Pentagon sprema smanjenje američkih snaga i vojne opreme koje bi NATO mogao da koristi ako izbije velika kriza u Evropi, objavio je Rojters, pozivajući se na izvore upoznate sa planovima administracije Donalda Trampa.
Za evropske saveznike to je hladan tuš iz Vašingtona. Poruka je jasna: Amerika više ne želi da bude glavni oslonac evropske bezbednosti, a zemlje Evrope moraće mnogo brže da grade sopstvenu odbranu.
Pentagon smanjuje ono na šta je NATO navikao da računa
Koliko će tačno Vašington smanjiti svoj paket, za sada nije poznato. Takvi detalji se ne objavljuju javno, jer se odnose na ratne planove NATO-a. Ipak, izvori agencije tvrde da je odluka već doneta i da se odnosi na značajno smanjenje američkih kapaciteta namenjenih evropskom krilu Alijanse.
Drugim rečima, Evropa više ne može da računa na isti američki oslonac kao ranije. Američke snage ostaju u NATO-u, ali se menja ono što je za saveznike najvažnije: koliko bi vojske, tehnike i podrške SAD zaista stavile na sto ako kriza u Evropi eskalira.
Evropa plaća cenu dugog oslanjanja na Ameriku
Trampov stav nije iznenađenje. On već godinama govori da evropske članice NATO-a moraju više da ulažu u vojsku i da ne mogu očekivati da Vašington zauvek pokriva najveći deo troškova njihove bezbednosti.
Razlika je u tome što ta politika sada više nije samo poruka sa mitinga ili diplomatski pritisak. Prema Rojtersu, ona ulazi u planove Pentagona.
Vašington, kako se navodi, želi da Evropa postane prvi stub sopstvene odbrane, dok bi SAD zadržale važne, ali uži krug kapaciteta. To znači manje automatskog oslanjanja na američke rezerve i više pritiska na evropske vlade da same popune rupe u vojsci, municiji, logistici i protivvazdušnoj odbrani.
Američki komandant u NATO-u, general Aleksus Grinkevič, rekao je da eventualno smanjenje američkog prisustva u Evropi ne bi bilo sprovedeno preko noći. Prema njegovim rečima, taj proces mogao bi da traje godinama, kako bi saveznici imali vremena da ojačaju svoje snage.
U Evropi se trenutno nalazi oko 80.000 američkih vojnika, što pokazuje koliko je kontinent i dalje oslonjen na Vašington.
Nuklearna zaštita ostaje, ali signal je jasan
SAD, prema navodima Rojtersa, ne izlaze iz NATO-a i ne ukidaju američki nuklearni kišobran nad Alijansom. Za Evropu je to i dalje najvažnija bezbednosna garancija.
Međutim, sve ispod tog nivoa sada dolazi pod znak pitanja. Ako Pentagon smanjuje snage i opremu dostupne NATO-u u velikoj krizi, evropske prestonice više ne mogu da računaju da će Vašington automatski popuniti svaki nedostatak.
To je najteži deo poruke. Nije reč o simbolici, već o vrlo konkretnim stvarima: municiji, brigadama, avionima, protivvazdušnoj odbrani, transportu, komandnim sistemima i vojnoj industriji.
Evropske države sada moraju da urade ono o čemu godinama govore. Moraju da ubrzaju proizvodnju municije, popune jedinice, ojačaju odbranu neba, podignu logistiku i obnove vojnu industriju.
Bez toga, priče o evropskoj „strateškoj autonomiji“ ostaju samo lepa formulacija za govore i samite.
Kina i tokom krize na Bliskom istoku ostaje odgovoran potrošač energetskih resursa, dok Rusija nastavlja da bude pouzdan dobavljač, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin na sastanku sa kineskim liderom Si Đinpingom u Pekingu.
Kijev, prema tvrdnjama ruske Spoljne obaveštajne službe, priprema novu fazu napada na pozadinske regione Rusije, ali ovog puta ne samo preko vazdušnih koridora baltičkih zemalja, već direktno sa teritorije Letonije.
Evropsko naoružavanje ušlo je u fazu u kojoj više nije problem samo politička odluka da se kupuje više oružja, već pitanje da li države uopšte mogu da plate ono što im je potrebno.
Sjedinjene Američke Države razmatraju mere protiv pojedinih NATO saveznika za koje Vašington smatra da nisu podržali američke operacije u ratu sa Iranom.
Rusija je poslednjim porukama svog državnog vrha jasno stavila do znanja da više ne želi da prelazi preko poteza koje smatra direktnom pretnjom po svoju bezbednost, a u Moskvi sve otvorenije poručuju da bi dalja eskalacija u blizini ruskih granica mogla da izazove konkretan odgovor.
Sjedinjene Američke Države ne bi stale u odbranu Evrope u slučaju hipotetičkog sukoba sa Rusijom, ocenio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev, uz tvrdnju da Vašington nema interes da ulazi u veliki rat zbog evropskih saveznika.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kina i tokom krize na Bliskom istoku ostaje odgovoran potrošač energetskih resursa, dok Rusija nastavlja da bude pouzdan dobavljač, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin na sastanku sa kineskim liderom Si Đinpingom u Pekingu.
Rusija ne može da dođe do odlučujuće prednosti na frontu dok ukrajinska vojska ima stabilnu vezu preko sistema Starlink, ocenio je osnivač Cargrada Konstantin Malofejev, tvrdeći da je upravo satelitska mreža Ilona Maska postala jedno od najvažnijih oružja Kijeva.
Jermenija neće moći istovremeno da ide ka Evropskoj uniji i da zadrži sve povlastice koje danas ima u Evroazijskom ekonomskom savezu, poruka je koja iz Moskve sada stiže mnogo oštrije nego ranije.
Svečani ispraćaj održan je u kasarni "Pukovnik Predrag Matanovi" u Petrinji, gde su zvaničnici istakli značaj doprinosa Hrvatske "međunarodnoj sigurnosti i stabilnosti". Šta je poručio potpredsednik Vlade i ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić i zašto je pomenuo "Domovinski rat"?
U večerašnjoj emisiji "Takovska 10" na RTS-u glavne teme su izborni zakoni, izborni uslovi u Srbiji, kao i predstojeći parlamentarni izbori, a u studiju su se suočili predsednica Narodne skupštine i potpredsednica Srpske napredne stranke Ana Brnabić, potpredsednica SSP-a Marinika Tepić, Dragan Popović istoričar i Filip Grbić, filozof.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Na nebu, tik iznad kupole Hrama Svetog Save, mogla se videti neobična svetlosna formacija koja je kod mnogih prolaznika izazvala nevericu, ali i brojne reakcije.
Nikola Tesla je jedna od najznačajnijih ličnosti svetske nauke, ali i čovek čije poreklo razne nacije često pokušavaju da prisvoje i prilagode sopstvenim narativima, što su ovoga puta učinili i Bugari.
U subotu uveče u Drnišu Kristijan Aleksić, već osuđivan zbog raznih zločina, upucao je Luku M. (19), nakon čega je pobegao. Ubrzo nakon zločina je i uhapšen, a sada na svetlost izlazi njegova jeziva kriminalna istorija.
Nišlija S.K. zatražio je najstrožu kaznu za Lj.P. (74) iz okoline Žitorađe koji je osumnjičen za obljubu nad njegovom ćerkom (12), devojčicom sa posebnim potrebama. Zahvaljujući brzoj reakciji roditelja i osoblja hotela, incident je prošao bez posledica po devojčicu, ali njen otac čvrsto stoji iza toga da ovaj zločin ne sme proći nekažnjeno.
Legendarna Katinkina kuća na Dedinju bila je mesto snimanja kultnih ostvarenja poput "Srećnih ljudi", "Žikine dinastije" i filma "Davitelj protiv davitelja".
Glumica Milena Dapčević dobijala je anoniman pretća pisma jer je bila u vezi sa istaknutim partizanskim borcem Pekom Dapčevićem što je u tadašnje vreme bilo neprihvatljivo.
Kontroverzni biografski film "Majkl" do sada je zaradio neverovatnih 700 miliona dolara širom sveta, ostavljajući iza sebe sve skandale koji ga prate od prvog dana snimanja.
Urolog Dž. P. Sing Rana iz bolnice u Nju Delhiju objašnjava da određene vrste hrane, posebno uz premalo vode, mogu podstaći stvaranje kamena u bubregu ili dovesti do njegovog ponovnog javljanja.
Verovatno ste se već susreli sa onim malim poljem "Ja nisam robot" koje treba da označite na mnogim sajtovima. To je funkcija poznata kao reCAPTCHA, koja pomaže u razlikovanju stvarnih korisnika od automatizovanih botova.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar