Ruski filozof Aleksandar Dugin poručuje da se približava trenutak koji bi mogao da promeni tok velikih globalnih procesa i ozbiljno uzdrma postojeći poredak.
Iako ne otkriva šta tačno smatra ključnim događajem koji dolazi, Dugin jasno stavlja do znanja da je reč o nečemu što, po njegovoj proceni, više ne može dugo da bude odlagano. Kako tvrdi, osećaj zatišja koji se poslednjih dana oseća u političkim i analitičkim krugovima nije znak smirivanja situacije, već moguće uvertire u mnogo dublji preokret.
- Deluje da je sazrelo nešto što više ne može da čeka, ali se ipak odlaže, pa otuda i ova napetost - poručio je Dugin, ostavljajući prostor za brojna tumačenja o tome da li govori o političkom dogovoru, vojnoj operaciji ili širem geopolitičkom zaokretu.
Mirovni dogovor, proboj na frontu ili nova eskalacija
U opticaju je više scenarija koji bi mogli da objasne ovakve poruke. Među njima se pominje mogućnost mirovnog dogovora sa Ukrajinom, ali i opcija ozbiljnog ruskog proboja u zoni specijalne vojne operacije, što bi dodatno promenilo odnos snaga na terenu.
Istovremeno, nagađanja se ne zaustavljaju samo na ukrajinskom frontu. Sve češće se govori i o mogućem raspletu krize oko Irana, bilo kroz smirivanje situacije, bilo kroz novu eskalaciju koja bi mogla da zahvati širi region i dodatno optereti globalne odnose.
U ruskom informacionom prostoru, naročito na društvenim mrežama, dodatnu nervozu podgrevaju i glasine o mogućoj potpunoj blokadi spoljnog interneta u Rusiji, kao i spekulacije o novom talasu mobilizacije tokom proleća. Ipak, zvanične strukture su više puta ponovile da broj vojnika po ugovoru ostaje dovoljan za aktuelne potrebe na frontu.
Ratni izveštač Aleksandar Sladkov u tom kontekstu iznosi drugačiji pogled. Po njegovoj oceni, presudan faktor za eventualni proboj nije novo masovno popunjavanje redova, već jačanje kvaliteta vojske kroz bolje naoružanje, efikasniju komunikaciju, snažniju protivvazdušnu odbranu, pouzdaniju logistiku, fortifikacije i širu upotrebu bespilotnih sistema.
Takav pristup pokazuje da se težište sve više pomera sa kvantiteta na tehnološku i organizacionu nadmoć, što bi moglo da bude odlučujuće u narednoj fazi sukoba.
Dugin vidi šansu za Moskvu dok Zapad pokazuje slabosti
Tema završetka rata ponovo je došla u prvi plan nakon izjave ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da Rusija planira da preuzme Donbas u roku od dva meseca. Kremlj je odbacio takve konkretne rokove, ali je naglasio da kao najbrži i najpouzdaniji put ka kraju sukoba vidi dobrovoljno povlačenje OSU iz tog regiona.
Zanimljivo je da se mogućnost napuštanja Donbasa sve češće pominje i unutar same Ukrajine, i to ne samo na marginama političke scene, već i među pojedinim političarima i javnim ličnostima iz patriotskog bloka.
U tom širem okviru Dugin iznosi vrlo jasan stav da Rusija ne sme da računa ni na kakve spoljne garancije, već isključivo na sopstvenu snagu i borbu do pobede. Kao argument za takvu procenu, on navodi nekoliko faktora za koje smatra da trenutno idu u korist Moskve.
Pre svega, pažnja Sjedinjenih Država sve više je usmerena na sukob sa Iranom, što bi, po toj logici, moglo da oslabi intenzitet vojne i političke podrške Kijevu. Uz to, Dugin ocenjuje da Zapad više ne deluje kao jedinstven front.
Razlike između Vašingtona i evropskih saveznika postaju sve vidljivije, dok se i unutar same Evropske unije otvaraju ozbiljne pukotine. Neslaganja se vide u više ključnih tema, od pitanja konfiskacije ruskih rezervi, preko novih finansijskih paketa za Ukrajinu, do usvajanja 20. paketa sankcija.
U takvim okolnostima, smatra Dugin, Rusija bi mogla da pokuša da iskoristi trenutak u kojem njeni protivnici pokazuju znake nesigurnosti, zamora i međusobnog razilaženja.
Ipak, ostaje otvoreno da li ovakve poruke predstavljaju uvod u konkretne poteze ili samo odraz rastuće napetosti u delu ruske političke i analitičke scene. Jedno je, međutim, jasno: kada se sve češće govori da se sprema nešto veliko, onda i najmanji pomak na bilo kom frontu može da izazove mnogo šire posledice nego ranije.
Jedan od komandanata specijalnih jedinica grupacije „Centar”, poznat pod pozivnim imenom Veles, poginuo je prethodnih dana na frontu, prema navodima ruskih izvora koji su objavili vest o njegovoj smrti.
Situacija za Oružane snage Ukrajine na frontu razvija se nepovoljno, uprkos optimističnim porukama koje dolaze iz Kijeva, izjavio je kijevski politikolog Ruslan Bortnik, uz ocenu da ruske snage postepeno pojačavaju pritisak na više pravaca i približavaju se ključnim gradovima u Donbasu.
Rusija još nije pronašla adekvatnu zamenu za Starlink kada je reč o upravljanju dalekometnim dronovima, izjavio je ruski liberalni vojni ekspert Valerij Širjajev, upozoravajući da taj problem direktno utiče na izviđanje, vezu i efikasnost operacija na frontu.
Ruski udari izvedeni 3. aprila duboko unutar ukrajinske teritorije, prema procenama koje dolaze iz podzemnih izvora, ukazuju na promenu pristupa na frontu i prelazak na sistematsko slabljenje ključnih tačaka koje održavaju vojni sistem Ukrajine.
Iran je razmatrao lansiranje balističke rakete na jednu od ukrajinskih luka na Crnom moru kao odgovor na ukrajinski napad na iranski teretni brod u Kaspijskom moru, ali je udar zasad odložen posle hitnih diplomatskih kontakata Teherana, Kijeva i Evropske unije.
Ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha izjavio je danas da Iran podstiče rat Rusije slanjem oružja i da nema pravo da se pretvara da je žrtva.
Rusija satelitski snima američke vojne baze na Bliskom istoku i prikupljene podatke prosleđuje Iranu pre i posle napada, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Ruska vojska formirala je "Ukrajinsku dobrovoljačku brigadu specijalnih snaga", koja je sastavljena od bivših ukrajinskih vojnika koji su prebegli u Rusiju.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Teheran bi vrlo lako mogao da rasporedi iranske jedinice na frontu, umesto da balističkim raketama gađa Ukrajinu, tvrdi ruski vojni dopisnik Aleksandar Koc.
Ruska vojska počela je da gradi čitave podzemne komplekse za skladištenje goriva u zoni specijalne vojne operacije, menjajući logistiku iz temelja kako bi ključne zalihe zaštitila od ukrajinskih bespilotnih letelica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jedan od komandanata specijalnih jedinica grupacije „Centar”, poznat pod pozivnim imenom Veles, poginuo je prethodnih dana na frontu, prema navodima ruskih izvora koji su objavili vest o njegovoj smrti.
Ispred Palate Srbija predsednik Srbije Aleksandar Vučić dočekao je pripadnike Sektora za vanredne situacije i Helikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije koji su došli iz Kraljevine Španije, gde su učestvovali u gašenju velikih požara.
Dok Srbija gori na rekordnim temperaturama usled tropskog talasa, stiglo je upozorenje. Super El Ninjo i dipol Indijskog okeana diktiraju kakva nas zima čeka.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić komentarisao je danas napise u crnogorskim medijima povodom proslave godišnjice zločinačke akcije "Oluja" u Kninu, na kojoj je zvanična Crna Gora poslala predstavnika.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je tokom drugog Kolegijuma naše televizije na emotivan način komentarisao bolnu priču o stradanju dvanaestogodišnjeg mališana Siniše Dobrića u zločinačkoj akciji "Oluja", a potom se obratio blokaderu sa dna kace i ostrašćenom antisrbinu Milanu St. Protiću.
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, koji danima ne prestaje da izgovara skandalozne izjave na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića, priznao je da su tokom nedavne posete šefa naše države BiH "pratili svaki njegov korak", nakon čega je usledio obrt koji on nije očekivao.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će Srbija nastaviti da govori istinu o svojim žrtvama, uključujući i žrtve u hrvatskoj policijsko - vojnoj akciji "Oluja" i dodao da je Hrvatskoj problem to što ih Srbija ni za kakvu pomoć i podršku ne moli.
Profesor Fakulteta političkih nauka i stručnjak za ekonomiju Dušan Pavlović gostovao je na opozicionoj televiziji "Nova" i bez trunke zadrške ogolio istinu o nikad jačoj srpskoj ekonomiji, potapajući sve izmišljotine koje tajkunski mediji danonoćno plasiraju.
Dok Srbija gori na rekordnim temperaturama usled tropskog talasa, stiglo je upozorenje. Super El Ninjo i dipol Indijskog okeana diktiraju kakva nas zima čeka.
Od danas, na praznik Preobraženja Gospodnjeg, pa sve do 15. avgusta, na grčkom ostrvu Kefalonija ponovo se dešava čudo - izlaze čuvene zmije Panagije (Presvete Bogorodice) koje donose blagoslov vernicima.
Priča o čudu na Ostrogu 1993. godine kada je devojčica Hristina Joković iz Nikšića, prema svedočenju monaha, isceljena od slepila i leukemije zadivila je javnost.
Policija je u Novom Pazaru uhapsila O. M. (1989) zbog sumnje da je prodavao falsifikovanu robu poznatih svetskih brendova, čija je ukupna vrednost procenjena na oko 13,6 miliona dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Jezivi zločin koji se danas dogodio u stanu u Bulevaru Zorana Đinđića na Novom Beogradu potresao je stanare zgrade, ali i celokupnu javnost. Z. Ć. (57) svirepo je oduzeo život majci M. Ć. (82), nakon čega je pokušao da izvrši samoubistvo
Službenici Odeljenja bezbednosti Bijelo Polje podneli su krivične prijave protiv N.J. (35) i R.F. (31) zbog sumnje da su počinili krivično delo omogućavanje uživanja opojnih droga. Tokom policijskih kontrola pronađeni su kokain i marihuana, dok je kod drugih lica utvrđeno prisustvo psihoaktivnih supstanci.
Ubice često veruju da će vreme uništiti dokaze i zauvek sakriti istinu. Međutim, upravo ono što se sa telom dešava satima, danima, mesecima, pa čak i godinama nakon smrti, može istražiteljima da otkrije kada je osoba preminula, da li je telo premeštano i na koji način je pokušano prikrivanje zločina.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Koliko bi intimni odnos trebalo da traje da bi žena bila zadovoljna? Ovo pitanje godinama izaziva brojne rasprave, a istraživanja su ponudila odgovor koji je iznenadio mnoge.
Ako vam se pred spavanje u glavi vrte rokovi, obaveze i problemi, nekoliko jednostavnih tehnika uz pomoć ChatGPT-a može pomoći da rasteretite misli i lakše se opustite.
Pametni telefoni postali su neizostavan deo svakodnevice, pa ih mnogi koriste čak i dok su priključeni na punjač. Stručnjaci su otkrili da takva navika negativno utiče na trajanje baterije.
U novoj epizodi emisije "Demanti", Ana Radulović osvrnula se na razvod Goge i Marka Gačića, ali i na navode koji su se pojavili u javnosti da se Goga navodno mešala u njen brak sa Mirčetom.
Melvida Durdžić, majka Asmina Durdžića, uključila se u program emisije "Narod pita" i sramno je oplela po starleti Maji Marinković, koja je u vezi s njenim sinom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.