Ruski filozof Aleksandar Dugin poručuje da se približava trenutak koji bi mogao da promeni tok velikih globalnih procesa i ozbiljno uzdrma postojeći poredak.
Iako ne otkriva šta tačno smatra ključnim događajem koji dolazi, Dugin jasno stavlja do znanja da je reč o nečemu što, po njegovoj proceni, više ne može dugo da bude odlagano. Kako tvrdi, osećaj zatišja koji se poslednjih dana oseća u političkim i analitičkim krugovima nije znak smirivanja situacije, već moguće uvertire u mnogo dublji preokret.
- Deluje da je sazrelo nešto što više ne može da čeka, ali se ipak odlaže, pa otuda i ova napetost - poručio je Dugin, ostavljajući prostor za brojna tumačenja o tome da li govori o političkom dogovoru, vojnoj operaciji ili širem geopolitičkom zaokretu.
Mirovni dogovor, proboj na frontu ili nova eskalacija
U opticaju je više scenarija koji bi mogli da objasne ovakve poruke. Među njima se pominje mogućnost mirovnog dogovora sa Ukrajinom, ali i opcija ozbiljnog ruskog proboja u zoni specijalne vojne operacije, što bi dodatno promenilo odnos snaga na terenu.
Istovremeno, nagađanja se ne zaustavljaju samo na ukrajinskom frontu. Sve češće se govori i o mogućem raspletu krize oko Irana, bilo kroz smirivanje situacije, bilo kroz novu eskalaciju koja bi mogla da zahvati širi region i dodatno optereti globalne odnose.
U ruskom informacionom prostoru, naročito na društvenim mrežama, dodatnu nervozu podgrevaju i glasine o mogućoj potpunoj blokadi spoljnog interneta u Rusiji, kao i spekulacije o novom talasu mobilizacije tokom proleća. Ipak, zvanične strukture su više puta ponovile da broj vojnika po ugovoru ostaje dovoljan za aktuelne potrebe na frontu.
Ratni izveštač Aleksandar Sladkov u tom kontekstu iznosi drugačiji pogled. Po njegovoj oceni, presudan faktor za eventualni proboj nije novo masovno popunjavanje redova, već jačanje kvaliteta vojske kroz bolje naoružanje, efikasniju komunikaciju, snažniju protivvazdušnu odbranu, pouzdaniju logistiku, fortifikacije i širu upotrebu bespilotnih sistema.
Takav pristup pokazuje da se težište sve više pomera sa kvantiteta na tehnološku i organizacionu nadmoć, što bi moglo da bude odlučujuće u narednoj fazi sukoba.
Dugin vidi šansu za Moskvu dok Zapad pokazuje slabosti
Tema završetka rata ponovo je došla u prvi plan nakon izjave ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da Rusija planira da preuzme Donbas u roku od dva meseca. Kremlj je odbacio takve konkretne rokove, ali je naglasio da kao najbrži i najpouzdaniji put ka kraju sukoba vidi dobrovoljno povlačenje OSU iz tog regiona.
Zanimljivo je da se mogućnost napuštanja Donbasa sve češće pominje i unutar same Ukrajine, i to ne samo na marginama političke scene, već i među pojedinim političarima i javnim ličnostima iz patriotskog bloka.
U tom širem okviru Dugin iznosi vrlo jasan stav da Rusija ne sme da računa ni na kakve spoljne garancije, već isključivo na sopstvenu snagu i borbu do pobede. Kao argument za takvu procenu, on navodi nekoliko faktora za koje smatra da trenutno idu u korist Moskve.
Pre svega, pažnja Sjedinjenih Država sve više je usmerena na sukob sa Iranom, što bi, po toj logici, moglo da oslabi intenzitet vojne i političke podrške Kijevu. Uz to, Dugin ocenjuje da Zapad više ne deluje kao jedinstven front.
Razlike između Vašingtona i evropskih saveznika postaju sve vidljivije, dok se i unutar same Evropske unije otvaraju ozbiljne pukotine. Neslaganja se vide u više ključnih tema, od pitanja konfiskacije ruskih rezervi, preko novih finansijskih paketa za Ukrajinu, do usvajanja 20. paketa sankcija.
U takvim okolnostima, smatra Dugin, Rusija bi mogla da pokuša da iskoristi trenutak u kojem njeni protivnici pokazuju znake nesigurnosti, zamora i međusobnog razilaženja.
Ipak, ostaje otvoreno da li ovakve poruke predstavljaju uvod u konkretne poteze ili samo odraz rastuće napetosti u delu ruske političke i analitičke scene. Jedno je, međutim, jasno: kada se sve češće govori da se sprema nešto veliko, onda i najmanji pomak na bilo kom frontu može da izazove mnogo šire posledice nego ranije.
Jedan od komandanata specijalnih jedinica grupacije „Centar”, poznat pod pozivnim imenom Veles, poginuo je prethodnih dana na frontu, prema navodima ruskih izvora koji su objavili vest o njegovoj smrti.
Situacija za Oružane snage Ukrajine na frontu razvija se nepovoljno, uprkos optimističnim porukama koje dolaze iz Kijeva, izjavio je kijevski politikolog Ruslan Bortnik, uz ocenu da ruske snage postepeno pojačavaju pritisak na više pravaca i približavaju se ključnim gradovima u Donbasu.
Rusija još nije pronašla adekvatnu zamenu za Starlink kada je reč o upravljanju dalekometnim dronovima, izjavio je ruski liberalni vojni ekspert Valerij Širjajev, upozoravajući da taj problem direktno utiče na izviđanje, vezu i efikasnost operacija na frontu.
Ruski udari izvedeni 3. aprila duboko unutar ukrajinske teritorije, prema procenama koje dolaze iz podzemnih izvora, ukazuju na promenu pristupa na frontu i prelazak na sistematsko slabljenje ključnih tačaka koje održavaju vojni sistem Ukrajine.
Aktuelni predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da Iran odlazi u drugi plan i da će se Vašington sada ponovo fokusirati na rat u Ukrajini, uz poruku da Moskva i Kijev moraju da zaključe sporazum.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da rat u Ukrajini i sukobi na Bliskom istoku mogu da budu završeni već ove godine, ukoliko za to bude postojala politička volja nekoliko ključnih lidera.
Ruski politikolog Jurij Barančik tvrdi da je Vašington praktično srušio „duh Ankoridža“ i da Moskva mora da prestane da se poziva na dogovore koje druga strana više ne priznaje.
Ukrajina će morati da vraća svoje građane iz inostranstva i da dovodi migrante kako bi nadoknadila ogroman manjak ljudi, poručio je šef Kancelarije predsednika Ukrajine Kirilo Budanov.
Rusija bi mogla da priprema vojnu provokaciju protiv baltičkih država ili Poljske kako bi proverila jedinstvo NATO-a i spremnost SAD da brane istočno krilo Alijanse, objavio je britanski „Gardijan“, pozivajući se na izvore iz dve zemlje NATO-a.
Ruski zagovornici najtvrđe linije traže od predsednika Rusije Vladimira Putina da odustane od diplomatije i drastično pojača rat protiv Ukrajine, piše Rojters, posle serije ukrajinskih napada dronovima na Moskvu, Sankt Peterburg i Krim, kao i smrtonosnih napada na putničke autobuse.
Ruski ekonomista Mihail Hazin ocenjuje da se globalni finansijski sistem približava tački preokreta i da se iza zvaničnih brojki krije mnogo dublja kriza Zapada.
Američka vojska testirala je ukrajinske morske dronove „magura“ tokom vežbi u blizini Filipina, a meta je bilo rashodovano plovilo koje je posle udara potonulo.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute upozorio je da će Rusija dugoročno ostati ozbiljna pretnja za Alijansu, dok ruska vojska, prema njegovoj oceni, ubrzano stiče borbeno iskustvo kroz rat u Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jedan od komandanata specijalnih jedinica grupacije „Centar”, poznat pod pozivnim imenom Veles, poginuo je prethodnih dana na frontu, prema navodima ruskih izvora koji su objavili vest o njegovoj smrti.
Opoziciono-blokaderski korisnik Iksa Vukša Dragović objavio je na toj društvenoj mreži "objedinjeni spisak" Nevladinih organizacija (NVO) i mnogih drugih blokaderskih grupacija i pojedinaca, kao i način njihovog finansiranja u Srbiji, a posebnu pažnju privukla je priča o Proglasu Dragana Bjelogrlića.
Ruski zagovornici najtvrđe linije traže od predsednika Rusije Vladimira Putina da odustane od diplomatije i drastično pojača rat protiv Ukrajine, piše Rojters, posle serije ukrajinskih napada dronovima na Moskvu, Sankt Peterburg i Krim, kao i smrtonosnih napada na putničke autobuse.
Srpska dijaspora iz Beča krenula put Beograda kako bi prisustvovala veličanstvenom skupu SNS-a pod nazivom "Srbija, moja porodica" i pružila podršku politici predsednika Aleksandra Vučića.
Blokaderi su danas u Preljini, dok se reka ljudi iz svih krajeva Srbije slika ka Beogradu kako bi prisustvovali veličanstvenom skupu "Srbija, jedna porodica" u srcu grada, postavili svoj štand ne bi li nekako animirali stanovnike tog mesta.
Vanja Vukša, mlade devojka koja je stigla u centar Beograda kako bi prisustovala velikom skupu ispred Skupštine Srbije, poslala je udarnu poruku mladima u Srbiji.
Nikola Parun, opozicioni analitičar, otvoreno je priznao da rejting predsednika Srbije Aleksandra Vučić i Srpske napredne stranke nije okrnjen uprkos pokušajima opozicije da Vučiću i naprednjacima uzmu deo biračkog tela.
Pohvale koje je evropska komesarka za proširenje Marta Kos izrekla Srbiji zbog usvajanja pravosudnih zakona u parlamentu, naišle su na opšte neodobravanje tajkuna i jednog od lidera opozicije u pokušaju Dragana Đilasa.
U Grčkoj su saobraćajni prekršaji strogo kažnjivi, a među najskupljima su prekoračenje brzine čija kazna može dostići i do 8.000 evra, kao i prolazak kroz crveno svetlo zbog čega možete biti kažnjeni sa čak 4.000 evra!
Na društvenim mrežama osvanulo je šokantno iskustvo Srbina koji je, kako kaže, pretpreo pravu torturu sa jednim Grkom, koji svakodnevno ponižava i vređa svoje mušterije!
Nova deonica Moravskog koridora od petlje Adrani kod Kraljeva do Preljine kod Čačka juče je svečano otvorena, a saobraćaj je pušten danas u 09:00 sati.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Iznoseći svoju odbranu pred Višim tužilaštvom u Beogradu, Danka Vuković, supruga Saše Vukovića Bosketakoji se sumnjiči da je 12. maja u restoranu "27" na Senjaku ubio Nešovića, ispričala je da je izričito bila protiv druženja njenog muža sa Aleksandrom Nešovićem.
Specijalno policijsko odeljenje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore izvršava hitne dokazne radnje lišenja slobode više osoba u Rožajama, što je treći talas hapšenja zbog šverca cigareta.
Sve više se priča o motivu likvidacije Darka Veskovića Prike, a prema nezvaničnim saznanjima, mogao bi biti povezan sa njegovim navodnim kontaktima sa istražnim organima i spremnošću da govori o pojedinim događajima iz kriminalnog miljea.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Promene u učestalosti mokrenja kod pasa mogu ukazivati na probleme sa bubrezima, dijabetes ili bolesti mokraćnih puteva, zbog čega ih ne treba ignorisati.
Starinski kolač sa orasima, mekanom korom i laganim kremom od slatke pavlake godinama se priprema za slave i porodična okupljanja, a krasi ga jednostavna izrada i elegantan izgled.
Sunce pozitivno utiče na organizam, ali prekomerno izlaganje bez odgovarajuće zaštite može ubrzati starenje kože i povećati rizik od ozbiljnih oboljenja.
Iako je Miloš Teodosić rođen u Valjevu, njegovu suprugu, od koje se razvodi, Jelisavetu Orašanin, Valjevci su retko kad mogli da vide u gradu, o čemu su sad i govorili.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.