Američka vojska, prema podacima koje je analizirao Rojters, nadgleda veliku tajnu operaciju prebacivanja nafte sa broda na brod u blizini Ormuskog moreuza.
Operacija je počela početkom maja, a zasniva se na metodi koju je Iran godinama koristio za zaobilaženje sankcija: brodovi se sastaju na moru, nafta se pretovara sa jednog tankera na drugi, a kretanje se prikriva gašenjem transpondera, plovidbom noću i smanjivanjem vidljivosti.
Prema izvorima upoznatim sa operacijom, američka strana koristi dronove, helikoptere i druge sisteme za nadzor kako bi usmeravala konvoje ka tankerima koji čekaju na dogovorenim pozicijama. Rojters navodi da se pretovar odvijao na dve glavne lokacije — kod Fudžeire u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i kod omanske luke Sohar.
Sateliti otkrili razmere operacije
Brodski zapisi i satelitski snimci koje je analizirao Rojters pokazuju da je u operaciju bilo uključeno najmanje 92 plovila. Do sada je, prema tim podacima, kroz ovu mrežu prebačeno oko 90 miliona barela sirove nafte i naftnih derivata.
Foto: Reuters
Satelitski snimci pokazali su da je do 11. juna čak 17 parova plovila istovremeno obavljalo pretovar nafte na ove dve lokacije. To znači da nije reč o izolovanim incidentima, već o dobro organizovanom sistemu koji se odvijao na više tačaka i u velikom obimu.
Posebno je važno to što se ova operacija odvija u trenutku kada je Ormuski moreuz postao usko grlo svetske energetike. Kroz taj prolaz inače ide ogroman deo globalne trgovine naftom i gasom, a svako zatvaranje ili ozbiljno usporavanje saobraćaja odmah udara na cene, osiguranje, transport i snabdevanje.
Amerika preuzela iransku taktiku
Najveća ironija cele priče jeste u tome što Vašington sada koristi metod koji je godinama pripisivao Teheranu. Iran je pretovar sa broda na brod koristio kako bi sakrio poreklo nafte i zaobišao sankcije, a sada se slična tehnika koristi da bi se nafta iz Persijskog zaliva izvukla iz zone krize.
Razlika je u cilju. Iran je tom metodom pokušavao da prikrije izvoz pod sankcijama, dok SAD, prema navodima izvora Rojtersa, pokušavaju da održe protok energenata iz regiona i spreče dublji udar na svetsko tržište.
To ne menja činjenicu da je operacija rizična. Plovidba sa ugašenim ili ograničenim signalima, noćni transferi, veliki broj tankera na malom prostoru i vojni nadzor iz vazduha stvaraju opasnu kombinaciju. Jedna greška, pogrešna procena ili napad mogu da naprave incident mnogo veći od samog pretovara.
Foto: Reuters
Oboreni Apač bio deo šire slike
Izvori Rojtersa, među kojima je i bivši američki zvaničnik, rekli su da je helikopter Apač koji je Iran oborio 9. juna bio deo šire operacije nadzora i usmeravanja naftnih konvoja.
Satelitski snimci od tog dana pokazali su više parova tankera koncentrisanih u blizini Sohara, što dodatno pojačava sumnju da je helikopter bio angažovan u zaštiti ili praćenju transfera.
Američki zvaničnici su ranije saopštili da su oba člana posade oborenog Apača spasena, i to uz pomoć bespilotnog čamca. Sam taj detalj pokazuje koliko je operacija kompleksna i koliko su u nju uključeni različiti vojni sistemi — od letelica do pomorskih dronova.
Pentagon negira učešće u pretovaru
Na pitanja Rojtersa, portparol američkog Ministarstva odbrane rekao je da snage pod Centralnom komandom SAD nisu bile uključene u operaciju prenosa nafte sa broda na brod.
Ta izjava, međutim, ne zatvara priču. Rojtersovi izvori, brodski zapisi i satelitski snimci ukazuju da se velika operacija ipak odvijala u zoni u kojoj je američko vojno prisustvo bilo ključno za nadzor, kretanje i bezbednost tankera.
Zato je najpreciznije reći da Vašington zvanično odbacuje direktno učešće u samom pretovaru, dok dostupni podaci pokazuju da je američka vojska imala važnu ulogu u širem sistemu koji je omogućio da se nafta iz Persijskog zaliva pomera uprkos blokadi i riziku od napada.
Ovo nije obična logistička operacija, već pokušaj da se energetski tokovi održe živim dok je Ormuski moreuz pod pritiskom. Amerika je, praktično, posegla za taktikom koju je godinama kritikovala kod Irana — samo sada u obrnutom smeru i sa daleko većim geopolitičkim ulogom.
Ruska naftna kompanija Tatneft uvela je ograničenje prodaje benzina i dizela na svim svojim benzinskim stanicama u Rusiji, čime su mere koje su ranije važile uglavnom u većim regionima sada proširene na celu mrežu ove kompanije.
Ukrajinska komanda ume da napravi sliku uspešnog kontranapada, ali iza te slike, prema oceni bivšeg oficira američke vojske Stanislava Krapivnika, stoje ogromni gubici, nasilno mobilisani ljudi i operacije koje kratko traju, a zatim se završavaju potiskivanjem ukrajinskih snaga.
Rusija bi mogla da nabavi rakete „bramos“ od Indije, i to sistem koji je prvobitno nastao kroz zajednički rad Moskve i Nju Delhija, ali je tokom godina prerastao u jedan od najpoznatijih izvoznih aduta indijske vojne industrije.
Vojno-politički analitičar Jakov Kedmi oštro je kritikovao svaku ideju da se Roman Abramovič koristi kao kanal za osetljive kontakte između Moskve i Kijeva, ocenjujući da je takva „oligarhijska diplomatija“ stara greška koja Rusiju može ponovo skupo da košta.
Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su dogovor o obustavi međusobnih napada i planiraju sastanak u utorak u Dohi, gde će se razgovori nastaviti oko najopasnije tačke nove krize — bezbednosti plovidbe kroz Ormuski moreuz.
Cene nafte pale su u ponedeljak nakon završetka pregovora SAD i Irana u Švajcarskoj, pošto je Teheran saopštio da je obezbedio izuzetke za izvoz nafte i petrohemijskih proizvoda, čime su oslabile bojazni od manjka ponude na svetskom tržištu.
Američki predsednik Donald Tramp objavio je da će Sjedinjene Američke Države sutra potpisati sporazum sa Iranom, posle čega bi Ormuski moreuz odmah trebalo da bude otvoren za sve brodove.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska naftna kompanija Tatneft uvela je ograničenje prodaje benzina i dizela na svim svojim benzinskim stanicama u Rusiji, čime su mere koje su ranije važile uglavnom u većim regionima sada proširene na celu mrežu ove kompanije.
Predsednik opozicione Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević doveo je atmosferu do usijanja kada je tokom "premijerskog sata" predsedniku Vlade Milojku Spajiću čestitao na postignutom dogovoru vladajuće većine i DPS-a o o ustavnim promenama.
Iranska vojska je u ponedeljak uveče ispalila najmanje dve rakete na komercijalne brodove koji su prolazili kroz Ormuski moreuz, a plovila su pretrpela značajnu štetu, izjavila su dva neimenovana američka zvaničnika za portal Aksios.
Srbija je svedok još jedne jezive i prljave sabotaže u režiji onih koji bi preko ljudskih glava i ekoloških katastrofa da se dočepaju jeftinih političkih poena. Na deponiji Druglići kod Priboja, na kojoj je nedavno buknuo požar koji je uznemirio građane, pronađeni su neoborivi dokazi da je vatra - namerno podmetnuta.
Bivši predsednik Demokratske stranke i redovni profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu, Bojan Pajtić, našao se u centru neviđenog akademskog skandala. Protiv njega je podneta zvanična inicijativa Etičkoj komisiji Pravnog fakulteta u Novom Sadu zbog sumnje da je izvršio teško krivotvorenje, odnosno da je beskrupulozno plagirao delove svog naučnog rada.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić potpuno je raskrinkao sramne napade na srpski jezik koji već danima bukte u Crnoj Gori, poručivši da je u pitanju ogoljena antisrpska histerija tamošnjeg režima!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da bez obzira na to kada će EU doneti odluku o proširenju, zemlje koje su na evropskom putu treba da nastave ubrzano da sprovode reforme.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Premijer prof. dr Đuro Macut, u pratnji ministra odbrane Gašića i načelnika Generalštaba VS generala Mojsilovića, položio je venac kraj spomen-obeležja u kasarni „Toplički ustanak“ u Kuršumliji.
Mnogi putnici ne znaju da kinder jaje, kajmak, ajvar, domaća rakija i pršuta mogu napraviti ozbiljan problem na aerodromskoj kontroli, a greška može koštati skupo. Dok čips, sendvič ili hranu za bebe bez problema možete sa sobom poneti u avion.
Ministar odbrane Bratislav Gašić gostujući u Info jutru na Infomer TV izjavio je da se Srbija vraća obaveznom vojnom roku, i da bi trebalo da prvi regruti u kasarnama budu u martu 2027. godine.
Više javno tužilaštvo u Beogradu ukazuje da nisu tačni navodi portala Nova.rs da je ovo tužilaštvo prosledilo spise predmeta protiv bivšeg načelnika PU za grad Beograd Veselina M. Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se danas oko 10 časova na putu Platičevo-Hrtkovci, na teritoriji opštine Ruma, kada su se sudarili autobus, kombi i automobil.
Kragujevačka policija je uhapsila S.D. zaposlenog u Policijskoj upravi u Kragujevu, u Odseku za registraciju vozila i vozačke dozvole zbog sumnje da je izvršio krivično delo - zloupotreba službenog položaja.
Na fotografiji, napravljenoj 1939. godine na Slaviji u Beogradu, najverovatnije tokom obeležavanja Vrbice, nalazi se i naš proslavljeni glumac Bora Todorović.
Dok se veliki holivudski blokbasteri sve češće bore da opravdaju budžete od 200 ili čak 300 miliona dolara, horor žanr iz godine u godinu nastavlja da donosi ogromnu zaradu uz višestruko manja ulaganja.
Telekom Srbija će od 6. jula 2026. godine korisnicima omogućiti pristup potpuno novom SkyShowtime paketu, koji objedinjuje SkyShowtime aplikaciju bez reklama i dva posebna TV kanala – SkyShowtime 1 i SkyShowtime 2.
Lefkada je sinonim za spektakularne plaže, nestvarno tirkizno more i impresivne bele litice. Ipak, ovo grčko ostrvo krije i jednu dobro poznatu "kvaku". Na mnogim lokacijama, posebno duž divlje zapadne obale, vetar i snažni talasi su svakodnevna pojava.
Dženerike su potcenjeno blago. Zbog svog prirodno visokog nivoa pektina i kiselosti, od njih se dobija savršen, starinski džem, predivne jarke boje, idealne gustine i onog specifičnog, osvežavajućeg slatko-kiselog ukusa koji ne liči ni na jedan drugi.
Posle 50. godine izbor karmina može značajno uticati na celokupan izgled lica. Prava nijansa i hidratantna formula mogu učiniti da usne izgledaju punije, a ten svežije i mlađe.
Bumbari tresu glavom i brišu usta kada im se ne dopada hrana, dok nakon konzumiranja slatkih rastvora "ližu usne", pokazalo je novo istraživanje koje, prema oceni naučnika, pruža nove uvide u moguće emocionalne reakcije kod insekata.
Epl bi uskoro mogao da napravi značajnu promenu u izboru materijala za svoje premijum Ajfon modele. Nakon kratkog perioda u kojem je titanijum bio u prvom planu, kompanija se, prema dostupnim informacijama, ponovo okreće aluminijumu.
Bivša pevačica Silvija Nedeljković i fudbaler Saša Stamenković dva i po meseca pre nego što će postati roditelji dečaka i devojčice govorili su o početku veze.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.