Američka vojska, prema podacima koje je analizirao Rojters, nadgleda veliku tajnu operaciju prebacivanja nafte sa broda na brod u blizini Ormuskog moreuza.
Operacija je počela početkom maja, a zasniva se na metodi koju je Iran godinama koristio za zaobilaženje sankcija: brodovi se sastaju na moru, nafta se pretovara sa jednog tankera na drugi, a kretanje se prikriva gašenjem transpondera, plovidbom noću i smanjivanjem vidljivosti.
Prema izvorima upoznatim sa operacijom, američka strana koristi dronove, helikoptere i druge sisteme za nadzor kako bi usmeravala konvoje ka tankerima koji čekaju na dogovorenim pozicijama. Rojters navodi da se pretovar odvijao na dve glavne lokacije — kod Fudžeire u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i kod omanske luke Sohar.
Sateliti otkrili razmere operacije
Brodski zapisi i satelitski snimci koje je analizirao Rojters pokazuju da je u operaciju bilo uključeno najmanje 92 plovila. Do sada je, prema tim podacima, kroz ovu mrežu prebačeno oko 90 miliona barela sirove nafte i naftnih derivata.
Foto: Reuters
Satelitski snimci pokazali su da je do 11. juna čak 17 parova plovila istovremeno obavljalo pretovar nafte na ove dve lokacije. To znači da nije reč o izolovanim incidentima, već o dobro organizovanom sistemu koji se odvijao na više tačaka i u velikom obimu.
Posebno je važno to što se ova operacija odvija u trenutku kada je Ormuski moreuz postao usko grlo svetske energetike. Kroz taj prolaz inače ide ogroman deo globalne trgovine naftom i gasom, a svako zatvaranje ili ozbiljno usporavanje saobraćaja odmah udara na cene, osiguranje, transport i snabdevanje.
Amerika preuzela iransku taktiku
Najveća ironija cele priče jeste u tome što Vašington sada koristi metod koji je godinama pripisivao Teheranu. Iran je pretovar sa broda na brod koristio kako bi sakrio poreklo nafte i zaobišao sankcije, a sada se slična tehnika koristi da bi se nafta iz Persijskog zaliva izvukla iz zone krize.
Razlika je u cilju. Iran je tom metodom pokušavao da prikrije izvoz pod sankcijama, dok SAD, prema navodima izvora Rojtersa, pokušavaju da održe protok energenata iz regiona i spreče dublji udar na svetsko tržište.
To ne menja činjenicu da je operacija rizična. Plovidba sa ugašenim ili ograničenim signalima, noćni transferi, veliki broj tankera na malom prostoru i vojni nadzor iz vazduha stvaraju opasnu kombinaciju. Jedna greška, pogrešna procena ili napad mogu da naprave incident mnogo veći od samog pretovara.
Foto: Reuters
Oboreni Apač bio deo šire slike
Izvori Rojtersa, među kojima je i bivši američki zvaničnik, rekli su da je helikopter Apač koji je Iran oborio 9. juna bio deo šire operacije nadzora i usmeravanja naftnih konvoja.
Satelitski snimci od tog dana pokazali su više parova tankera koncentrisanih u blizini Sohara, što dodatno pojačava sumnju da je helikopter bio angažovan u zaštiti ili praćenju transfera.
Američki zvaničnici su ranije saopštili da su oba člana posade oborenog Apača spasena, i to uz pomoć bespilotnog čamca. Sam taj detalj pokazuje koliko je operacija kompleksna i koliko su u nju uključeni različiti vojni sistemi — od letelica do pomorskih dronova.
Pentagon negira učešće u pretovaru
Na pitanja Rojtersa, portparol američkog Ministarstva odbrane rekao je da snage pod Centralnom komandom SAD nisu bile uključene u operaciju prenosa nafte sa broda na brod.
Ta izjava, međutim, ne zatvara priču. Rojtersovi izvori, brodski zapisi i satelitski snimci ukazuju da se velika operacija ipak odvijala u zoni u kojoj je američko vojno prisustvo bilo ključno za nadzor, kretanje i bezbednost tankera.
Zato je najpreciznije reći da Vašington zvanično odbacuje direktno učešće u samom pretovaru, dok dostupni podaci pokazuju da je američka vojska imala važnu ulogu u širem sistemu koji je omogućio da se nafta iz Persijskog zaliva pomera uprkos blokadi i riziku od napada.
Ovo nije obična logistička operacija, već pokušaj da se energetski tokovi održe živim dok je Ormuski moreuz pod pritiskom. Amerika je, praktično, posegla za taktikom koju je godinama kritikovala kod Irana — samo sada u obrnutom smeru i sa daleko većim geopolitičkim ulogom.
Ruska naftna kompanija Tatneft uvela je ograničenje prodaje benzina i dizela na svim svojim benzinskim stanicama u Rusiji, čime su mere koje su ranije važile uglavnom u većim regionima sada proširene na celu mrežu ove kompanije.
Ukrajinska komanda ume da napravi sliku uspešnog kontranapada, ali iza te slike, prema oceni bivšeg oficira američke vojske Stanislava Krapivnika, stoje ogromni gubici, nasilno mobilisani ljudi i operacije koje kratko traju, a zatim se završavaju potiskivanjem ukrajinskih snaga.
Rusija bi mogla da nabavi rakete „bramos“ od Indije, i to sistem koji je prvobitno nastao kroz zajednički rad Moskve i Nju Delhija, ali je tokom godina prerastao u jedan od najpoznatijih izvoznih aduta indijske vojne industrije.
Vojno-politički analitičar Jakov Kedmi oštro je kritikovao svaku ideju da se Roman Abramovič koristi kao kanal za osetljive kontakte između Moskve i Kijeva, ocenjujući da je takva „oligarhijska diplomatija“ stara greška koja Rusiju može ponovo skupo da košta.
Cena nafte naglo je porasla nakon nove razmene udara između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, dok se sukob oko kontrole Ormuskog moreuza dodatno zaoštrava.
Američke snage uništile su nadzorni toranj u iranskoj luci Šahid Kalantari u Čabaharu, za koji Vašington tvrdi da ga je Korpus čuvara Islamske revolucije (IRGC) koristio za praćenje i gađanje trgovačkih brodova koji prolaze kroz Ormuski moreuz.
Sjedinjene Američke Države pokrenule su novi veliki talas udara na Iran, koji je počeo napadima na južnu obalu, a zatim se proširio duboko kroz provinciju Huzestan.
Iran je potpuno zatvorio Ormuski moreuz do daljeg i poručio da nijednom brodu neće biti dozvoljen prolaz dok Sjedinjene Američke Države ne obustave vojno mešanje u regionu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska naftna kompanija Tatneft uvela je ograničenje prodaje benzina i dizela na svim svojim benzinskim stanicama u Rusiji, čime su mere koje su ranije važile uglavnom u većim regionima sada proširene na celu mrežu ove kompanije.
Razlog zašto su blokaderi napravili brutalnu čistku na svojoj izbornoj listi i vetirali blokaderskog glumca Dragana Gagija Jovanovića konačno je izašao na videlo. Redakcija Informera došla je do ekskluzivnih fotografija koje razotkrivaju sve licemerje i dvojne aršine ove opozicione grupe.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, ekskluzivno je otkrio šta se dešava kada neko sa blokaderske liste bude "vetiran", odnosno izbačen sa liste.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će izbori biti najkasnije za tri meseca i istakao da se na njima odlučuje o sudbini i budućnosti Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oštro je i argumentovano odgovorio na kritike i napade koji su se pojavili u javnosti povodom najavljene izgradnje fabrike dronova u saradnji sa Izraelom, jasnom porukom da Srbija mora ići korak ispred svih kako bi osigurala svoju bezbednost i suverenitet.
Požar u Deliblatskoj peščari ne jenjava, a meštanka Dubovca poslala je dramatičan snimak i opisala stravične scene s reke gde pepeo padne po Dunavu i travi.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je iz Belegiša da će naša zemlja proizvoditi dronove sa Izraelcima i postati vojnička sila, uprkos kritikama opozicije.
Region su potresli stravični porodični zločini koji su komšije i javnost ostavili u potpunom šoku. U svim slučajevima, sukobi unutar četiri zida eskalirali su u brutalna ubistva, a brze reakcije policije i izvođenje osumnjičenih sa mesta zločina zabeleženi su kamerama.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Šta zapravo muškarci najviše cene kod žene tokom intimnih odnosa? Devet muškaraca je za magazin Cosmopolitan otkrilo šta za njih znači kada kažu da je žena dobra u krevetu, a neki odgovori mogli bi da iznenade.
U svetu ljubavi dela često govore više od reči. Ta tvrdnja važi i za poljupce - različite vrste poljubaca imaju mala skrivena značenja, koja vam mogu mnogo toga reći.
Ovaj čudesni starinski namaz od pečenih paprika, sira i penušavog maslaca pravi je pogodak. Spoj mirisa dimljene paprike, kremastog maslaca i sira daje savršen domaći delikates koji se topi na svežem hlebu.
Rijaliti učesnici Maja Marinković i Asmin Durdžić otvoreno su progovorili o renoviranju stana, planovima za naredni period, ali i mogućem putovanju u Dubrovnik, o kom se poslednjih dana spekuliše.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.