Nemačka je decenijama bila simbol evropske industrijske moći. Automobili, mašine, hemijska industrija, izvoz, disciplina, proizvodnja — sve ono na čemu je Evropa gradila predstavu o sopstvenoj snazi.
A onda je došao trenutak koji pokazuje koliko se svet promenio: tržišna vrednost američke kompanije Nvidia dostigla je 5,7 biliona dolara i premašila projektovani BDP Nemačke, koji Međunarodni monetarni fond za 2026. procenjuje na 5,45 biliona dolara.
Drugim rečima, kompanija čiji čipovi pokreću veštačku inteligenciju, video-igre, data centre i najmoćnije računarske sisteme sveta sada na berzi vredi više od cele nemačke ekonomije.
Taj podatak ne znači da je Nvidia „bogatija država“ od Nemačke u bukvalnom smislu, jer se tržišna kapitalizacija kompanije i BDP države ne mere na isti način. Ali poređenje pokazuje brutalnu promenu ravnoteže: kapital, investitori i očekivanja sve više se sele iz klasične industrije u tehnologiju, naročito u veštačku inteligenciju.
Nemačka proizvodi automobile, mašine i industrijsku opremu. Nvidia proizvodi čipove bez kojih današnji AI bum ne bi mogao da postoji. I tržište je jasno pokazalo šta trenutno smatra vrednijim.
Prema podacima portala Kompaniz market kep od 14. maja 2026, Nvidia je najvrednija kompanija na svetu. U oktobru 2025. postala je prva kompanija koja je prešla granicu od pet biliona dolara tržišne kapitalizacije, a samo nekoliko meseci kasnije otišla je još dalje.
Direktor Nvidije Džensen Huang bio je i deo visokoprofilne posete Donalda Trampa Kini ove nedelje, što dodatno pokazuje koliko su američki tehnološki giganti postali deo velike geopolitike. Huang je još u martu rekao da bi potražnja za veštačkom inteligencijom mogla da pogura prodaju Nvidije ka jednom bilionu dolara u naredne dve godine.
Evropa zaostaje za američkim tehnološkim kolosima
Pošto je Nemačka najveća ekonomija Evrope, činjenica da ju je Nvidia pretekla znači da ta kompanija sada vredi više od svake evropske ekonomije pojedinačno.
Iza Nemačke su Velika Britanija sa 4,26 biliona dolara BDP-a, Francuska sa 3,6 biliona, Italija sa 2,74 biliona i Španija sa 2,09 biliona dolara. Nijedna od tih ekonomija ne dostiže tržišnu vrednost Nvidije.
Još upečatljivije izgleda poređenje sa manjim članicama Evropske unije. Ukupan BDP 19 najmanjih ekonomija EU iznosi oko 5,02 biliona dolara, što je i dalje manje od tržišne vrednosti jedne američke kompanije.
Nvidia nije usamljena u toj priči. Alfabet, vlasnik Gugla, vredi oko 4,12 biliona evra, a Epl oko 3,75 biliona evra. Obe kompanije veće su od svake evropske ekonomije osim Nemačke. Francuska je i dalje veća od Majkrosofta i Amazona, ali te dve kompanije već premašuju BDP Italije.
Najveća slika još je oštrija. Pet najvećih američkih kompanija — Nvidia, Alfabet, Epl, Majkrosoft i Amazon — zajedno vrede 20,81 bilion dolara. To je više od ukupnog BDP-a pet najvećih evropskih ekonomija: Nemačke, Velike Britanije, Francuske, Italije i Španije, koje zajedno iznose 18,14 biliona dolara.
To je brojka koja objašnjava zašto se Evropa sve češće pita gde joj je mesto u novoj ekonomiji. Kontinent i dalje ima industriju, obrazovanje, tržište i kapital, ali nema kompanije koje po veličini mogu da pariraju američkim tehnološkim gigantima.
Nvidijin skok zato nije samo berzanska vest. To je slika sveta u kojem čipovi, algoritmi i veštačka inteligencija sve više preuzimaju ulogu koju su nekada imali čelik, automobili, nafta i fabrike.
Evropa i dalje ima ogromne ekonomije, ali američke tehnološke kompanije danas igraju u ligi koja više liči na države nego na obične korporacije. Nvidija je sada najvidljiviji dokaz toga: jedna kompanija iz Silicijumske doline vrednija je od Nemačke, a pet američkih giganata zajedno veći su od pet najvećih ekonomija Evrope.
U nemačkim supermarketima sve je češća pojava praznih polica sa tofu proizvodima, pa tako naglo rastuća potražnja i problemi u proizvodnji stvaraju ozbiljne poremećaje na tržištu.
Evropa više ne govori o 2029. godini kao o dalekom roku za pripremu, već kao o poslednjoj liniji do koje NATO mora da bude spreman za najgori scenario — mogući direktan sukob sa Rusijom.
Nemački stručnjaci za međunarodnu bezbednost navode da bi Rusija mogla da razmotri napad na evropske zemlje kao radikalan potez sa ciljem da primora Evropu da obustavi vojnu i finansijsku podršku Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U nemačkim supermarketima sve je češća pojava praznih polica sa tofu proizvodima, pa tako naglo rastuća potražnja i problemi u proizvodnji stvaraju ozbiljne poremećaje na tržištu.
Potpredsednik Stranke slobode i pravde Borko Stefanović dao je intervju za "Autonomiju", portal Dinka Gruhonjića, u kom je najstrašnije lagao o poseti predsednika Srbije Aleksandra Vučića samitu "EU - Zapadni Balkan" u Tivtu.
Evropska unija će se suočiti sa masovnom nezaposlenošću ukoliko ne dereguliše svoju ekonomiju, izjavio je Morten Virod, generalni direktor švedsko-švajcarske multinacionalne korporacije ABB, jednog od globalnih lidera u oblasti elektrifikacije i industrijske automatizacije.
Banda studentsko-blokaderska opet laže, a u tome im pomaže njihovo glasilo "N1" koje relativizuje nasilje, koje se juče dogodilo na skupu u organizaciji blokadera u Frankfurtu.
U Srpskoj listi su još u izbornoj noći upozorili da je na delu izborni inženjering Aljbina Kurtija, koji, kako kažu, pokušava da otme Srpskoj listi jedan mandat i dodeli ga stranci Nenada Rašića.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom vanrednog uključenja u Kolegijum naše televizije šokantne detalje blokaderskog napada na dugogodišnjeg novinara Vesti u Frankfurtu.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić rekla je da je kod predloga o postepenom pridruživanju EU, koji su podržali predsednik Francuske Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc, najvažnije to što bi on onemogućio da pojedinačne države članice blokiraju proces pridruživanja.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U Guči se ove godine održava jubilarni 65. Sabor trubača! Prema najavama organizatora, finalni program i najatraktivniji deo Sabora - izbor najboljeg trubača i orkestra zakazan je za vikend od 7. do 9. avgusta.
U narodu je rasprostranjeno verovanje da je smrt na veliki hrišćanski praznik, poput Vaskrsa, Božića ili krsne slave, poseban blagoslov. Međutim, prema crkvenom učenju, sam datum smrti ne može da bude pokazatelj nečijeg duhovnog stanja niti konačnog spasenja.
Anđelko Aćimović, otac devojčice koja je žrtva masakra u OŠ "Vladislav Ribnikar", otkrio je da je ponašanje Vladimira i Miljane Kecmanović tokom poslednjeg suđenja za odgovornost za zločin bilo sramno.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Rialda Kadrić preminula je na ulici u Atini 25. januara 2021. godine od posledica srčanog udara. Na isti način preminula je i njena majka 30 godina ranije.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar