Nemačka je decenijama bila simbol evropske industrijske moći. Automobili, mašine, hemijska industrija, izvoz, disciplina, proizvodnja — sve ono na čemu je Evropa gradila predstavu o sopstvenoj snazi.
A onda je došao trenutak koji pokazuje koliko se svet promenio: tržišna vrednost američke kompanije Nvidia dostigla je 5,7 biliona dolara i premašila projektovani BDP Nemačke, koji Međunarodni monetarni fond za 2026. procenjuje na 5,45 biliona dolara.
Drugim rečima, kompanija čiji čipovi pokreću veštačku inteligenciju, video-igre, data centre i najmoćnije računarske sisteme sveta sada na berzi vredi više od cele nemačke ekonomije.
Taj podatak ne znači da je Nvidia „bogatija država“ od Nemačke u bukvalnom smislu, jer se tržišna kapitalizacija kompanije i BDP države ne mere na isti način. Ali poređenje pokazuje brutalnu promenu ravnoteže: kapital, investitori i očekivanja sve više se sele iz klasične industrije u tehnologiju, naročito u veštačku inteligenciju.
Nemačka proizvodi automobile, mašine i industrijsku opremu. Nvidia proizvodi čipove bez kojih današnji AI bum ne bi mogao da postoji. I tržište je jasno pokazalo šta trenutno smatra vrednijim.
Prema podacima portala Kompaniz market kep od 14. maja 2026, Nvidia je najvrednija kompanija na svetu. U oktobru 2025. postala je prva kompanija koja je prešla granicu od pet biliona dolara tržišne kapitalizacije, a samo nekoliko meseci kasnije otišla je još dalje.
Direktor Nvidije Džensen Huang bio je i deo visokoprofilne posete Donalda Trampa Kini ove nedelje, što dodatno pokazuje koliko su američki tehnološki giganti postali deo velike geopolitike. Huang je još u martu rekao da bi potražnja za veštačkom inteligencijom mogla da pogura prodaju Nvidije ka jednom bilionu dolara u naredne dve godine.
Evropa zaostaje za američkim tehnološkim kolosima
Pošto je Nemačka najveća ekonomija Evrope, činjenica da ju je Nvidia pretekla znači da ta kompanija sada vredi više od svake evropske ekonomije pojedinačno.
Iza Nemačke su Velika Britanija sa 4,26 biliona dolara BDP-a, Francuska sa 3,6 biliona, Italija sa 2,74 biliona i Španija sa 2,09 biliona dolara. Nijedna od tih ekonomija ne dostiže tržišnu vrednost Nvidije.
Još upečatljivije izgleda poređenje sa manjim članicama Evropske unije. Ukupan BDP 19 najmanjih ekonomija EU iznosi oko 5,02 biliona dolara, što je i dalje manje od tržišne vrednosti jedne američke kompanije.
Nvidia nije usamljena u toj priči. Alfabet, vlasnik Gugla, vredi oko 4,12 biliona evra, a Epl oko 3,75 biliona evra. Obe kompanije veće su od svake evropske ekonomije osim Nemačke. Francuska je i dalje veća od Majkrosofta i Amazona, ali te dve kompanije već premašuju BDP Italije.
Najveća slika još je oštrija. Pet najvećih američkih kompanija — Nvidia, Alfabet, Epl, Majkrosoft i Amazon — zajedno vrede 20,81 bilion dolara. To je više od ukupnog BDP-a pet najvećih evropskih ekonomija: Nemačke, Velike Britanije, Francuske, Italije i Španije, koje zajedno iznose 18,14 biliona dolara.
To je brojka koja objašnjava zašto se Evropa sve češće pita gde joj je mesto u novoj ekonomiji. Kontinent i dalje ima industriju, obrazovanje, tržište i kapital, ali nema kompanije koje po veličini mogu da pariraju američkim tehnološkim gigantima.
Nvidijin skok zato nije samo berzanska vest. To je slika sveta u kojem čipovi, algoritmi i veštačka inteligencija sve više preuzimaju ulogu koju su nekada imali čelik, automobili, nafta i fabrike.
Evropa i dalje ima ogromne ekonomije, ali američke tehnološke kompanije danas igraju u ligi koja više liči na države nego na obične korporacije. Nvidija je sada najvidljiviji dokaz toga: jedna kompanija iz Silicijumske doline vrednija je od Nemačke, a pet američkih giganata zajedno veći su od pet najvećih ekonomija Evrope.
U nemačkim supermarketima sve je češća pojava praznih polica sa tofu proizvodima, pa tako naglo rastuća potražnja i problemi u proizvodnji stvaraju ozbiljne poremećaje na tržištu.
Evropa više ne govori o 2029. godini kao o dalekom roku za pripremu, već kao o poslednjoj liniji do koje NATO mora da bude spreman za najgori scenario — mogući direktan sukob sa Rusijom.
Nemački stručnjaci za međunarodnu bezbednost navode da bi Rusija mogla da razmotri napad na evropske zemlje kao radikalan potez sa ciljem da primora Evropu da obustavi vojnu i finansijsku podršku Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U nemačkim supermarketima sve je češća pojava praznih polica sa tofu proizvodima, pa tako naglo rastuća potražnja i problemi u proizvodnji stvaraju ozbiljne poremećaje na tržištu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je juče na pitanje koje interesuje celu Srbiju - Šta će se dogoditi sa našom zemljom ako na predstojećim izborima pobede blokaderi.
Zamenik ruskog premijera Marat Husnulin otkrio je kako je došlo do toga da predsednik Rusije Vladimir Putin otputuje u posetu Marijupolju u martu 2023. godine, u jeku borbi na ukrajinskom frontu.
U prvom Kolegijumu Informer TV, posle 11 časova objavljujemo audio-snimak GOSI službe sa blokaderskog plenuma na kome blokaderi jedni druge najstrašnije optužuju, pljuju, obračunavaju se među sobom i najavljuju nova izbacivanja zbog "neposlušnosti".
Dok se svet sve oštrije deli na tabore i dok se od gotovo svih država svakodnevno ultimativno zahteva da izaberu stranu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je dokazao da vodeći mudru i nezavisnu politiku uspeva da drži otvorena vrata Srbije i prema Istoku i prema Zapadu.
Blokaderi i njihovi takozvani "aktivisti" doživeli su još jedan brutalni šamar od naroda, ovog puta u Aranđelovcu, gde se njihov najavljivani skup pretvorio u pravu cirkusku predstavu i epsku sramotu.
Antisrpska histerija u režiji podgoričkih medija ponovo dostiže svoj vrhunac. Preko režimskih novina "Vijesti", javnosti se serviraju smernice za vođenje spoljne politike po kojoj prema Hrvatima treba biti strpljiv, dok sa Srbijom treba držati distancu.
Požar u Deliblatskoj peščari zahvatio je između sedam i osam odsto šume, a nadležni očekuju da će, iako se i dalje širi, u narednih nekoliko dana biti stavljen pod kontrolu.
Na graničnom prelazu Evzoni beleže se kilometarske kolone i višesatna zadržavanja zbog masovne smene turista. Na ulazak u Grčku, prema prvim informacijama, čeka se više od tri sata.
Pripadnici policije uhapsili su B. Ž. (54) iz Ražnja zbog sumnje da je izvršio dva krivična dela polnog uznemiravanja na štetu dve maloletne devojčice sa teritorije ove opštine.
D. K. iz Smedereva, B. Ć. iz Čačka, D. S. iz Kragujevca, M. K. iz Ovče, M. R. iz Kruševca i N. S. iz Čačka saslušani su juče u Višem javnom tužilaštvu u Smederevu zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo Neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Žena iz Splita, S. Š., godinama je uspevala da ubedi desetine ljudi da je doktorka, da radi u Ministarstvu odbrane Hrvatske i da ima veze kojima može da reši svaki problem, od zapošljavanja do sređivanja penzija i kredita, a kada su žrtve ostale bez desetina hiljada evra, razotkrivena je jedna od najbezočnijih prevara u regionu.
Halil Sulejmanović (62) iz Bosne i Hercegovine, uhapšen je 6. avgusta u italijanskom gradu Sasariju, nakon što je ukrao kamion natovaren voćem i povrćem i pokušao da pobegne policiji.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Kraj avgusta donosi velike promene za Device i Ribe, a astrolozi im predviđaju period u kojem bi nove prilike, dogovori i izvori prihoda mogli da se nižu sve do kraja godine.
Pevačica i glumica Jelena Gavrilović prisetila se izuzetno zahtevnog snimanja ostvarenja "Srpski film", otkrivši da je zbog jedne scene morala da stoji čak 17 sati gola.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.