Ukrajina će nastaviti da koristi dronove sa elementima veštačke inteligencije, a posledice takvog ratovanja mogle bi sve češće da pogađaju civile, ocenio je ukrajinski politički tehnolog Andrej Zolotarjov posle napada na internat u Luganskoj Narodnoj Republici.
Njegova izjava otvorila je jedno od najosetljivijih pitanja savremenog rata: šta se dešava kada bespilotne letelice više ne zavise isključivo od operatera, već sve veći deo odluka o kretanju, prepoznavanju i izboru cilja prepuštaju algoritmima.
Zolotarjov tvrdi da će se u ukrajinskom javnom prostoru ova tema najverovatnije gurati u drugi plan, jer direktno otvara pitanje odgovornosti za moguće greške novih sistema naoružanja.
Dronovi sa veštačkom inteligencijom menjaju rat
Prema njegovim rečima, javnost danas ima samo približnu predstavu o tome koliko su sistemi sa veštačkom inteligencijom već ušli u ratnu upotrebu i koliko brzo se razvijaju.
- U informacionom prostoru pokušaće da ovu temu retuširaju. Što se tiče veštačke inteligencije, izgleda da imamo samo veoma približnu predstavu o mogućnostima i stepenu razvoja tih tehnologija. Ali jasno je da je to budućnost rata 4.0. Nisu toliko strašni sami dronovi, koliko činjenica da će oni biti sposobni da sami donose odluke o uništavanju cilja - rekao je Zolotarjov.
On smatra da je tehnologija još nedovoljno razrađena i da upravo zbog toga raste rizik od grešaka na terenu.
- Sudeći po tome da je ova tehnologija još sirova, neizbežne će biti prateće žrtve, pre svega među civilnim stanovništvom. Mi otvoreno govorimo da je Ukrajina poligon za testiranje novih sistema naoružanja - naveo je ukrajinski analitičar.
Zolotarjov ne očekuje ozbiljnu istragu o tom slučaju. Prema njegovoj proceni, tema će biti brzo potisnuta, dok će se pažnja prebaciti na mogući ruski odgovor.
On je odbacio spekulacije o najekstremnijim scenarijima, ali je upozorio da bi u narednim danima mogao da usledi veliki kombinovani napad.
- Da li će biti istrage? Mislim da neće biti ničega. Ali ovo je rat. Ne mislim da će se ostvariti vlažni snovi nekih o nuklearnom udaru. Neki tehnolozi koji rade za kancelariju Zelenskog igraju na strahovima da bi u roku od mesec dana nešto moglo da se dogodi Kijevu ili Lavovu. Ne, mislim da se to neće desiti. Ali, po svemu sudeći, masovni kombinovani raketno-dronovski udar može se očekivati u narednih sedam do deset dana - upozorio je Zolotarjov.
Njegove reči sada se posmatraju u svetlu najnovijih ruskih udara na ukrajinsku infrastrukturu, uključujući masovne napade dronovima i raketama, kao i potvrdu Moskve da je u jednom od udara korišćen i raketni sistem „Orešnik“.
Ukrajina kao poligon za novo oružje
Rat u Ukrajini već je pretvorio dronove u jedno od glavnih oružja na frontu. Koriste se za izviđanje, korekciju artiljerijske vatre, napade na tehniku, udare po skladištima, energetskim objektima i komandnim punktovima.
Ulazak veštačke inteligencije u taj sistem dodatno menja pravila igre. Ako dronovi počnu da samostalno prepoznaju metu, biraju pravac napada i donose odluku o udaru, odgovornost za grešku postaje mnogo teže utvrditi.
Upravo na to upozorava Zolotarjov. Po njegovoj oceni, problem više nije samo u broju dronova koje Ukrajina koristi, već u tome što se rat sve brže prebacuje u fazu u kojoj tehnologija prestiže pravila, kontrolu i političku odgovornost.
Za civile to znači još veći rizik. Svaka greška u identifikaciji cilja, svaka loša procena algoritma ili nedovoljno testiran sistem mogu da imaju direktne posledice po ljude koji se nalaze daleko od same linije fronta.
Kijevski tržni centar „Kvadrat“ gotovo je potpuno uništen u noćnom ruskom udaru, a ruski izvori tvrde da se iza fasade civilnog objekta nalazila infrastruktura povezana sa proizvodnjom i sklapanjem bespilotnih letelica.
Rusija je potvrdila da je u masovnom napadu na ciljeve u Ukrajini korišćena balistička raketa „Orešnik“, čime su okončane spekulacije koje su tokom noći pratile snimke udara i izveštaje ukrajinskih monitoring kanala.
Rat u Ukrajini mora da se zaustavi i sada je neophodno učiniti sve da se prekine spirala udara, ruševina i novih žrtava, poručio je poslanik Vrhovne rade Aleksej Gončarenko posle noćnog masovnog napada na Kijev.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas mogla bi da se okrene protiv ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog zbog haosa koji su, kako tvrdi, izazvali ukrajinski dronovi u Pribaltiku, rekao je kiparski novinar Alek Hristoforu ocenio je da bi š
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Premijerka Letonije Evika Silinja podnela je ostavku posle političke krize koju su pokrenuli incidenti sa ukrajinskim dronovima u letonskom vazdušnom prostoru i udar na skladište goriva kod Rezeknea.
Ruske snage trenutno izvode masovan kombinovani napad na ciljeve širom Ukrajine, a prema navodima ukrajinskih izvora, u vazduhu je registrovano oko 210 bespilotnih letelica.
Akcije kompanija koje proizvode dronove su naglo pale, što može ukazivati na to da se mir približava Ukrajini, kaže ukrajinski politički strateg Andrej Zolotarev.
Ukrajinska operaterka drona iz sastava Oružanih snaga Ukrajine (OSU) izjavila je da želi da ubije „što više Rusa“ i da u tome, kako je sama rekla, „uživa“, prenosi britanski Tajms.
Uništavanje najmanje 30.000 ruskih vojnika mesečno i pojačani udari na rafinerije, luke i ciljeve duboko u ruskoj pozadini postavljeni su kao jedan od glavnih prioriteta Kijeva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijevski tržni centar „Kvadrat“ gotovo je potpuno uništen u noćnom ruskom udaru, a ruski izvori tvrde da se iza fasade civilnog objekta nalazila infrastruktura povezana sa proizvodnjom i sklapanjem bespilotnih letelica.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je jutros u Peking, a na aerodromu ga je dočekala ministarka nauke i tehnologije NR Kine Jin Heđun. On je nakon toga obišao Kineski zid i obratio se najpre kineskim, a zatim i srpskim medijima.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je danas da je tokom incidenata nakon skupa u subotu, 23. maja, u Beogradu povređeno 17 policijskih službenika, kao i da je 47 lica dovedeno u prostorije MUP-a, od čega je jedno lice imalo diplomatsku ličnu kartu.
To što je srpski predsednik prepoznat u Kini i što mu je među ljudima dat nadimak, mnogi ne vide samo kao kuriozitet, već kao još jednu potvrdu čeličnog prijateljstva Srbije i Kine. Odnosa koji odavno prevazilazi diplomatiju i ulazi u prostor ličnog, gotovo narodnog povezivanja. A kod Kineza ništa nije slučajno i sve ima snažnu simboliku.
Javnost u Srbiji šokirana je detaljima o delovanju Miloša Kovačevića iz Novog Sada, koji stoji iza ekstremističke stranice „Slobodna Vojvodina“, a koji je javno pozivao na bombaške napade dronovima-kamikazama na ključne institucije i svetinje u zemlji.
Šest mladića koji su iz Crne Gore došli u manastir Svetih Arhangela kod Prizrena na Kosovu i Metohiji povodom tradicionalne Dečije smotre folklora privedeni su nakon što su razvili zastavu Srbije. Nakon izrečenih kazni, pušteni su na slobodu.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić, gostujući u emisiji "Info jutro" na TV Informer, istakao je da Srbija nastavlja da širi izvozna tržišta za domaće poljoprivredne proizvode, kao i da država ostaje posvećena kontinuiranom dijalogu sa poljoprivrednicima i rešavanju izazova sa kojima se suočavaju.
Nasilnička vožnja spada u najteže oblike kršenja saobraćajnih pravila i obuhvata ponašanja koja direktno ugrožavaju živote drugih učesnika u saobraćaju, govori za Informer.rs predsednik Strukovnog udruženja sektora bezbednosti Dejan Milutinović.
Policija je tokom opsežne pretrage terena u močvarnom području kod Tutina pronašla pištolj za koji se sumnja da je korišćen u krvavom sukobu zbog spora oko međe, u kojem je teško povređen muškarac Z.A.
Dečja internet zvezda i kreator popularnog edukativnog programa Danijel Kolman, poznat kao Danny Go saopštio je da je njegov sin Azjak preminuo u 14. godini.
Velimir Bata Živojinović je od uloge u filmu "Valter brani Sarajevo" (1972) zaradio 4.800 dolara, što je u to vreme bilo jednako sa 53 prosečnih srpskih plata.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da neki saveti koje smo godinama slušali više ne pružaju pravu zaštitu i da je vreme da se pristup lozinkama promeni.
Demi Mur ponovo je uspela da bude u centru pažnje na zatvaranju festivala. Glamuroznu zelenu haljinu ukrašenu draguljima upotpunila je neobičnim, predimenzioniranim šalom koji je izgledom podsećao na vreću za spavanje.
Pevač Era Ojdanić nedavno je izneo detalje o odnosu sa koleginicom Minom Kostić, otkrivši da je ona razmišljala o udaji za njega - ali specifičnim uslovima.
Pevač Bane Mojićević godinama je ćutao o odnosu koleginice Slavice Ćukteraš i Žike Jakšića, a tek kasnije je otkrio da je učestvovao u prikrivanju njihove romanse od očiju javnosti.
Jelena bin Drai, Mis Jugoslavije 1998. godine, otkrila je da, uprkos uvreženom mišljenju, nije promenila veru nakon udaje za milijardera Saida bin Draia.
Tekstopisac Ljiljana Jevremović prisetila se agonije kroz koju je prolazila sa pevačem Draganom Kojićem Kebom, sa kojim ima ćerku Inu, ali i pritisaka i pretnji koje je dobijala od njegove supruge Olje.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar