Ruski gas se u Nemačku još nije vratio, ali se priča o njemu vratila na velika vrata — i to baš u zemlji kroz koju „Severni tok“ ulazi u nemačku politiku, ekonomiju i sve stare podele koje Berlin godinama pokušava da gurne pod tepih.
Prema navodima nemačkog magazina, u dokumentu se ne govori samo o opštoj političkoj poruci ili predizbornom sloganu. AfD, kako se tvrdi, ima razrađen plan da se baltički gasni pravac popravi i vrati u funkciju, kako bi Nemačka ponovo mogla da dobija ruski gas direktno preko Baltičkog mora.
AfDcilja baš zemlju u kojoj je „Severni tok“ najosetljivija tema
Meklenburg-Prednja Pomeranija nije slučajno u centru ove priče. To je nemačka savezna zemlja na Baltičkom moru, politički i infrastrukturno vezana za projekat „Severni tok“. Zbog toga bi eventualna pobeda AfD-a baš tamo imala mnogo jači odjek nego obična regionalna smena vlasti.
Izbori u toj saveznoj zemlji trebalo bi da budu održani 20. septembra 2026. godine, a prema dostupnim anketama, AfDtrenutno vodi sa oko 35 odsto podrške. Takav rezultat bi stranku gotovo sigurno pretvorio u nezaobilazan faktor u formiranju buduće pokrajinske vlade.
Foto: Pixabay/Fotoilustracija
Za Berlin je to neprijatna kombinacija: stranka koju politički protivnici optužuju za proruski kurs mogla bi da dođe u poziciju da upravlja zemljom koja ima direktnu vezu sa najspornijim energetskim projektom u novijoj nemačkoj istoriji.
AfDtu vidi potpuno drugačiju sliku. Za njih je „Severni tok“ pitanje jeftine energije, industrije i nemačkog ekonomskog opstanka. Poruka biračima je jasna: ako se vlast u Berlinu odrekla ruskog gasa, oni žele da pokažu da taj kurs može da se promeni odozdo, prvo kroz pokrajinsku vlast.
„Severni tok“ ponovo postaje politička bomba
U nacrtu programa, prema navodima medija, stoji da gasovod preko Baltičkog mora treba popraviti i ponovo pustiti u rad. To je rečenica koja u današnjoj Nemačkoj ne zvuči kao običan energetski predlog, već kao otvoren izazov kompletnoj politici koju Berlin vodi od početka rata u Ukrajini.
Gasovodi „Severni tok“ teško su oštećeni u eksplozijama 2022. godine, dok „Severni tok 2“ nikada nije počeo komercijalni rad posle političkog zaokreta Nemačke nakon početka rata u Ukrajini. Od tada je priča o povratku ruskog gasa postala jedna od najzapaljivijih tema u nemačkoj politici.
Zato plan AfD-a ne pogađa samo pitanje energetike. On udara u samu srž nemačke rasprave o sankcijama Rusiji, ceni gasa, sudbini industrije i odnosu prema Vašingtonu. Deo nemačke javnosti vidi „Severni tok“ kao simbol zavisnosti od Moskve, dok drugi u njemu vide propuštenu šansu da se zaustavi skupa energetska kriza.
U tome je i politička računica AfD-a. Stranka pokušava da nezadovoljstvo zbog cena, pada industrijske konkurentnosti i umora od ukrajinske krize pretvori u konkretan program: manje ideologije, više gasa, niži računi.
Berlin bi mogao da dobije problem koji ne može lako da zaustavi
Čak i ako AfD pobedi u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji, ponovno pokretanje „Severnog toka“ ne bi zavisilo samo od jedne pokrajinske vlade. Tu su federalna vlast, evropska pravila, sankcije, tehničko stanje gasovoda i politički pritisak saveznika.
Ali upravo zato je ova najava važna. AfD ne mora odmah da otvori ventil da bi napravio politički zemljotres. Dovoljno je da temu vrati u institucije, u pokrajinski program i u kampanju, pa da Berlin ponovo mora da objašnjava zašto nemački potrošači i industrija ne mogu da računaju na energent koji je godinama bio oslonac nemačkog privrednog modela.
Ako se ankete potvrde, „Severni tok“ bi iz spoljnopolitičke i energetske prošlosti mogao da se vrati kao unutrašnji nemački sukob. I to ne na marginama, već u saveznoj zemlji u kojoj je ceo projekat imao najdublje političke i ekonomske korene.
AfD je tu poruku svela na jednostavnu formulu: gasovod treba popraviti, ruski gas treba vratiti, a Nemačka mora ponovo da gleda svoje račune. Za protivnike te stranke, to je opasan zaokret ka Moskvi. Za njene birače, to je dokaz da neko konačno govori ono što deo zemlje već dugo misli — da se nemačka energetska politika pretvorila u preskup politički eksperiment.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije Valerij Gerasimov izvršio je inspekciju grupe trupa "Zapad" i tom prilikom najavio aktivnu ofanzivu ruskih jedinica na nekoliko pravaca Ukrajine istovremeno.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Putnik koji je boravio na kruzeru MV „Hondijus“, brodu na kojem je već zabeležena smrtonosna epidemija hantavirusa, preliminarno je pozitivan na Andski soj ovog virusa i nalazi se u bolničkoj izolaciji u Viktoriji, saopštile su kanadske zdravstvene vlasti.
Blokaderi su na društvenim mrežama urnisali svog dojučerašnjeg pajtosa sa tajkunske televizije Nova S, Slobodana Georgieva, a u rat sa njim uključio se i čuveni zgubidanski siledžija Marko Marjanović, poznatiji po pseudonimu Kristal Met Dejmon.
Vredna ekipa Informerove emisije “Na merama” spazila je voditelja blokadera Zorana Kesića koji po svemu sudeći uživa, dok vodi, kako kaže, "težak život" u Srbiji.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Čedomir Antić govorio je o takozvanoj blokaderskoj "studentskoj listi" isitčući da su blokaderi sličan fenomen kao Beli Preletačević.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boraviće u dvodnevnoj poseti, danas i sutra (17. i 18. maja) Republici Azerbejdžanu, gde će učestvovati na 13. Svetskom urbanom forumu u organizaciji Ujedinjenih nacija, koji se ove godine održava u Bakuu.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Jak pljusak zahvatio je večeras delove Beograda, a prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), nestabilno vreme očekuje se i u ostatku Srbije.
Sinoć oko 23 časa u Kirovljevoj ulici se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su povrećene tri osobe, muškarci starosti 23 i 47 godina i žena starosti 50 godine.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv 10 osoba zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili različita krivična dela u vezi sa krivičnim delom Teško ubistvo izvršeno na štetu Aleksandra Nešovića za kojim se i dalje traga.
Policija je danas u selu Ljukovo kod Inđije zaplenila beli automobil "folksvagen" u sklopu opsežne istrage koja se odvija od jutarnjih časova na dve lokacije kod Inđije.
Osnovni sud u Čačku osudio je muškarca T. T. (33) iz Čačka na kaznu zatvora od 10 meseci zbog teške krađe agregata sa trase izgradnje auto-puta "Moravski koridor".
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar