Kina nije pristala na scenario koji su u Vašingtonu priželjkivali pred dolazak Donalda Trampa u Peking — da se tiho udalji od Rusije i otvori prostor za novi američki pritisak na Moskvu.
U tome je, po njegovoj oceni, glavna razlika između očekivanja koja su se širila pre posete i onoga što se posle razgovora moglo videti. Deo analitičara je verovao da bi Tramp mogao da ponudi Pekingu povoljniji trgovinski aranžman u zamenu za smanjenje kineske podrške Rusiji i Iranu.
Takav rasplet, međutim, za sada se nije dogodio.
Kina ostaje u poziciji u kojoj može da razgovara sa SAD o trgovini, carinama i globalnoj stabilnosti, ali istovremeno zadržava političku i ekonomsku vezu sa Moskvom. Za Rusiju je upravo to ključni signal — Peking nije prihvatio da se njegova politika prema Moskvi pretvori u predmet američko-kineske trgovine.
Si pomenuo „Tukididovu zamku“
Baširov je posebno izdvojio istorijsku paralelu koju je Si Đinping pomenuo tokom razgovora sa Trampom — takozvanu „Tukididovu zamku“.
Reč je o teoriji koju je popularizovao američki politikolog Grejam Alison. Ona opisuje trenutak kada uspon nove sile izazove strah kod postojeće velike sile, pa rivalstvo preraste u opasnost od velikog sukoba.
Osnova te ideje nalazi se u antičkoj istoriji. Tukidid je u „Istoriji Peloponeskog rata“ pisao da su uspon Atine i strah koji je taj uspon izazvao kod Sparte učinili rat neizbežnim.
Baširov smatra da Si nije slučajno posegnuo za tom paralelom. Poruka Pekinga, kako je tumači ruski profesor, glasi da Kina ne želi otvoreni sukob sa SAD, ali ni da neće prihvatiti ulogu sile koja mora da zaustavi sopstveni uspon samo zato što to ne odgovara Vašingtonu.
Peloponeski rat, koji je trajao od 431. do 404. godine pre nove ere, bio je sukob dva različita politička i vojna modela u antičkoj Grčkoj. Atina je bila oslonjena na demokratski poredak i pomorsku moć, dok je Sparta predstavljala drugačiji, oligarhijski i vojnički uređen sistem. Na kraju je Sparta pobedila.
Baširov u tome vidi razlog zbog kog se istorijske analogije danas pažljivo biraju. Kada Si pred Trampom govori o „Tukididovoj zamci“, on ne govori samo o prošlosti, već o sadašnjem odnosu Kine i Amerike.
Tramp nije dobio kineski zaokret
Za Vašington bi najpovoljniji ishod bio da Kina počne da pravi vidljiv otklon od Rusije. Time bi se Moskva našla pod dodatnim pritiskom, a američka diplomatija mogla bi da tvrdi da je otvorila pukotinu u odnosima Pekinga i Kremlja.
Baširov tvrdi da se dogodilo suprotno. Kina nije zatvorila vrata razgovorima sa SAD, ali nije ni poslala signal da će zbog tih razgovora napustiti Rusiju.
To je za Moskvu važnije od svake protokolarne izjave. U trenutku kada se Zapad trudi da Rusiju ekonomski i politički izoluje, kineski stav ostaje jedan od ključnih oslonaca ruske spoljne politike.
Peking, pritom, ne mora da daje dramatične izjave da bi poruka bila jasna. Dovoljno je da ne promeni kurs. A upravo to Baširov vidi kao glavni rezultat susreta Sija i Trampa.
Kina nastavlja da igra na više tabli: pregovara sa Amerikom, štiti sopstvenu trgovinu, ne prekida veze sa Rusijom i ne dozvoljava da je Vašington uvuče u tuđu strategiju. Za Moskvu, to znači da se najvažniji azijski partner nije povukao pod američkim pritiskom.
Zato se posle sastanka u Pekingu u ruskim analizama ponavlja ista ocena: Tramp je možda došao da proveri može li da odvoji Kinu od Rusije, ali prvi utisak iz Moskve glasi — Peking nije prešao na američku stranu.
U Kongresu SAD radi se na zakonu koji bi Donaldu Trampu dao šira ovlašćenja da uvede sankcije zemljama i strukturama koje učestvuju u kupovini ruske nafte.
Dron je pogodio Amursku ulicu na severozapadu Moskve, deo grada koji je kolima udaljen oko 35 minuta od Crvenog trga, dok je Rusija tokom noći bila pod jednim od najvećih ukrajinskih napada od početka rata.
Kineski trgovački brod pogođen je tokom noćnog ruskog napada u ukrajinskim teritorijalnim vodama, samo dan pre nego što Vladimir Putin stiže u Peking na sastanak sa Si Đinpingom.
Kina i Sjedinjene Države se nadaju "brzom rešenju" sukoba u Ukrajini i ulažu napore da unaprede mirovne pregovore, rekao je kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji.
Predsednik SAD Donald Tramp nije se uplašio kineskog kolege Si Đinpinga tokom njihovog istorijskog samita u Pekingu u sredu, kaže stručnjak za govor tela Lilijan Glas.
Američki predsednik Donald Tramp i kineski lider Si Đinping saglasili su se danas u Pekingu da Ormuski moreuz mora ostati otvoren za slobodan protok energenata, saopštila je Bela kuća.
Za pregovaračkim stolom Donalda Trampa i Sija Đinpinga u Pekingu nije sedela nijedna žena među zvaničnicima ni američke ni kineske delegacije, objavio je Si-En-En.
Sastankom kineskog predsednika Si Đinpinga i američkog predsednika Donalda Trampa u Pekingu počeo je drugi dan posete američkog lidera Kini, a u fokusu razgovora našli su se trgovinsko primirje, ekonomska saradnja, Iran i Tajvan. Sve najvažnije vesti pratite uživo u našem blogu na informer.rs.
Američki predsednik Donald Tramp se nalazi u poseti Kini gde će razgovarati sa kineskim predsednikom Si Đinpingom. Sve najnovije vesti iz Pekinga pratite na informer.rs!
Donald Tramp stiže u Peking na sastanak sa Si Đinpingom u trenutku kada Vašington od Kine traži pomoć oko rata sa Iranom, Ormuskog moreuza i smirivanja energetskog haosa koji sve jače pritiska svetsku ekonomiju, piše Gardijan.
Donald Tramp je u Peking otišao sa namerom da Kinu uvuče u američki pritisak na Iran, ali se iz tog puta vratio sa porukom koja u Vašingtonu zvuči mnogo neprijatnije nego što Bela kuća želi da prizna — Peking više ne želi da bude pomoćni igrač američke politike na Bliskom istoku.
Predsednik Kine Si Đinping i predsednik Rusije Vladimir Putin razmenili su danas čestitke povodom 10. Kinesko-ruskog ekspa, koji je otvoren u Harbinu, glavnom gradu provincije Heilongđiang na severoistoku Kine.
Donald Tramp je u Pekingu izgovorio ono čega su se na Tajvanu najviše plašili: da američka podrška ostrvu više ne mora da bude čvrsta linija, već karta koja može da se stavi na sto u razgovoru sa Si Đinpingom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Kongresu SAD radi se na zakonu koji bi Donaldu Trampu dao šira ovlašćenja da uvede sankcije zemljama i strukturama koje učestvuju u kupovini ruske nafte.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Predsednik Srpske radikalne stranke (SRS) prokomentarisao je jednu od centralnih političkih tema u Srbiji - priznanje blokadera da studenata neće biti na takozvanoj studentskoj listi.
Aljbin Kutri, šiptarski ekstremista, takozvani kosovski premijer u tehničkom mandatu, prema svemu sudeći već sada je "kupio" više od 142.000 glasova Albanaca koji uopšte ne žive na teritoriji Kosova i Metohije!
Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj poručio je da bi Srbi u Vladi Crne Gore morali da podnesu ostavke posle skandalozne odluke da se zabrani koncert Mirka Pajčina poznatijeg kao Baja Mali Knindža u Pljevljima.
Srpska napredna stranka u Mladenovcu reagovala je na jezivo blokadersko targetiranje njihove sugrađanke, samo zato što je iznela pohvale zbog napretka tog grada.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U Srbiji će biti malo do umereno oblačno sa sunčanim intervalima, a na jugu i jugozapadu Srbije se, uz više oblačnosti, posle podne ponegde očekuje kiša ili lokalni pljusak uz mogućnost grmljavine. Temperature od 5 do 23 stepena.
Kolumbijka Danijela privukla je veliku pažnju na društvenim mrežama nakon što je otkrila koji su je običaji u Srbiji najviše iznenadili dolaskom u našu zemlju.
Na današnji dan navršava se osam godina od brutalnog ubistva Luke Stevića iz sela Jablanica kod Lopara, čije je telo pronađeno 19. maja 2018. godine, tri dana nakon nestanka. Za njegovo ubistvo optužen je, a potom i osuđen, njegov kum Đorđe Bojkić.
Krvavi tragovi, sona kiselina, spaljeni dokazi i nestanci bez objašnjenja postali su novi obrazac najtežih zločina u regionu. Iako tela žrtava nikada nisu pronađena, istražitelji sve češće uspevaju da rekonstruišu ubistva do detalja, oslanjajući se na forenziku, kamere i digitalne tragove.
Ekipa Informera uz pomoć veštačke inteligencije, prema do sada poznatim zvaničnim informacijama, napravila je video snimak rekonstrukcije ubistva Aleksandra Nešovića.
Ruže mogu uspešno da se gaje i u saksijama, ali samo uz pravilnu negu i odgovarajuće uslove. Stručnjaci otkrivaju kako da vaše ruže budu bujne i pune cvetova, ali i koje greške obavezno treba izbegavati.
Supruga Slobe Vasića, Jelena Lela Vasić, nastavila je sa vođenjem poslova u njihovoj privatnoj klinici jer pored privatnih problema, posao ne sme da trpi.
Generalni direktor Javnog servisa Moldavije, Vlad Curkanu, podneo je ostavku nakon reakcija koje je izazvalo glasanje moldavskog žirija na Evroviziji 2026, održanoj u Beču.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar