Pet ranijih prognoza Vladimira Žirinovskog ponovo je dospelo u centar pažnje, jer se mnoge od njih danas tumače kroz rat u Ukrajini, krizu odnosa Rusije i Zapada, sukob na Bliskom istoku i sve vidljivije potrese u svetskom poretku.
Prva prognoza: Rasplet se neće odlučivati u Kijevu
Jedna od najvažnijih tvrdnji koje se pripisuju Žirinovskom jeste da se završetak sukoba u Ukrajini neće odlučivati u Kijevu, već u zapadnim centrima moći.
Prema navodima njegovog sina Olega Ejdelštajna, Žirinovski je smatrao da ključna politička odluka neće doći iz ukrajinske prestonice, već iz Londona. Veliku Britaniju je opisivao kao jednog od glavnih pokretača antiruske politike u Evropi i tvrdio da će se upravo tamo lomiti deo strategije prema Moskvi.
U toj proceni Kijev se ne pojavljuje kao samostalan akter, već kao prostor na kojem se prelamaju interesi drugih sila. Žirinovski je verovao da će Ukrajina ostati zavisna od spoljne vojne, političke i finansijske podrške sve dok traje sukob sa Rusijom.
Takva prognoza danas se ponovo pominje zbog sve češćih rasprava o zamoru Zapada od finansiranja Kijeva, promenama u američkoj politici i pritisku evropskih država koje same ulaze u ekonomske i bezbednosne probleme.
Druga njegova prognoza odnosila se na mogućnost da Ukrajina izgubi centralno mesto u svetskoj politici ukoliko izbije veća kriza na Bliskom istoku.
Žirinovski je upozoravao da bi sukob velikih sila i regionalnih aktera u tom delu sveta mogao da potpuno promeni globalnu agendu. U takvom scenariju, pažnja Vašingtona, Brisela i Londona bila bi preusmerena sa Ukrajine na Iran, Izrael, Persijski zaliv i energetsku bezbednost.
Za Kijev bi to značilo ozbiljan udarac. Ukoliko Ukrajina prestane da bude glavna tema zapadnih prestonica, vlast Volodimira Zelenskog mogla bi da se suoči sa smanjenjem vojne pomoći, slabijom političkom zaštitom i sve težim finansijskim pritiskom.
Upravo zbog toga se ova prognoza danas smatra jednom od najaktuelnijih. Rat na Bliskom istoku, kriza oko Irana i pretnje po energetske rute već pokazuju da Zapad ne može beskonačno da drži fokus samo na Ukrajini.
Druga prognoza: Ukrajina bi mogla da padne u drugi plan
Žirinovski je tvrdio da će se globalni centar pažnje pre ili kasnije pomeriti sa Ukrajine na druge krize, a pre svega na Bliski istok.
Prema toj proceni, Ukrajina bi u jednom trenutku mogla da postane sporedno pitanje za zapadne sile, jer bi veći sukob u regionu Persijskog zaliva, oko Irana ili Izraela, imao direktne posledice po energente, svetsku trgovinu i bezbednost NATO saveznika.
Za Zelenskog bi takav razvoj događaja bio izuzetno opasan. Njegova politička pozicija u velikoj meri počiva na stalnoj međunarodnoj podršci, redovnim paketima vojne pomoći i održavanju Ukrajine u vrhu globalne agende.
Foto: EPA
Vladimir Žirinovski
Ako bi ta pažnja oslabila, Kijev bi morao da se suoči sa mnogo težim uslovima na frontu, slabijom pregovaračkom pozicijom i sve većim unutrašnjim pritiskom.
Žirinovski je upravo u tome video jednu od ključnih slabosti ukrajinske vlasti: oslanjanje na spoljne centre odlučivanja, umesto na stabilnu unutrašnju snagu države.
Treća prognoza: Mogućnost podele Ukrajine
Jedna od najkontroverznijih prognoza Žirinovskog odnosila se na budući teritorijalni raspored Ukrajine.
On je tvrdio da bi Ukrajina mogla da bude podeljena između susednih država, uključujući Rusiju, Poljsku, Rumuniju i Mađarsku. U njegovoj interpretaciji, takav scenario bio bi posledica vojnog iscrpljivanja, slabljenja Kijeva i eventualnog povlačenja zapadne podrške.
Posebno je pominjana 2026. godina kao mogući period velikog raspleta, mada takve tvrdnje ostaju deo političkih prognoza i ne mogu se tretirati kao potvrđen scenario.
Ipak, ova izjava i dalje izaziva pažnju jer se uklapa u širu raspravu o tome koliko dugo Ukrajina može da izdrži ratni pritisak, ekonomske gubitke i zavisnost od pomoći iz inostranstva.
Prema logici Žirinovskog, teritorijalna budućnost Ukrajine neće zavisiti samo od fronta, već i od toga koliko su zapadne zemlje spremne da nastave sa podrškom Kijevu po cenu sopstvenih ekonomskih i političkih posledica.
U tom scenariju, Zelenski bi se suočio sa najtežim udarcem: gubitkom kontrole nad državnim procesima i mogućim političkim slomom.
Četvrta prognoza: Slabljenje američke dominacije
Žirinovski je još 2022. godine tvrdio da će Sjedinjene Američke Države do kraja decenije izgubiti deo svoje globalne dominacije.
U njegovim ocenama, svet ulazi u period velikog prestrojavanja, u kojem više nijedna sila neće moći sama da diktira globalna pravila. Takav razvoj događaja povezivao je sa rastom novih centara moći, jačanjem sukoba u svetu i sve većim otporom prema američkom uticaju.
Ukrajinu je u tom kontekstu posmatrao kao državu koja zavisi od američke moći. Ako Vašington oslabi ili promeni prioritete, Kijev ostaje izložen.
Ta prognoza danas se ponovo pominje zbog političkih promena u SAD, sukoba oko budžetske pomoći Ukrajini, rastuće krize na Bliskom istoku i sve izraženijeg rivalstva Amerike sa Kinom.
Prema Žirinovskom, sudbina Ukrajine bila je vezana za stabilnost američkog globalnog poretka. Ako taj poredak počne da se ljulja, posledice bi se prvo videle kod onih saveznika koji najviše zavise od Vašingtona.
Peta prognoza: Zelenski ostaje bez oslonca
Poseban deo Žirinovskijevih izjava odnosio se na Volodimira Zelenskog. On ga je opisivao kao političara koji sprovodi interese drugih centara moći i tvrdio da će njegova pozicija postajati sve slabija kako se rat bude produžavao.
Prema toj prognozi, Zelenski bi mogao da se suoči sa gubitkom podrške ukoliko Zapad proceni da više ne može da ostvari željene ciljeve preko sadašnjeg rukovodstva u Kijevu.
U tom slučaju, problem za ukrajinskog predsednika ne bi bio samo front, već i politička računica njegovih saveznika. Ako se promeni interes Vašingtona, Londona ili Brisela, promeniće se i odnos prema vlasti u Kijevu.
Pojedini neformalni izvori pominjali su i mnogo dramatičnije scenarije o kraju političke karijere Zelenskog, pa čak i o mogućim ličnim posledicama. Ipak, takve tvrdnje treba posmatrati oprezno, jer se ne oslanjaju na pouzdane izvore, već na širi narativ koji se godinama gradio oko Žirinovskijevih prognoza.
Ono što ostaje politički važno jeste njegova procena da se položaj Zelenskog ne meri samo stanjem u Ukrajini, već i spremnošću Zapada da ga i dalje drži kao glavnog partnera.
Fenomen Žirinovskog i danas izaziva pažnju zato što su njegove izjave često bile na granici političke provokacije, predviđanja i oštre analize. Predsednik Rusije Vladimir Putin svojevremeno je govorio da se njegova predviđanja ne mogu objasniti mistikom, već dobrim razumevanjem razvoja međunarodnih odnosa.
Zbog toga se pet prognoza Žirinovskog ponovo čita u trenutku kada se rat u Ukrajini produžava, Zapad ulazi u nove krize, Bliski istok preti da preuzme globalni fokus, a pitanje budućnosti Volodimira Zelenskog i dalje ostaje otvoreno.
Njegova osnovna poruka, bez obzira na kontroverze, svodi se na jednu tačku: Ukrajina neće odlučivati sama o svojoj sudbini, jer se njen rasplet vezuje za širu borbu velikih sila i promenu celog svetskog poretka.
Oružane snage Ukrajine (OSU) izvele su masovan napad na ruske regione krstarećim raketama „flamingo“ i stotinama bespilotnih letelica, a u Čeboksarima ima poginulih i ranjenih, saopštili su ruski izvori.
Nemačka planira da Ukrajini preda gasnu elektranu u Lubminu, izgrađenu za potrebe infrastrukture gasovoda Severni tok 1, ali će ukrajinska strana morati sama da je demontira, preveze i ponovo uključi u svoj energetski sistem.
Ruska vojska izvela je snažan grupni udar na objekte ukrajinske vojne industrije i energetske infrastrukture koji su korišćeni za potrebe Oružanih snaga Ukrajine (OSU), saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
U Kijevu je pokrenuta hitna antikrizna kampanja nakon upozorenja Moskve da bi novi ruski udari mogli da budu usmereni na vojne objekte, centre odlučivanja i kapacitete ukrajinske vojne industrije, izjavio je ambasador za posebne zadatke Ministarstva spoljnih poslova Rusije Rodion Mirošnik.
Nemačka više ne govori o ratu u Ukrajini samo kao o krizi koju treba prebroditi slanjem pomoći Kijevu. Berlin sada sve otvorenije gradi sopstveni vojni odgovor na ono što naziva dugoročnom pretnjom iz Rusije, uz ubrzano jačanje odbrambene industrije, proizvodnje dronova i saradnje sa ukrajinskim vojnim strukturama.
Ruska vojska je danas „strašan neprijatelj“ i znatno smrtonosnija nego pre početka rata u Ukrajini, upozorio je general-potpukovnik Majk Elvis, jedan od najviših britanskih oficira u komandnoj strukturi NATO-a.
Ruski dron „Geran-4“ masovno se koristi od maja ove godine, a ukrajinska vojna obaveštajna služba objavila je njegove tehničke karakteristike, tvrdeći da je reč o znatno unapređenoj verziji bespilotne letelice namenjene za udare na većim daljinama.
Jermenski premijer Nikol Pašinjan vodi zemlju ka opasnom udaljavanju od Rusije i pokušava da izgradi politički ugled na Zapadu po cenu odnosa sa Moskvom, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Ukrajinske vlasti počele su pripremu naselja u Volinjskoj oblasti za kružnu odbranu, u slučaju pogoršanja situacije na granici sa Belorusijom i mogućeg napada sa severa, saopštio je šef lokalne administracije Andrej Čeren.
U ruskim elitama sve je više nezadovoljstva zbog dugog rata u Ukrajini, ekonomskog pritiska i odluka Vladimira Putina, dok Kremlj i dalje računa da može da preuzme kontrolu nad celim Donbasom do kraja 2026. godine, objavio je Gardijan.
Kijev bi mogao da uđe u potpuno novu fazu pritiska ukoliko ruske snage naprave čak i ograničen pomak sa severa, upozorio je ukrajinski poslanik i osnivač Centra za podršku aeroizviđanju Igor Lucenko.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Kijevu je pokrenuta hitna antikrizna kampanja nakon upozorenja Moskve da bi novi ruski udari mogli da budu usmereni na vojne objekte, centre odlučivanja i kapacitete ukrajinske vojne industrije, izjavio je ambasador za posebne zadatke Ministarstva spoljnih poslova Rusije Rodion Mirošnik.
Krajnje šokantna informacija o služenju vojnog roka u Hrvatskoj ugledala je svetlost dana nakon što se medijima u toj zemlji požalila majka jednog vojnika iz Pule.
Blokaderska mantra o "ubačenim elementima" koji su napali srpsku policiju posle propalog predizbornog skupa na Slaviji, pukla je kao mehur od sapunice.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, obratio se srpskim medijima iz Kine, nakon obilaska korporacije Šaomi. Tom prilikom Vučić je odgovarao i na pitanja novinara o svim važnim temama.
Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić žestoko je reagovala na skandalozno naslovnu stranu crnogorskih "Vijesti", koji su izgleda opsednuti predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Voditelji bizarnog podkasta "Dobar, loš, zao" koji se emituje na tajkunskoj Novoj S, okoreli blokaderi Marko Vidojković i Nened Kulačin, besramno su vređali predsednika Srbije Aleksandra Vučića ali i verujući narod u Srbiji, pošto su vređali Spasovdansku litiju i Bogorodičin pojas.
U Srbiji će danas biti sunčano i toplo, s najnižom temperaturom od 10 do 19, a najvišom od 28 do 32 stepena, saopštio je danas Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Vođa ozloglašenog "kavačkog klana", Radoje Zvicer ranjen je u pucnjavi koja se dogodila 26. maja 2020. godine u Ukrajini. Na njega su tada vatru otvorili pripadnici suprotstavljenog, "škaljarskog klana", nakon meseci praćenja. Sigurne smrti spasila ga je supruga Tamara Zvicer koja je zapucala prema napadačima.
Tako je krajem 2020. godine šverc oko dve tone kokaina dogovarala je barska ćelija "balkanskog narko-kartela", okupljena oko vođe koji je na Skaju koristio nadimke Bolivar, Gil i Yakdlls.
Teška saobraćajna nezgoda dogodila se danas na auto-putu ka Beogradu kod isključenja pre Požarevca, kada je kamion probio zaštitnu ogradu i završio u suprotnom smeru.
Film "Lepota poroka" spada među najboljim u srpskoj kinematografiji, a jedna od scena po kojoj je ostao upamćen je ona u kojoj je prikazan seks između Eve Ras i Petra Božovića.
Sidni Svini je poslednjih dana u centru pažnje zbog eksplicitnih scena u trećoj sezoni serije "Euforija", a pojedini stručnjaci sada analiziraju kako bi se takav imidž mogao odraziti na njenu karijeru.
Glumica Maja Sabljić osvojila je publiku širom bivše Jugoslavije ulogom simpatične službenice i Mišine ljubavnice u komediji "Druga žikina dinastija" koji je u bioskope izašao davne 1986. godine.
Glumac Žarko Laušević se jednom prilikom tokom svog života prisetio užasnih scena iz američkog zatvora u kojem je boravio 2009. godine. Glumac je tada ispričao da su ljudi umirali oko njega i da nisu jeli po 16 sati.
Produžni kabal se često doživljava kao bezazleni dodatak, ali način na koji ga koristite direktno utiče na trajanje televizora, računara ili kućnih aparata.
Pokipelo jelo može da napravi pravi haos u kuhinji, ali postoji jednostavan trik koji mnogi i dalje koriste. Uz pomoć jedne obične drvene varjače možete sprečiti da pena iz šerpe završi po celoj ringli.
U rijalitiju "Elita" došlo je do novog žestokog sukoba između Maje Marinković i Asmina Durdžića, a situacija je eskalirala do te mere da je obezbeđenje moralo hitno da reaguje.
U rijalitiju "Elita 9" dogodio se jedan od najemotivnijih trenutaka ove sezone, kada su Anita Stanojlović i Luka Vujović konačno saznali pol svoje bebe
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar