Pentagon sprema smanjenje američkih snaga i vojne opreme koje bi NATO mogao da koristi ako izbije velika kriza u Evropi, objavio je Rojters, pozivajući se na izvore upoznate sa planovima administracije Donalda Trampa.
Za evropske saveznike to je hladan tuš iz Vašingtona. Poruka je jasna: Amerika više ne želi da bude glavni oslonac evropske bezbednosti, a zemlje Evrope moraće mnogo brže da grade sopstvenu odbranu.
Pentagon smanjuje ono na šta je NATO navikao da računa
Koliko će tačno Vašington smanjiti svoj paket, za sada nije poznato. Takvi detalji se ne objavljuju javno, jer se odnose na ratne planove NATO-a. Ipak, izvori agencije tvrde da je odluka već doneta i da se odnosi na značajno smanjenje američkih kapaciteta namenjenih evropskom krilu Alijanse.
Drugim rečima, Evropa više ne može da računa na isti američki oslonac kao ranije. Američke snage ostaju u NATO-u, ali se menja ono što je za saveznike najvažnije: koliko bi vojske, tehnike i podrške SAD zaista stavile na sto ako kriza u Evropi eskalira.
Evropa plaća cenu dugog oslanjanja na Ameriku
Trampov stav nije iznenađenje. On već godinama govori da evropske članice NATO-a moraju više da ulažu u vojsku i da ne mogu očekivati da Vašington zauvek pokriva najveći deo troškova njihove bezbednosti.
Razlika je u tome što ta politika sada više nije samo poruka sa mitinga ili diplomatski pritisak. Prema Rojtersu, ona ulazi u planove Pentagona.
Vašington, kako se navodi, želi da Evropa postane prvi stub sopstvene odbrane, dok bi SAD zadržale važne, ali uži krug kapaciteta. To znači manje automatskog oslanjanja na američke rezerve i više pritiska na evropske vlade da same popune rupe u vojsci, municiji, logistici i protivvazdušnoj odbrani.
Američki komandant u NATO-u, general Aleksus Grinkevič, rekao je da eventualno smanjenje američkog prisustva u Evropi ne bi bilo sprovedeno preko noći. Prema njegovim rečima, taj proces mogao bi da traje godinama, kako bi saveznici imali vremena da ojačaju svoje snage.
U Evropi se trenutno nalazi oko 80.000 američkih vojnika, što pokazuje koliko je kontinent i dalje oslonjen na Vašington.
Nuklearna zaštita ostaje, ali signal je jasan
SAD, prema navodima Rojtersa, ne izlaze iz NATO-a i ne ukidaju američki nuklearni kišobran nad Alijansom. Za Evropu je to i dalje najvažnija bezbednosna garancija.
Međutim, sve ispod tog nivoa sada dolazi pod znak pitanja. Ako Pentagon smanjuje snage i opremu dostupne NATO-u u velikoj krizi, evropske prestonice više ne mogu da računaju da će Vašington automatski popuniti svaki nedostatak.
To je najteži deo poruke. Nije reč o simbolici, već o vrlo konkretnim stvarima: municiji, brigadama, avionima, protivvazdušnoj odbrani, transportu, komandnim sistemima i vojnoj industriji.
Evropske države sada moraju da urade ono o čemu godinama govore. Moraju da ubrzaju proizvodnju municije, popune jedinice, ojačaju odbranu neba, podignu logistiku i obnove vojnu industriju.
Bez toga, priče o evropskoj „strateškoj autonomiji“ ostaju samo lepa formulacija za govore i samite.
Kina i tokom krize na Bliskom istoku ostaje odgovoran potrošač energetskih resursa, dok Rusija nastavlja da bude pouzdan dobavljač, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin na sastanku sa kineskim liderom Si Đinpingom u Pekingu.
Kijev, prema tvrdnjama ruske Spoljne obaveštajne službe, priprema novu fazu napada na pozadinske regione Rusije, ali ovog puta ne samo preko vazdušnih koridora baltičkih zemalja, već direktno sa teritorije Letonije.
Pentagon sprema novo sečenje američkih vojnih kapaciteta za Evropu, a najteži udar mogao bi da osete baš članice NATO-a koje najviše računaju na brzu pomoć SAD u slučaju sukoba sa Rusijom.
Evropsko naoružavanje ušlo je u fazu u kojoj više nije problem samo politička odluka da se kupuje više oružja, već pitanje da li države uopšte mogu da plate ono što im je potrebno.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kina i tokom krize na Bliskom istoku ostaje odgovoran potrošač energetskih resursa, dok Rusija nastavlja da bude pouzdan dobavljač, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin na sastanku sa kineskim liderom Si Đinpingom u Pekingu.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
Novi užas u režiji blokadera dogodio se u srcu Frankfurta u Nemačkoj, gde su siledžije na tribini u organizaciji blokaderskog Proglasa, na čijem su čelu Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Svetlana Ceca Bojković, Miodrag Majić i njima bliska ekipa, pokušali da bukvalno raščerupaju jednog novinara.
Predstavnici Srpske liste obratili su se večeras građanima Srbije nakon završetka, kako je danas više puta naglašeno, sudbosnosnih izbora na Kosovu i Metohije za skupštinu u Prištini.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Dugogodišnji novinar Vesti Zoran Vicelarević, kog su danas u Frankfurtu blokaderi brutalno napali na tribini Proglasa, organizacije kojoj pripadaju Dragan Bjelogrlić, Dejan Bodiroga, Svetlana Ceca Bojković, sudija Miodrag Majić, Zoran Kesić i ostali, oglasio se tim povodom i ispričao sve detalje nemilog događaja.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Dok cene na moru divljaju, na Tenerifima je moguć brutalan popust! Pogledajte šta je ovaj turista dobio za manje od 5 evra tik uz obalu i sa pogledom na more.
Pred nama je nedelja sa dva potpuno različita lica – tropski početak sedmice brzo će zameniti pljuskovi, grmljavina i pad temperature. Pogledajte detaljan raspored po danima.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar