Nemačka je decenijama bila simbol evropske industrijske moći. Automobili, mašine, hemijska industrija, izvoz, disciplina, proizvodnja — sve ono na čemu je Evropa gradila predstavu o sopstvenoj snazi.
A onda je došao trenutak koji pokazuje koliko se svet promenio: tržišna vrednost američke kompanije Nvidia dostigla je 5,7 biliona dolara i premašila projektovani BDP Nemačke, koji Međunarodni monetarni fond za 2026. procenjuje na 5,45 biliona dolara.
Drugim rečima, kompanija čiji čipovi pokreću veštačku inteligenciju, video-igre, data centre i najmoćnije računarske sisteme sveta sada na berzi vredi više od cele nemačke ekonomije.
Taj podatak ne znači da je Nvidia „bogatija država“ od Nemačke u bukvalnom smislu, jer se tržišna kapitalizacija kompanije i BDP države ne mere na isti način. Ali poređenje pokazuje brutalnu promenu ravnoteže: kapital, investitori i očekivanja sve više se sele iz klasične industrije u tehnologiju, naročito u veštačku inteligenciju.
Nemačka proizvodi automobile, mašine i industrijsku opremu. Nvidia proizvodi čipove bez kojih današnji AI bum ne bi mogao da postoji. I tržište je jasno pokazalo šta trenutno smatra vrednijim.
Prema podacima portala Kompaniz market kep od 14. maja 2026, Nvidia je najvrednija kompanija na svetu. U oktobru 2025. postala je prva kompanija koja je prešla granicu od pet biliona dolara tržišne kapitalizacije, a samo nekoliko meseci kasnije otišla je još dalje.
Direktor Nvidije Džensen Huang bio je i deo visokoprofilne posete Donalda Trampa Kini ove nedelje, što dodatno pokazuje koliko su američki tehnološki giganti postali deo velike geopolitike. Huang je još u martu rekao da bi potražnja za veštačkom inteligencijom mogla da pogura prodaju Nvidije ka jednom bilionu dolara u naredne dve godine.
Evropa zaostaje za američkim tehnološkim kolosima
Pošto je Nemačka najveća ekonomija Evrope, činjenica da ju je Nvidia pretekla znači da ta kompanija sada vredi više od svake evropske ekonomije pojedinačno.
Iza Nemačke su Velika Britanija sa 4,26 biliona dolara BDP-a, Francuska sa 3,6 biliona, Italija sa 2,74 biliona i Španija sa 2,09 biliona dolara. Nijedna od tih ekonomija ne dostiže tržišnu vrednost Nvidije.
Još upečatljivije izgleda poređenje sa manjim članicama Evropske unije. Ukupan BDP 19 najmanjih ekonomija EU iznosi oko 5,02 biliona dolara, što je i dalje manje od tržišne vrednosti jedne američke kompanije.
Nvidia nije usamljena u toj priči. Alfabet, vlasnik Gugla, vredi oko 4,12 biliona evra, a Epl oko 3,75 biliona evra. Obe kompanije veće su od svake evropske ekonomije osim Nemačke. Francuska je i dalje veća od Majkrosofta i Amazona, ali te dve kompanije već premašuju BDP Italije.
Najveća slika još je oštrija. Pet najvećih američkih kompanija — Nvidia, Alfabet, Epl, Majkrosoft i Amazon — zajedno vrede 20,81 bilion dolara. To je više od ukupnog BDP-a pet najvećih evropskih ekonomija: Nemačke, Velike Britanije, Francuske, Italije i Španije, koje zajedno iznose 18,14 biliona dolara.
To je brojka koja objašnjava zašto se Evropa sve češće pita gde joj je mesto u novoj ekonomiji. Kontinent i dalje ima industriju, obrazovanje, tržište i kapital, ali nema kompanije koje po veličini mogu da pariraju američkim tehnološkim gigantima.
Nvidijin skok zato nije samo berzanska vest. To je slika sveta u kojem čipovi, algoritmi i veštačka inteligencija sve više preuzimaju ulogu koju su nekada imali čelik, automobili, nafta i fabrike.
Evropa i dalje ima ogromne ekonomije, ali američke tehnološke kompanije danas igraju u ligi koja više liči na države nego na obične korporacije. Nvidija je sada najvidljiviji dokaz toga: jedna kompanija iz Silicijumske doline vrednija je od Nemačke, a pet američkih giganata zajedno veći su od pet najvećih ekonomija Evrope.
U nemačkim supermarketima sve je češća pojava praznih polica sa tofu proizvodima, pa tako naglo rastuća potražnja i problemi u proizvodnji stvaraju ozbiljne poremećaje na tržištu.
Evropa više ne govori o 2029. godini kao o dalekom roku za pripremu, već kao o poslednjoj liniji do koje NATO mora da bude spreman za najgori scenario — mogući direktan sukob sa Rusijom.
Nemački stručnjaci za međunarodnu bezbednost navode da bi Rusija mogla da razmotri napad na evropske zemlje kao radikalan potez sa ciljem da primora Evropu da obustavi vojnu i finansijsku podršku Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U nemačkim supermarketima sve je češća pojava praznih polica sa tofu proizvodima, pa tako naglo rastuća potražnja i problemi u proizvodnji stvaraju ozbiljne poremećaje na tržištu.
Ukrajinskim telegram kanalima širi se tvrdnja da je Rusija zvanično upozorila SAD i partnere da će između 11. i 14. juna izvesti udar „orešnikom“ po Ukrajini, ali za sada nema javne potvrde da je takvo upozorenje zaista objavljeno.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je građane Ukrajine da narednih dana ne ignorišu vazdušne uzbune zbog mogućeg lansiranja ruskih raketa "orešnik".
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta izjavio je danas da, kako je rekao, smišljeni napadi na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) od strane šovinističkih krugova u Zagrebu, Sarajevu, Podgorici i Prištini predstavljaju nastavak udara na Srbiju i srpski narod.
Snežana Čongradin, zvezda na zalasku tajkunskih medija i osvedočena hejterka, ponovo je napala predsednika Srbije Aleksandra Vučića i optužila ga da će "ih sve zgaziti".
Sarajevski "Dnevni avaz" objavio je tekst u kojem su priznali da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, preko saglasnosti za podršku Telekoma Srbija, praktično omogućio da građani Bosne i Hercegovine gledaju utakmicu svoje reprezentacije protiv Kanade na Svetskom prvenstvu.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam kakav je to javni blam doživeo revolucionar u pokušaju Savo Manojlović, gde voli da sedi advokat blokader Božo Prelević, čime se u slobodno vreme bavi glumac blokader Tika Stanić, na koji način se opušta penzionisani policijski general-pukovnik Goran Radosavljević Guri…
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković najavio je nove obrazovne profile u oblastima šumarstva, mašinstva, elektrotehnike i vinarstva, a stručnjaci ocenjuju da će oni u potpunosti odgovoriti na potrebe tržišta rada i privrede, uz veliko interesovanje budućih đaka.
Kada se dvoje ljudi spoji u emotivnu vezu, društvo obično očekuje stvaranje zajedničkog života, porodice ili utočišta. Međutim, kriminologija poznaje i onu drugu, najmračniju stranu ljudske psihe – fenomen poznat kao "folie à deux" ili ludilo u dvoje.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu je danas doneo rešenje kojim je prema okrivljenom Veselinu Miliću produžio pritvor, koji mu po tom rešenju može trajati najduže 30 dana.
Potpisivanjem ugovora vrednog 20 miliona dinara, Ministarstvo kulture je kroz ovogodišnji konkurs "Gradovi u fokusu 2026" omogućilo Apatinu izgradnju kompletnih instalacija i završne građevinsko-arhitektonske radove na Kući "Turski", odnosno budućem apatinskom muzeju.
Glumica Ivana Dudić ozbiljno je zabrinula sve svoje pratioce na društvenim mrežama kada je objavila fotografiju na kojoj se jasno vide jezive modrice i ogrebotine po celom licu.
Čuveni britanski slikar Dejvid Hokni, jedan od najuticajnijih i najvažnijih umetnika 20. i 21. veka, preminuo je u 88. godini, zvanično je saopštila njegova predstavnica za javnost.
Tokom leta klima radi punom snagom, a u njenoj unutrašnjosti se gomilaju vlaga i nečistoće. Srećom, mnogi modeli imaju opciju koja olakšava održavanje uređaja.
Melanija Tramp pojavila se u Vašingtonu u elegantnom izdanju koje je, po mišljenju mnogih, još jednom potvrdilo zašto važi za jednu od najbolje obučenih žena na političkoj sceni.
Bivša rijaliti učesnica Kristina Spalević definitivno je stavila tačku na odnos sa Kristijanom Golubović, te je istakla da udvarači mogu da se spreme da joj priđu.
Supruga pevača koji je harao devedesetih Ivana Gavrilovića Marina Gavrilović pokazala je pred njegov koncert na Tašmajdanu koliko je njihova ljubav jaka.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.