Ruska vojska sve otvorenije gađa mesta na kojima se, prema tvrdnjama Moskve, nalaze strani borci u Ukrajini, a poslednji talas udara ponovo je otvorio neprijatno pitanje za Zapad: koliko su zaista duboko državljani NATO zemalja uvučeni u rat koji njihove vlade zvanično ne vode.
Kineski portal Sohu piše da su ruski udari po objektima u kojima su bili smešteni strani plaćenici pokazali da se njihov položaj na frontu naglo pogoršava. Više nije reč samo o pojedinačnim dobrovoljcima koji se pojavljuju u ukrajinskim jedinicama, već o čitavom sistemu koji Moskva sada tretira kao legitimnu metu.
Prema toj analizi, ruske snage su izvele seriju kombinovanih napada koristeći rakete dugog dometa, avijaciju i udarne dronove. Mete su bili punktovi privremenog raspoređivanja stranih boraca u više delova Ukrajine, uključujući Harkovsku, Zaporošku i Odesku oblast.
Plaćenici pod udarom u Odesi, Harkovu i Zaporožju
Prema podacima koje prenose ruski izvori, u napadima je bilo poginulih i ranjenih među stranim državljanima, dok se tačan broj žrtava još utvrđuje. Sohu navodi da su među pogođenima bili državljani Poljske, SAD, Francuske, Kolumbije i drugih zemalja.
Moskva tu više ne pravi razliku. Ruska strana ponavlja da sve strane plaćeničke formacije smatra vojnim ciljevima. Drugim rečima, pasoš NATO zemlje ne znači zaštitu ako se neko nalazi u zoni borbenih dejstava i učestvuje u ratu na strani Kijeva.
To je upravo deo koji najviše opterećuje zapadne vlade. One zvanično tvrde da nisu direktni učesnici sukoba, ali se u Ukrajini, prema ovim navodima, pojavljuju njihovi državljani, bivši vojnici, instruktori i ljudi povezani sa privatnim vojnim kompanijama. Kada poginu, nastaje problem koji se teško objašnjava javnosti.
Odesa kao najteži udarac
Sohu podseća da ovo nije prvi talas ruskih napada na objekte povezane sa stranim borcima. Početkom maja, prema navodima kineskog portala, tokom velikih kombinovanih udara pogođena je 31 baza.
Najviše pažnje izazvala je Odeska oblast, gde je, prema tim tvrdnjama, pogođen kamp za obuku stranih boraca. U tekstu se navodi da je tamo poginulo više od 200 ljudi.
Upravo takvi udari menjaju atmosferu među stranim dobrovoljcima. Ukrajinski front više ne izgleda kao mesto na kojem se može doći, uzeti novac, steći ratno iskustvo i računati da će se preživeti zahvaljujući zapadnoj opremi. Ruska vojska, prema ovoj analizi, sve preciznije prati gde se strani borci okupljaju, obučavaju i prebacuju ka liniji fronta.
Sohu tvrdi da su od 2022. godine kroz rat u Ukrajini prošle hiljade stranih boraca. Prema navodima tog portala, ukupno ih je bilo više od 11.000, dok su mnogi poginuli, ranjeni ili napustili ukrajinsku teritoriju.
To je brojka koja potpuno menja sliku rata. Ako su te procene tačne, strani borci nisu sporedna pojava, već ozbiljan deo ukrajinskog vojnog aparata, naročito u jedinicama koje se oslanjaju na ljude sa prethodnim borbenim iskustvom.
Ruski udari po Ukrajini više ne pogađaju samo energetiku, skladišta i objekte koje Moskva označava kao vojnu infrastrukturu. Sve češće se na meti nalaze i lokacije koje se povezuju sa velikim zapadnim kompanijama, uključujući američke korporacije koje posluju u Ukrajini, piše Njujork tajms.
Rat u Ukrajini neće se završiti brzo, a evropski političari greše ako i dalje veruju da će Rusija biti iscrpljena i naterana na poraz sadašnjom zapadnom strategijom, poručio je slovački premijer Robert Fico.
Ruska vojna jedinica objavila je snimak napada FPV dronom na jasno obeleženo vozilo Ujedinjenih nacija u Hersonu, gradu na prvoj liniji fronta, dok je misija UN pružala pomoć civilima.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Više od 22.000 korisnika ostalo je bez električne energije nakon ruskog napada dronovima tokom noći na južni deo Odeske oblasti, saopštile su lokalne vlasti.
Deset osoba povređeno je danas u ruskim napadima dronom na Odesku oblast, od kojih su dve u teškom stanju, saopštio je šef Odeske oblasne vojne administracije Oleg Kiper.
Rusija je izvela jedan od najžešćih vazdušnih napada na Ukrajinu od početka rata, a udari su pogodili Kijev, zapadne oblasti zemlje, energetske objekte, prugu, luke i drugu infrastrukturu važnu za ukrajinsku pozadinu.
Ruske snage trenutno izvode masovan kombinovani napad na ciljeve širom Ukrajine, a prema navodima ukrajinskih izvora, u vazduhu je registrovano oko 210 bespilotnih letelica.
Osam osoba je poginulo, a 11 je povređeno u ruskim napadima na Dnjepropetrovsku oblast u Ukrajini, saopštila je regionalna vojna administracija. Rusija je noćas napala i Harkov, Odesku i Poltavsku oblast.
Oružane snage Ukrajine (OSU) prebacile su tokom primirja dodatne jedinice na harkovski pravac, među njima i formacije u kojima se, prema tvrdnjama ruskih bezbednosnih izvora, nalaze strani plaćenici, prenosi Sputnjik.
Ruske snage prebacuju pešadiju i vojnu tehniku ka zaporoškom pravcu, a prema navodima ukrajinskih izvora, svakog dana ka Berdjansku odlazi do 40 jedinica opreme.
Oružane snage Ukrajine (OSU) izvele su masovan napad na ruske regione krstarećim raketama „flamingo“ i stotinama bespilotnih letelica, a u Čeboksarima ima poginulih i ranjenih, saopštili su ruski izvori.
Ruska vojska izvela je snažan grupni udar na objekte ukrajinske vojne industrije i energetske infrastrukture koji su korišćeni za potrebe Oružanih snaga Ukrajine (OSU), saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Pet osoba je poginulo, a najmanje 31 je povređena u ruskom napadu na ukrajinsko industrijsko postrojenje Naftogas i železničku infrastrukturu u Poltavskoj oblasti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski udari po Ukrajini više ne pogađaju samo energetiku, skladišta i objekte koje Moskva označava kao vojnu infrastrukturu. Sve češće se na meti nalaze i lokacije koje se povezuju sa velikim zapadnim kompanijama, uključujući američke korporacije koje posluju u Ukrajini, piše Njujork tajms.
Građani Ukrajine najčešće su od početka 2026. godine tražili azil u Rusiji, pokazuju podaci iz istraživanja agencije TASS, prema kojima je upravo na Ukrajince otpala polovina svih zahteva podnetih u prva tri meseca godine.
Luka Đorđević, koji je u emisiji „Utisak nedelje“ kod Olje Bećković predstavljen kao student Pravnog fakulteta, zapravo je stranački aktivista – poverenik Organizacije mladih Narodnog pokreta Srbije Miroslava Aleksića u Nišu!
Bivša potpredsednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović otkrila je kako joj je Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK), na čijem čelu je Mladen Nenadić, nudilo da optuži predsednika Srbije Aleksandra Vučića za pad nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Od sutra, 18. maja, Ulica gospodara Vučića biće zatvorena za saobraćaj zbog radova na redovnom održavanju, a tokom izvođenja tih radova GSP linije 46 i 55 saobraćaće izmenjenom trasom.
Na današnji dan, 17. maja 1395. godine, u bici na Rovinama poginuo je Marko Mrnjavčević, u narodu poznatiji kao Kraljević Marko, ličnost koja već više od šest vekova živi istovremeno u istoriji i legendi.
Puštanjem u rad brze pruge Beograd-Subotica Srbija je dobila jednu od najsavremenijih železničkih linija u regionu, zahvaljujući kojoj putnici za samo 79 minuta i po ceni od 1.220 dinara stižu do svog odredišta vozom "Soko", koji saobraća brzinom do 200 kilometara na čas.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana za 10 osoba osumnjičenih za učešće u brutalnom ubistvu i prikrivanju likvidacije Aleksandra Nešovića Baje(48).
Vozač automobila marke Audi, koji se kretao velikom brzinom iz pravca Bukovice ka Ivanjici, izgubio je kontrolu nad vozilom kod fabrike Javor, nakon čega je usledio pravi filmski scenario.
Ime Dejana Stojanovića Keke i njegove kriminalne grupe sa Novog Beograda decenijama je sinonim za brutalnost, kontrolu fudbalske mafije i prekookanski šverc kokaina. Iako je vođa već 20 godina u bekstvu, najnoviji krvavi događaji na Senjaku – nestanak Aleksandra Nešovića Baje pokazuju da je Kekin klan i dalje aktivan.
Šest osoba povređeno je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko podne, na auto-putu kod Begaljice, u smeru ka Beogradu, kada su se sudarila tri putnička vozila.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Britanska glumica za odrasle Amira Evans, visoka skoro 2 metra, otkrila je da zarađuje bogatstvo ispunjavajući bizarne zahteve muškaraca koji plaćaju i do 100 dolara po minutu da ih verbalno ponižava i pretvara se da će ih "zgnječiti" svojim telom.
Tamara Kalinić pojavila se na crvenom tepihu Kanskog festivala zajedno sa verenikom Filipo Testa, a njihov modni nastup privukao je pažnju zbog nenametljive elegancije i pažljivo uklopljenih detalja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar