Jedan od najvažnijih ljudi Iranske revolucionarne garde, general Mohamadreza Falahzade, nestao je iz javnosti posle dvanaestodnevnog rata Izraela i SAD protiv Irana 2025. godine, što je otvorilo niz pitanja u Iranu i regionu.
Reč je o čoveku koji se dovodi u vezu sa najosetljivijim spoljnim operacijama Irana, od kontakata sa Hezbolahom i Hutima do veza sa šiitskim Narodnim mobilizacionim snagama u Iraku i Hamasom.
Upravo zato njegovo iznenadno odsustvo ne izgleda kao obična promena u rasporedu. Falahzade je ranije bio javno prisutan, pojavljivao se na provladinim događajima, a njegove fotografije i snimci redovno su kružili iranskim medijskim prostorom.
Posle rata, međutim, nastala je tišina.
General koga više nema u kadru
Nestanak Falahzadea posebno je upadljiv zato što su se drugi visoki oficiri Iranske revolucionarne garde posle sukoba pojavili u javnosti ili su zvanično proglašeni mrtvima i sahranjeni uz državne i vojne počasti.
Oni koji su preživeli dolazili su na sahrane kolega, učestvovali u skupovima podrške Islamskoj Republici, davali izjave ili se pojavljivali u televizijskim prilozima. U sistemu kakav je iranski, takvo prisustvo nije samo protokol. Ono služi da pokaže kontinuitet, kontrolu i poruku da komanda nije slomljena.
Kod Falahzadea se dogodilo suprotno.
Foto: Shutterstock
Od njegovog nestanka nije objavljena nijedna nova fotografija, nijedan snimak, nijedno pojavljivanje na ceremonijama, sahranama ili provladinim skupovima. Iranske vlasti ga ne pominju, iako je reč o čoveku koji je zauzimao jedno od ključnih mesta u strukturi snaga Kuds.
Ta praznina sada je sama po sebi postala vest.
Falahzade nije bio marginalni oficir niti nepoznat birokrata u uniformi. On je postavljen za zamenika komandanta snaga Kuds 2021. godine, posle smrti Mohameda Huseina Hedžazija. Pre toga je imao iskustvo u komandovanju jedinicama Garde, bio je povezan sa Sirijom, a svojevremeno je obavljao i funkciju guvernera provincije Jazd.
Zbog toga se njegovo odsustvo teško može objasniti slučajnošću. Ako je živ i na dužnosti, pitanje je zašto ga nema na događajima na kojima bi se očekivalo da se pojavi. Ako nije na dužnosti, pitanje je zašto Teheran o tome ćuti.
Spekulacije sve glasnije, dok Teheran ćuti
Iranski analitičari i opozicioni krugovi pominju nekoliko mogućih scenarija, ali nijedan zasad nema zvaničnu potvrdu.
Prva verzija je najeksplozivnija: da je Falahzade osumnjičen za saradnju sa Izraelom, uhapšen, pogubljen ili da je uspeo da pobegne. Takve tvrdnje posebno odjekuju zbog ranijih slučajeva u kojima su izraelske službe pokazivale dubok prodor u iranski bezbednosni aparat.
Drugi scenario govori o mogućoj otmici koju bi izvela izraelska obaveštajna služba. I ta verzija ostaje bez potvrde, ali se uklapa u atmosferu nepoverenja koja se posle rata pojačala u iranskim bezbednosnim krugovima.
Treća mogućnost je da je Falahzade poslat u treću zemlju na tajnu misiju Iranske revolucionarne garde. To bi bilo najpovoljnije objašnjenje za Teheran, jer bi značilo da nestanak nije posledica unutrašnjeg obračuna ili izraelske operacije, već deo planirane aktivnosti snaga Kuds.
Problem za iranske vlasti je što ćutanje samo hrani sumnje.
U normalnim okolnostima, Islamska Republika bi ovako visoko pozicioniranog oficira pokazala javnosti ako želi da prekine spekulacije. Jedna fotografija, kratko pojavljivanje ili kontrolisana izjava bili bi dovoljni da se pokaže da je general živ, na položaju i pod kontrolom sistema.
To se, međutim, nije dogodilo.
Zato slučaj Falahzade sada dobija šire značenje. Njegov nestanak dolazi posle rata koji je pogodio samu strukturu iranske bezbednosti i otvorio pitanje koliko su duboko protivničke službe uspele da prodru u sistem Iranske revolucionarne garde.
Za Teheran, snage Kuds nisu obična vojna jedinica. One su mreža uticaja, obaveštajnih veza, logistike, naoružavanja i političkog pritiska širom regiona. Čovek na mestu zamenika komandanta takve strukture ne nestaje neprimećeno.
Upravo zato ova tišina deluje glasnije od bilo kakvog saopštenja. Dok iranske vlasti ne pokažu Falahzadea ili ne objasne njegov status, njegov nestanak će ostati jedna od najneprijatnijih misterija u vrhu Iranske revolucionarne garde posle dvanaestodnevnog rata.
Dmitrij Medvedev objavio je video napravljen pomoću veštačke inteligencije posle pada drona na teritoriji Rumunije i poručio evropskim državama da se pripreme za još takvih incidenata.
Ukrajinske snage tvrde da su tokom noći izvele jedan od najosetljivijih udara po ruskoj vojnoj infrastrukturi u Rostovskoj oblasti, uništivši operativno-taktički raketni sistem „Iskander“ i dva aviona Tu-142 na području Taganroga.
Ruska vojska izvela je snažan grupni udar na vojne aerodrome, energetske, gorivne i transportne objekte koje koriste Oružane snage Ukrajine (OSU), saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ruske snage bi, prema scenariju jedne štabne vežbe, mogle da stignu do prilaza Viljnusu za svega pet dana ukoliko bi NATO oklevao sa odgovorom, objavio je britanski Tajms.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dmitrij Medvedev objavio je video napravljen pomoću veštačke inteligencije posle pada drona na teritoriji Rumunije i poručio evropskim državama da se pripreme za još takvih incidenata.
Predsednik SAD Donald Tramp izneo je svoju verziju početka rata u Ukrajini i tvrdio da su ruske snage 2022. godine mogle „lako“ da uđu u Kijev, ali da je ključni prodor propao zbog odluke jednog ruskog generala da kolonu tenkova skrene sa autoputa u polja.
Ultimatum Volodimira Zelenskog upućen Aleksandru Lukašenku otvorio je pitanje koje je do sada uglavnom ostajalo u zoni upozorenja: da li Kijev razmatra vojni scenario protiv Belorusije i otvaranje još jednog fronta u trenutku kada Oružane snage Ukrajine već imaju ozbiljan problem sa ljudstvom.
Neviđeni skandal odigrao se u Sevojnu gde je blokaderski nastavnik fizike, Marko Strika, zaposlen u Osnovnoj školi "Aleksa Dejović", na najsramniji način iskoristio svoje maloletne učenike i to na njihovoj proslavi male mature.
Nakon saopštenja Višeg javnog tužilaštva u Beogradu o dokumentaciji pronađenoj tokom istrage, usledile su reakcije predstavnika studenata u blokadi, njihovih sagovornika i pojedinih advokata, koji tvrde da se sporni zapisnici ne odnose na protest održan 15. marta, već na ranije planirani skup na Autokomandi.
Politički analitičar Uroš Piper reagovao je na društvenoj mreži Iks povodom saopštenja naloga "Studenti u blokadi", ocenjujući da su svojim odgovorom potvrdili navode koji se pominju u dokumentaciji na koju se poziva Više javno tužilaštvo u Beogradu.
Od ranog jutra živa u termometru obara rekorde, pa je tako u pojedinim gradovima već u 7 časova dostigla 25. podelak, pokazuju podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ).
Viši sud u Beogradu juče je izrekao presude rodIteljima dečaka ubice, a u emisiji "Info jutro" na Informer TV analitičar Saša Borojević i novinar Milan Stojadinvić govorili su ovim povodom o svim činjenicama vezanim za satravični slučaj masakra u "Ribnikaru".
"Milo i Mrva su bombaši, hapsi to odmah", jedna je od poruka koju je Radoje Zvicer poslednjih dana 2020. godine, preko nekada zaštićene Skaj aplikacije, poslao optuženom policajcu Petru Lazoviću.
Barska policija uhapsila je operativno interesantnu osobu iz Bijelog Polja A.S. (31), za kojim su raspisane dve nacionalne poternice, saopštili su iz Uprave policije Crne Gore i dodali da je uhapšeni tokom pokušaja kontrole napao policijskog službenika.
Akcioni triler "Citizen Vigilante", u kojem glavnu ulogu tumači Armi Hamer, zabranjen je u Nemačkoj nakon što su nadležni odbili da mu dodele starosnu oznaku, uz obrazloženje da podstiče nasilje prema migrantima, dok pojedini kritičari autora filma, kontroverznog nemačkog reditelja Uvea Bola, optužuju za krajnje desničarske stavove.
Opljačkan je stan modela poznate svetske modne agencije "Elit" u 6. arondismanu Parizu i tom prilikom ukradeni su luksuzni satovi, nakit i drugi predmeti procenjeni na oko 10 miliona evra, saopštio je policijski zvaničnik za Figaro.
Glumac Stanojlo Milinković pojavio se u u sporednim ulogama u našim kultnim filmovima i postao prepoznatljiv po replici "Ne diraj me, zvaću decu! Decooooo!"
Neda Arnerić, jedna od najpoznatijih i najvoljenijih glumica bivše Jugoslavije, ostala je zapamćena ne samo po svom talentu, već i po ulogama koje su uključivale eksplicitne scene u filmovima.
Lipa pomaže kod stanja nesanice i nervoze. Njen čaj ublažava upalu grla i pomaže kod kašlja, a od njenih cvetova, osim čaja, mogu da se naprave sirupi i tinkture.
Novi viralni trend na TikToku pokazuje kako uz nekoliko trikova šminkanja možete stvoriti iluziju većeg volumena usana, bez filera, igala i odlaska kod stručnjaka.
Kada je reč o intimnosti, žene često žele više od same fizičke povezanosti. Romantični gestovi i pažnja mogu stvoriti duboku emocionalnu povezanost, koja je često snažniji afrodizijak od svega ostalog.
Ko u ovoj priči govori istinu, ko pravi dramu, utvrdiće nadležne institucije., a evo šta su sve naveli Kristina Spalević i Kristijan Golubović kao razlog drame i prijave policiji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.