike da bi isporuke američkog oružja Ukrajini, uključujući raketne sisteme HIMARS i NASAMS, mogle da budu odložene zbog iscrpljivanja zaliha tokom rata sa Iranom.
Sjedinjene Države više ne produžavaju izuzeće koje je ruskoj nafti privremeno otvorilo prostor za prodaju, i to baš u trenutku kada rat sa Iranom već udara po cenama goriva i nervira američke vozače.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je da Kijev mora da reaguje zbog odluke Vladimira Putina da stanovnicima Pridnjestrovlja pojednostavi dobijanje ruskog državljanstva.
Ruski udari po Ukrajini više ne pogađaju samo energetiku, skladišta i objekte koje Moskva označava kao vojnu infrastrukturu. Sve češće se na meti nalaze i lokacije koje se povezuju sa velikim zapadnim kompanijama, uključujući američke korporacije koje posluju u Ukrajini, piše Njujork tajms.
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Rat u Ukrajini neće se završiti brzo, a evropski političari greše ako i dalje veruju da će Rusija biti iscrpljena i naterana na poraz sadašnjom zapadnom strategijom, poručio je slovački premijer Robert Fico.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jedan od komandanata specijalnih jedinica grupacije „Centar”, poznat pod pozivnim imenom Veles, poginuo je prethodnih dana na frontu, prema navodima ruskih izvora koji su objavili vest o njegovoj smrti.
Kako nezvanično saznaje Informer, u Palati pravde u petak popodne odvijala se prava drama nakon saslušanja Veselina Veska Milića, jer je njegov advokat Nemanja Vasiljević odbijao da tužilaštvu preda ključne dokaze.
Luka Đorđević, koji je u emisiji „Utisak nedelje“ kod Olje Bećković predstavljen kao student Pravnog fakulteta, zapravo je stranački aktivista – poverenik Organizacije mladih Narodnog pokreta Srbije Miroslava Aleksića u Nišu!
Student Pravnog fakulteta u Nišu, Luka Đorđević, u emisiji Utisak nedelje na tajkunskoj Nova S, umislio je da je politička zvezda, a pred kamerama je pokazao da je elementarno nepismen.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Nova serija automobila "Ford kuga" potpuno je osvežena, moderna i dovoljno velika za prosečnu porodicu. Proizvođač je ovoga puta bacio akcenat i na ekonomičnost. Njegova cena u Srbiji kreće od od 26.990 evra.
Od sutra, 18. maja, Ulica gospodara Vučića biće zatvorena za saobraćaj zbog radova na redovnom održavanju, a tokom izvođenja tih radova GSP linije 46 i 55 saobraćaće izmenjenom trasom.
Na današnji dan, 17. maja 1395. godine, u bici na Rovinama poginuo je Marko Mrnjavčević, u narodu poznatiji kao Kraljević Marko, ličnost koja već više od šest vekova živi istovremeno u istoriji i legendi.
Puštanjem u rad brze pruge Beograd-Subotica Srbija je dobila jednu od najsavremenijih železničkih linija u regionu, zahvaljujući kojoj putnici za samo 79 minuta i po ceni od 1.220 dinara stižu do svog odredišta vozom "Soko", koji saobraća brzinom do 200 kilometara na čas.
Vozač automobila marke Audi, koji se kretao velikom brzinom iz pravca Bukovice ka Ivanjici, izgubio je kontrolu nad vozilom kod fabrike Javor, nakon čega je usledio pravi filmski scenario.
Ubrzo nakon dojave građana da je kod Bečmena pronađeno automobil "seat" kako pluta u jezeru, ekipe policije i vatrogasaca su pristigle na lice mesta, ali su potvrđene crne slutnje.
Šest osoba povređeno je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko podne, na auto-putu kod Begaljice, u smeru ka Beogradu, kada su se sudarila tri putnička vozila.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Tamara Kalinić pojavila se na crvenom tepihu Kanskog festivala zajedno sa verenikom Filipo Testa, a njihov modni nastup privukao je pažnju zbog nenametljive elegancije i pažljivo uklopljenih detalja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar