Evropsko naoružavanje ušlo je u fazu u kojoj više nije problem samo politička odluka da se kupuje više oružja, već pitanje da li države uopšte mogu da plate ono što im je potrebno.
To znači da planovi koji su na papiru izgledali kao hitan odgovor na rusko-ukrajinski rat sada nailaze na mnogo tvrđu realnost: oružje je skuplje, rokovi isporuke su duži, a proizvodni kapaciteti evropske odbrambene industrije ne mogu da prate političke ambicije.
Oružje poskupelo, rokovi se razvukli
Evropa je posle početka rata u Ukrajini počela da naručuje sve ono što je godinama odlagala: municiju, artiljeriju, sisteme protivvazdušne odbrane, dronove, radare, oklopna vozila i rakete. Problem je što se u istom redu za kupovinu sada nalaze gotovo sve članice NATO, a ponuda nije rasla istom brzinom kao potražnja.
Pevkurova izjava zato nije samo upozorenje iz jedne male baltičke države. Estonija je na istočnom krilu NATO i među zemljama koje najglasnije traže brže jačanje odbrane, ali se upravo tamo najjasnije vidi koliko je evropsko preoružavanje skupo.
Ako je isti paket vojne opreme za dve godine poskupeo više od polovine, onda se automatski ruše i raniji planovi potrošnje. Budžeti koji su delovali veliki više ne kupuju istu količinu oružja. Države moraju ili da izdvoje još novca, ili da naruče manje, ili da čekaju duže.
Za NATO je to ozbiljan problem, jer Alijansa istovremeno traži veće zalihe za svoje članice i nastavak isporuka Ukrajini.
Foto: EPA/DUMITRU DORU
Amerika gleda šire, Evropa preuzima teret Ukrajine
Dodatni pritisak dolazi iz Vašingtona. Kako se američka pažnja sve više premešta na druge globalne krize i rivalstvo sa Kinom, evropske zemlje sve češće ostaju prve na liniji finansiranja i snabdevanja Ukrajine.
To menja celu računicu. Evropa više ne kupuje oružje samo za sebe, već istovremeno puni ukrajinske potrebe i pokušava da obnovi sopstvene ispražnjene magacine.
U praksi to znači da se isti projektili, granate i sistemi traže za tri različita cilja: za front u Ukrajini, za evropske nacionalne rezerve i za buduće planove NATO. Industrija, međutim, ne može preko noći da otvori nove fabrike, zaposli stručnjake, obezbedi sirovine i pokrene proizvodne linije koje su godinama bile smanjivane.
Zato se evropske vlade sada sudaraju sa nestašicom ponude na tržištu oružja. Nije dovoljno samo potpisati političku deklaraciju o povećanju odbrane. Treba pronaći fabriku koja može da proizvede traženu opremu, po ceni koja se stalno menja i u roku koji nije pomeren za nekoliko godina unapred.
Industrija traži ugovore, vlade traže brzinu
Najveći paradoks je u tome što evropska odbrambena industrija traži garancije pre nego što uloži više novca. Kompanije ne žele da šire proizvodnju samo na osnovu političkih izjava, već traže čvrste višegodišnje ugovore.
Iz njihove perspektive, to je logično. Nova proizvodna linija košta mnogo, a ako vlade za dve ili tri godine promene prioritete, industrija može da ostane sa skupim kapacitetima i bez narudžbina.
Sa druge strane, vlade traže brzinu. Od njih se očekuje da što pre ispune NATO ciljeve, pošalju pomoć Ukrajini i pokažu biračima da bezbednost nije ostala samo na konferencijama i izjavama.
Tu nastaje zastoj: države hoće brzo oružje, industrija hoće sigurne ugovore, a tržište u međuvremenu diže cene.
Za Evropu je to neprijatna lekcija iz rata u Ukrajini. Godinama je računala na ograničene zalihe, sporu proizvodnju i američku zaštitu. Sada, kada se bezbednosna slika promenila, pokazuje se da se vojna industrija ne podiže komandnom odlukom.
Blumbergov izveštaj zato pogađa u samu srž evropske dileme. NATO traži brže preoružavanje, Ukrajina traži stalne isporuke, Amerika sve više raspoređuje pažnju na druge pravce, a evropske fabrike poručuju da bez velikih ugovora nema velikog skoka proizvodnje.
Cena tog kašnjenja već se vidi. Vojna oprema je za dve godine poskupela do 60 odsto, a Evropa sada mora da plati i oružje koje joj treba danas i godine neulaganja koje su je dovele u ovu trku.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije Valerij Gerasimov izvršio je inspekciju grupe trupa "Zapad" i tom prilikom najavio aktivnu ofanzivu ruskih jedinica na nekoliko pravaca Ukrajine istovremeno.
Predstavnici NATO strahuju da bi američki predsednik Donald Tramp mogao drastično da pojača pritisak na Alijansu ukoliko republikanci izgube kontrolu nad Kongresom na izborima 3. novembra.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
Danijela Nikolić, članica Predsedništva SNS-a i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju (KiM), našla se na udaru blokadera, koji su joj na društvenim mrežama uputili sramne uvrede.
Studentkinja i aktivistkinja Mila Pajić vratila se u Srbiju posle više od godinu i po dana, nakon što ju je 27. septembra 2026. godine bivši predsednik države Aleksandar Vučić pomilovao.
Višednevno odsustvo prvog na "Studentskoj listi", Ilije Srdanovića, iz javnog života privuklo je veliku pažnju korisnika društvenih mreža, dok iz "vrhovnog plenuma" i dalje nema odgovora na navode o zabrani njegovih medijskih nastupa.
Član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec osvrnuo se na najave predstavnika "Studentske liste" uoči konstitutivne sednice Skupštine Srbije, ocenjujući da odustajanje od dosadašnje parlamentarne prakse u raspodeli mesta potpredsednika i predsednika skupštinskih odbora predstavlja kršenje demokratskih običaja.
Feđa Dimović, advokat i jedan od osnivača grupe "Beogradski sindikat", inače 48. na "Studentskoj listi", gostovao je na KTV u emisiji "Bez ustručavanja", i tom prilikom na sraman način udario na patrijarha Porfirija, ali i ostale episkope Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Emisija "Srbija zove Dominikanu" donela je zanimljive razgovore o dešavanjima u Exatlonu, a veliku pažnju privukla je bliskost Borisa Stanojevića i Ive Janković.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je prognozu prema kojoj nas čeka vetrovita i kišovita sedmica, ali i iznenađujući skok temperature i do 20 stepeni Celzijusa.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Nakon upravo završenog saslušanja osumnjičenog, Osnovno javno tužilaštvo u Smederevu podnelo je nadležnom sudu predlog za određivanje pritvora za Z.S. (63) iz Smedereva, zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na oštećene, kao i osobitih okolnosti koje ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo, odnosno učiniti krivično delo kojim preti.
Srbin (29) i Hrvat (32) uhapšeni su u petak u Beču zbog velike prevare. Naime, oni su nagovarali jednog (76) penzionera da uplaćuje velike iznose novca na račun njihove lažne investicione kompanije, ali su privedeni kada su hteli da od njega uzmu i 100.000 evra u kešu.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšen je I.Č. (22) iz Prijepolja zbog postojanja osnova sumnje da je na teritoriji GO Zemun neovlašćeno, radi prodaje držao i prenosio oko 30 kilograma opojne droge kanabis.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Zlatni retriver Pilot nije bio nimalo oduševljen kada je njegova vlasnica počela da oponaša pčelu. Njegova reakcija na zujanje nasmejala je gledaoce TikToka, a izraz njegovog lica najbolje pokazuje koliko mu se cela situacija nije svidela.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Hrvatska pevačica Maja Šuput ostvarila je milionske prihode preko svojih kompanija, a podaci o njenom poslovanju otkrivaju pravo bogatstvo koje je izgradila zahvaljujući muzici i pametnim poslovnim potezima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.