Nemačka je decenijama bila simbol evropske industrijske moći. Automobili, mašine, hemijska industrija, izvoz, disciplina, proizvodnja — sve ono na čemu je Evropa gradila predstavu o sopstvenoj snazi.
A onda je došao trenutak koji pokazuje koliko se svet promenio: tržišna vrednost američke kompanije Nvidia dostigla je 5,7 biliona dolara i premašila projektovani BDP Nemačke, koji Međunarodni monetarni fond za 2026. procenjuje na 5,45 biliona dolara.
Drugim rečima, kompanija čiji čipovi pokreću veštačku inteligenciju, video-igre, data centre i najmoćnije računarske sisteme sveta sada na berzi vredi više od cele nemačke ekonomije.
Taj podatak ne znači da je Nvidia „bogatija država“ od Nemačke u bukvalnom smislu, jer se tržišna kapitalizacija kompanije i BDP države ne mere na isti način. Ali poređenje pokazuje brutalnu promenu ravnoteže: kapital, investitori i očekivanja sve više se sele iz klasične industrije u tehnologiju, naročito u veštačku inteligenciju.
Nemačka proizvodi automobile, mašine i industrijsku opremu. Nvidia proizvodi čipove bez kojih današnji AI bum ne bi mogao da postoji. I tržište je jasno pokazalo šta trenutno smatra vrednijim.
Prema podacima portala Kompaniz market kep od 14. maja 2026, Nvidia je najvrednija kompanija na svetu. U oktobru 2025. postala je prva kompanija koja je prešla granicu od pet biliona dolara tržišne kapitalizacije, a samo nekoliko meseci kasnije otišla je još dalje.
Direktor Nvidije Džensen Huang bio je i deo visokoprofilne posete Donalda Trampa Kini ove nedelje, što dodatno pokazuje koliko su američki tehnološki giganti postali deo velike geopolitike. Huang je još u martu rekao da bi potražnja za veštačkom inteligencijom mogla da pogura prodaju Nvidije ka jednom bilionu dolara u naredne dve godine.
Evropa zaostaje za američkim tehnološkim kolosima
Pošto je Nemačka najveća ekonomija Evrope, činjenica da ju je Nvidia pretekla znači da ta kompanija sada vredi više od svake evropske ekonomije pojedinačno.
Iza Nemačke su Velika Britanija sa 4,26 biliona dolara BDP-a, Francuska sa 3,6 biliona, Italija sa 2,74 biliona i Španija sa 2,09 biliona dolara. Nijedna od tih ekonomija ne dostiže tržišnu vrednost Nvidije.
Još upečatljivije izgleda poređenje sa manjim članicama Evropske unije. Ukupan BDP 19 najmanjih ekonomija EU iznosi oko 5,02 biliona dolara, što je i dalje manje od tržišne vrednosti jedne američke kompanije.
Nvidia nije usamljena u toj priči. Alfabet, vlasnik Gugla, vredi oko 4,12 biliona evra, a Epl oko 3,75 biliona evra. Obe kompanije veće su od svake evropske ekonomije osim Nemačke. Francuska je i dalje veća od Majkrosofta i Amazona, ali te dve kompanije već premašuju BDP Italije.
Najveća slika još je oštrija. Pet najvećih američkih kompanija — Nvidia, Alfabet, Epl, Majkrosoft i Amazon — zajedno vrede 20,81 bilion dolara. To je više od ukupnog BDP-a pet najvećih evropskih ekonomija: Nemačke, Velike Britanije, Francuske, Italije i Španije, koje zajedno iznose 18,14 biliona dolara.
To je brojka koja objašnjava zašto se Evropa sve češće pita gde joj je mesto u novoj ekonomiji. Kontinent i dalje ima industriju, obrazovanje, tržište i kapital, ali nema kompanije koje po veličini mogu da pariraju američkim tehnološkim gigantima.
Nvidijin skok zato nije samo berzanska vest. To je slika sveta u kojem čipovi, algoritmi i veštačka inteligencija sve više preuzimaju ulogu koju su nekada imali čelik, automobili, nafta i fabrike.
Evropa i dalje ima ogromne ekonomije, ali američke tehnološke kompanije danas igraju u ligi koja više liči na države nego na obične korporacije. Nvidija je sada najvidljiviji dokaz toga: jedna kompanija iz Silicijumske doline vrednija je od Nemačke, a pet američkih giganata zajedno veći su od pet najvećih ekonomija Evrope.
U nemačkim supermarketima sve je češća pojava praznih polica sa tofu proizvodima, pa tako naglo rastuća potražnja i problemi u proizvodnji stvaraju ozbiljne poremećaje na tržištu.
Evropa više ne govori o 2029. godini kao o dalekom roku za pripremu, već kao o poslednjoj liniji do koje NATO mora da bude spreman za najgori scenario — mogući direktan sukob sa Rusijom.
Nemački stručnjaci za međunarodnu bezbednost navode da bi Rusija mogla da razmotri napad na evropske zemlje kao radikalan potez sa ciljem da primora Evropu da obustavi vojnu i finansijsku podršku Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U nemačkim supermarketima sve je češća pojava praznih polica sa tofu proizvodima, pa tako naglo rastuća potražnja i problemi u proizvodnji stvaraju ozbiljne poremećaje na tržištu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić učestvovao je na Samitu P4M "Partnerstvo za multilateralizam, međunarodno pravo, mir i prosperitet" uoči otvaranja Generalne debate UN.
Opozicionar i lider Novog DSS-a Miloš Jovanović govorio je o političkim TV duelima i odluci Ilije Srdanovića, prvog na blokaderskoj listi, da odbije debatu sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Proslavljeni reditelj Predrag Gaga Antonijević ocenio je da je Fakultet dramskih umetnosti (FDU), koji je lansirao skaradni video u kom se predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću preti silovanjem, postao leglo mržnje prema Srbima i svakoj srpskoj tradiciji.
Ideolog blokadera Dejan Ilić smatra da na opozicionog delu političkog spektra vlada totalni rat podivljalih ostataka Demokratske stranke koji kidišu jedni na druge.
Crveni tim u Exatlonu je u sinoćnoj epizodi komentarisao ispadanje Sanje Jurošević i emocije koje su se probudile u Lani Erić zbog odlaska devojke iz suparničkog tima.
Večeras je u najgledanijem sportskom rijalitiju na svetu Exatlon Srbija održana napeta borba za luksuznu vilu u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 10:7.
Mnogi vozači opasnost povezuju isključivo sa prebrzom vožnjom, međutim, neočekivano spori automobili na auto-putu predstavljaju jednako veliku pretnju po bezbednost saobraćaja.
Prijava za jednokratnu novčanu naknadu svim punoletnim građanima Republike Srbije u iznosu od 6.000 dinara završena je u ponoć, a danas tokom dana biće izvršeno oko 5,4 miliona isplata, najavio je prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali.
U ulici Radojke Zajić u Kruševcu danas je izbio veliki požar koji je progutao porodičnu kuću. Na terenu su tri vatrogasna vozila, policija i forenzika.
Na autobuskoj stanici u Živinicama, u BiH, danas se dogodila teška saobraćajna nesreća kada je autobus, iz za sada neutvrđenih razloga, udario u objekat stanice.
U Višem sudu u Negotinu 30. oktobra počinje suđenje Dejanu Dragijeviću i Srđanu Jankoviću, optuženima za teško ubistvo Danke Ilić, a tužilaštvo za obojicu traži najstrožu kaznu - doživotni zatvor.
Policija u Smederevu, po nalogu višeg javnog tužioca iz tog grada, odredila je zadržavanje do 48 časova M. S. (27) iz Jagodine, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
U Kaliforniji je 19. septembra održana zatvorena komemoracija u čast prerano preminule glumice Hejden Panetijer, koja je preminula 16. avgusta u 36. godini.
Lični predmeti francuske glumice Brižit Bardo (1934-2025) prodati su na aukciji u Parizu za skoro milion evra, a prihod je namenjen njenoj fondaciji za zaštitu životinja.
Distopijska naučnofantastična serija "Silo" jedna je od najzapaženijih produkcija na Apple TV, a priča o poslednjih 10.000 ljudi koji žive duboko pod zemljom osvojila je publiku širom sveta.
Sve veća potrošnja električne energije data centara namenjenih veštačkoj inteligenciji (AI) izaziva zabrinutost investitora i lokalnih zajednica, ali pojedini stručnjaci iz finansijskog sektora upozoravaju da njihov uticaj na globalne emisije ne bi trebalo preuveličavati niti dozvoliti da zaseni mnogo veće izvore emisija, prenosi Blumberg.
Pevačica Ivana Šašić pojavila se na Šabačkom vašaru kao gost, a tom prilikom govorila je o manifestaciji, kolegama koje su nastupale, ali i sukobu sa Anom Bekutom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.