Ruska vojska sve otvorenije gađa mesta na kojima se, prema tvrdnjama Moskve, nalaze strani borci u Ukrajini, a poslednji talas udara ponovo je otvorio neprijatno pitanje za Zapad: koliko su zaista duboko državljani NATO zemalja uvučeni u rat koji njihove vlade zvanično ne vode.
Kineski portal Sohu piše da su ruski udari po objektima u kojima su bili smešteni strani plaćenici pokazali da se njihov položaj na frontu naglo pogoršava. Više nije reč samo o pojedinačnim dobrovoljcima koji se pojavljuju u ukrajinskim jedinicama, već o čitavom sistemu koji Moskva sada tretira kao legitimnu metu.
Prema toj analizi, ruske snage su izvele seriju kombinovanih napada koristeći rakete dugog dometa, avijaciju i udarne dronove. Mete su bili punktovi privremenog raspoređivanja stranih boraca u više delova Ukrajine, uključujući Harkovsku, Zaporošku i Odesku oblast.
Plaćenici pod udarom u Odesi, Harkovu i Zaporožju
Prema podacima koje prenose ruski izvori, u napadima je bilo poginulih i ranjenih među stranim državljanima, dok se tačan broj žrtava još utvrđuje. Sohu navodi da su među pogođenima bili državljani Poljske, SAD, Francuske, Kolumbije i drugih zemalja.
Moskva tu više ne pravi razliku. Ruska strana ponavlja da sve strane plaćeničke formacije smatra vojnim ciljevima. Drugim rečima, pasoš NATO zemlje ne znači zaštitu ako se neko nalazi u zoni borbenih dejstava i učestvuje u ratu na strani Kijeva.
To je upravo deo koji najviše opterećuje zapadne vlade. One zvanično tvrde da nisu direktni učesnici sukoba, ali se u Ukrajini, prema ovim navodima, pojavljuju njihovi državljani, bivši vojnici, instruktori i ljudi povezani sa privatnim vojnim kompanijama. Kada poginu, nastaje problem koji se teško objašnjava javnosti.
Odesa kao najteži udarac
Sohu podseća da ovo nije prvi talas ruskih napada na objekte povezane sa stranim borcima. Početkom maja, prema navodima kineskog portala, tokom velikih kombinovanih udara pogođena je 31 baza.
Najviše pažnje izazvala je Odeska oblast, gde je, prema tim tvrdnjama, pogođen kamp za obuku stranih boraca. U tekstu se navodi da je tamo poginulo više od 200 ljudi.
Upravo takvi udari menjaju atmosferu među stranim dobrovoljcima. Ukrajinski front više ne izgleda kao mesto na kojem se može doći, uzeti novac, steći ratno iskustvo i računati da će se preživeti zahvaljujući zapadnoj opremi. Ruska vojska, prema ovoj analizi, sve preciznije prati gde se strani borci okupljaju, obučavaju i prebacuju ka liniji fronta.
Sohu tvrdi da su od 2022. godine kroz rat u Ukrajini prošle hiljade stranih boraca. Prema navodima tog portala, ukupno ih je bilo više od 11.000, dok su mnogi poginuli, ranjeni ili napustili ukrajinsku teritoriju.
To je brojka koja potpuno menja sliku rata. Ako su te procene tačne, strani borci nisu sporedna pojava, već ozbiljan deo ukrajinskog vojnog aparata, naročito u jedinicama koje se oslanjaju na ljude sa prethodnim borbenim iskustvom.
Ruski udari po Ukrajini više ne pogađaju samo energetiku, skladišta i objekte koje Moskva označava kao vojnu infrastrukturu. Sve češće se na meti nalaze i lokacije koje se povezuju sa velikim zapadnim kompanijama, uključujući američke korporacije koje posluju u Ukrajini, piše Njujork tajms.
Rat u Ukrajini neće se završiti brzo, a evropski političari greše ako i dalje veruju da će Rusija biti iscrpljena i naterana na poraz sadašnjom zapadnom strategijom, poručio je slovački premijer Robert Fico.
Ruska vojna jedinica objavila je snimak napada FPV dronom na jasno obeleženo vozilo Ujedinjenih nacija u Hersonu, gradu na prvoj liniji fronta, dok je misija UN pružala pomoć civilima.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Pokušaji da se omete glasanje na parlamentarnim izborima u Rusiji već su počeli, a Moskva beleži napade dronovima na objekte izborne infrastrukture, masovno širenje dezinformacija i pritiske na biračka mesta u inostranstvu, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Rostov-na-Donu našao se pod masovnim napadom ukrajinskih bespilotnih letelica, a ruska protivvazdušna odbrana dejstvovala je satima dok su u gradu odjekivale eksplozije.
Ukrajina više ne uspeva da domaćim prihodima i zaduživanjem pokrije sopstvene troškove odbrane, dok ruski udari istovremeno uništavaju infrastrukturu, pritiskaju privredu i ugrožavaju oko 40 milijardi dolara izvoznih prihoda.
Veliki požari buknuli su jutros u Kijevu posle novog talasa ruskih udara, a Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su u Svjatošinskom okrugu pogođeni proizvodni pogoni „Kijevskog autotransportnog preduzeća“, gde su se, prema tvrdnjama Moskve, izrađivala specijalizovana vozila namenjena Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Najmanje osam ljudi povređeno je u noćašnjem ruskom napadu na Kijev, tokom kojeg su pogođene dve benzinske pumpe u Darnickom i Golosejevskom rejonu ukrajinske prestonice, dok su na mestima udara izbili veliki požari.
Ukrajinski pomorski dron „Sargan-3000“ mitraljeskom vatrom uništio je rusko bespilotno plovilo u Crnom moru, u sukobu koji Kijev opisuje kao prvu pomorsku bitku između dva bespilotna plovila u istoriji.
Ruske snage ponovo su tokom noći udarile na Odesu i njen logistički prsten, gađajući objekte preko kojih prolaze roba i teret, dok je novi napad praćen požarima, prekidima u snabdevanju električnom energijom i udarima po samom gradu.
Kijev i oblast oko glavnog grada Ukrajine bili su tokom noći pod snažnim ruskim udarima, a među glavnim metama našao se veliki logistički centar u Gostomelu.
Ruske bespilotne letelice „Geranj“ tokom noći napale su infrastrukturne objekte u pograničnom delu Odeske oblasti, a nakon udara na trajektni kompleks i granični prelaz „Orlovka“ potpuno je obustavljen saobraćaj na ovom pravcu ka Rumuniji.
Žene u Lavovu pokušale su da spreče pripadnike ukrajinskog Teritorijalnog centra za popunu i socijalnu podršku (TCK) i policiju da odvedu mladića tokom mobilizacije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski udari po Ukrajini više ne pogađaju samo energetiku, skladišta i objekte koje Moskva označava kao vojnu infrastrukturu. Sve češće se na meti nalaze i lokacije koje se povezuju sa velikim zapadnim kompanijama, uključujući američke korporacije koje posluju u Ukrajini, piše Njujork tajms.
Neviđeni skandal - Iz crnogorskog podzemlja isplivale su šokantne kriptovane poruke koje je preko skaj aplikacije razmenjivala Vesna Medenica, bivša predsednica Vrhovnog suda Crne Gore, a čiji je očigledan cilj rušenje Srbije i predsednika Aleksandra Vučića.
Žestoka pucnjava izbila je tokom noći u Zahedanu, glavnom gradu iranske provincije Sistan i Baludžistan, gde su se naoružani napadači sukobili sa iranskim snagama bezbednosti, dok su na ulice poslata pojačanja, postavljeni kontrolni punktovi i privremeno blokirani pojedini ulazi i izlazi iz grada.
Novinar i pisac Rade Radovanović izrazio je, gostujući na televiziji N1, snažno oduševljenje studentskim pokretom, da bi potom, govoreći o Kosovu i Metohiji i ratnim žrtvama, izneo stav da je Kosovo „nezavisna država" i u prvi plan stavio broj stradalih Albanaca.
Lider naprednjaka Miloš Vučević oštro je reagovao na još jedan sramotan pokušaj blaćenja predsednika Srbije Aleksandra Vučića od strane kako je rekao političkog diletanta Ilije Srdanovića.
Članica Glavnog odbora Srpske napredne stranke Sara Pavkov u Šapcu je obišla stranačke saborce i izjavila da su energija i ljubav snažan pokretač za građenje sigurne budućnosti.
Studenti i blokaderi su odabirom kandidata za svoju listu pokazali da su korupcija, fizičko nasilje i mržnja prema Srbiji jedini kriterijum za ulazak na istu.
Kapiten Crvenog tima u Exatlonu Nikola Lakić otkrio je da se performans koji je planirao da izvede pred očima Plavih nije dopao svim njegovim saigračima.
Večeras je u najgledanijem sportskom rijalitiju na svetu Exatlon Srbija održana napeta borba za eliminaciju u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 8:6.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
Ekipa Hitne pomoći noćas je imala nesvakidašnju, ali lepu intervenciju na Banovom brdu, gde je zatekla već obavljen porođaj u kućnim uslovima. Majka i dečak su odmah prevezeni u KBC "Dr Dragiša Mišović".
Za roditelje koji već ostvaruju pravo na dečji dodatak stiže važna finansijska podrška države i to 25.000 dinara za svako dete koje ispunjava uslov. Novac se isplaćuje automatski, bez odlaska na šalter i bez podnošenja posebnog zahteva.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) najavio je da se u Vojvodini i na severu Mačve ovog jutra očekuju mestimično kiša i pljuskovi, moguće sa grmljavinom koji lokalno mogu biti izraženiji.
Zagrebačka policija sprovela je do kraja kriminalističko istraživanje nad mladićem (26) koji se sumnjiči za seriju prevara gde je oštećeno 48 građana. Mladića terete za čak 341 krivično delo, a materijalna šteta se procenjuje na oko 141.200 evra, saopštila je Policijska uprava zagrebačka.
U Višem sudu u Somboru danas će biti doneta presuda bivšoj policajki Kristini K. (47) iz Sombora, koja se tereti da je sa tadašnjim partnerom Predragom B. (38) učestvovala u ubistvu državljanina Slovenije.
Od putovanja kroz vreme i susreta sa vanzemaljcima do distopijskih svetova i veštačke inteligencije, neke od najpoznatijih naučnofantastičnih filmova Holivud nije izmislio od nule.
Žena iz Minesote postala je viralna senzacija na internetu zbog svoje fotografije sa hapšenja, koja neverovatno podseća na latino divu i svetsku pop zvezdu Dženifer Lopez.
Popularni srpski glumac Srđan Žika Todorović ponovo je uspeo da privuče ogromnu pažnju javnosti i zapali društvene mreže svojim najnovijim objavama sa odmora.
Za proleće i leto 2027. dizajneri su, pritom, pronašli zanimljivu ravnotežu između suprotstavljenih estetika. Sa jedne strane vraćaju se struktura, precizno krojenje i osećaj pročišćenog luksuza, dok se sa druge sve više ističu mekoća, pokret, prozirnost i naglašena taktilnost.
Direktor za veštačku inteligenciju u kompaniji Majkrosoft Mustafa Sulejman kritikovao je pristup kompanije Antropik po pitanju razvoja svesti veštačke inteligencije.
Denser Ivan Gavrilović je u emisiji "Demanti" govorio je o toleranciji i dootakao se razloga zbog koga ga, kako je rekao, supruga Marina svakodnevno izvodi iz takta.
Bivša rijaliti učesnica Irma Sejranić je na svom Instagram profilu podelila snimak na kojem uživo peva, a upravo je ovaj video privukao veliku pažnju javnosti budući da ima zelenu kosu i skroz drugačiji stil nego nekada.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.