NATO procenjuje da je Rusija u ratu protiv Ukrajine do sada izgubila više od 1.4 miliona vojnika, ali u Severnoatlantskom savezu veruju da Moskva uprkos enormnim gubicima i dalje ne odustaje od svojih prvobitnih ciljeva.
Kako prenosi Ukrainska pravda, pozivajući se na izjave visokog zvaničnika NATO koji je razgovarao s novinarima, ruski predsednik Vladimir Putin ostaje čvrsto pri svojim namerama. Ipak, on je istakao da se ekonomska situacija unutar same Rusije vidno pogoršava.
- Iako je Rusija ove godine zadržala inicijativu na frontu, njeni dobici su daleko od stabilnih. Ne vidimo nikakve naznake velikih promena u operativnom tempu ili skorog pokretanja velike ruske ofanzive, a razlog je smanjen učinak ruske vojske na terenu - navodi izvor iz NATO.
Visoki zvaničnik otkrio je i konkretne brojke o gubicima agresora od početka invazije. Prema procenama Alijanse, Rusija je pretrpela između 1.3 i 1.45 miliona ukupnih gubitaka u ljudstvu, što uključuje vojnike koji su ranjeni ili su na drugi način izbačeni iz stroja, a od te brojke oko pola miliona njih je poginulo.
Ministarstvo odbrane Ruske Federacije izuzetno retko izdaje saopštenja o sopstvenim žrtvama. Poslednji put kada su izneti zvanični podaci, brojke su bile višestruko manje od procena koje navode Kijev i zapadni saveznici.
Poslednji zvanični presek Ministarstva odbrane Ruske Federacije iznet je u septembru 2022. godine kada je saopšteno da je poginulo 5.937 ruskih vojnika.
Nakon tog izveštaja, ruske vlasti su potpuno prestale da objavljuju zvanične zbirne cifre o žrtvama. Sukob i gubici se unutar Rusije tretiraju kao strogo čuvana državna i vojna tajna.
Nakon septembra 2022. godine, rusko Ministarstvo odbrane je u potpunosti prešlo na objavljivanje isključivo ukrajinskih gubitaka. Zvanične procene u februaru 2026. godine izneo je načelnik Glavne operativne uprave Generalštaba Rusije, general-pukovnik Sergej Rudskoj, koji je izjavio za zvanične vojne novine da su gubici Oružanih snaga Ukrajine (VSU) premašili 1,5 miliona vojnika (uključujući poginule i ranjene).
A šta kaže Putin?
Tokom sastanka sa predstavnicima vodećih svetskih novinskih agencija u junu 2024. godine, predsednik Rusije Vladimir Putin je prvi put posle dužeg vremena direktno komentarisao žrtve. On nije naveo tačan broj poginulih Rusa, ali je izneo tvrdnju da je odnos gubitaka u ratu "1 prema 5".
Nakon septembra 2022. godine, rusko Ministarstvo odbrane je u potpunosti prešlo na objavljivanje isključivo ukrajinskih gubitaka. Zvanične procene u februaru 2026. godine izneo je načelnik Glavne operativne uprave Generalštaba Rusije, general-pukovnik Sergej Rudskoj, koji je izjavio za zvanične vojne novine da su gubici Oružanih snaga Ukrajine (VSU) premašili 1,5 miliona vojnika (uključujući poginule i ranjene).
utin je izjavio da su ukrajinski gubici pet puta veći od ruskih. Kako je izneo, Ukrajina mesečno nepovratno gubi oko 50.000 vojnika (od čega polovinu čine poginuli, a polovinu teže ranjeni), te da su ruski gubici shodno tome petostruko manji.
Ukrajina - zemlja koja nestaje
Crne brojke i u Kijevu. Poražavajuće. Ukrajina se trenutno suočava sa onim što demografi nazivaju "demografskom katastrofom".
Nikolaj Patrušev, pomoćnik ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednik Pomorskog kolegijuma Ruske Federacije, nedavno je tvrdio da se broj stanovnika Ukrajine smanjio sa 52 na 22 miliona ljudi.
Sa druge strane, zapadne procene o broju stanovnika u Ukrajini su malo manje crne nego ruske, ali nikako svetle. Trenutna procenjena populacija Ukrajine u 2026. godini iznosi oko 39,5 do 40 miliona stanovnika prema zvaničnim statističkim modelima i Demografskim podacima UN.
Bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib upozorio je da ukrajinsko-evropske provokacije protiv Rusije mogu da dovedu Sjedinjene Američke Države pred najopasniji mogući izbor: ulazak u rat sa Rusijom, koji bi mogao da preraste u nuklearni sukob, ili odbijanje primene člana 5 i urušavanje NATO-a iznutra.
Predsednik SAD Donald Tramp nije potvrdio da Amerika odmah predaje rakete Ukrajini, niti je direktno najavio novi paket sankcija protiv Rusije, iako su mediji i Telegram kanali masovno tako predstavili njegove izjave posle samita G7.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su se pojavile u ruskim i ukrajinskim izvorima, razvila novo sredstvo elektronskog ratovanja koje bi moglo ozbiljno da oteža rad sistema Starlink na pojedinim delovima fronta, čime se otvara nova faza tehnološkog nadmetanja u ratu.
Litvanija, Poljska i Francuska od 16. do 26. juna izvešće vojne manevre u zoni Suvalkskog koridora, uskog pojasa zemlje između Belorusije i ruske Kalinjingradske oblasti, koji se godinama smatra jednom od najzapaljivijih tačaka Evrope.
Izjava glavnokomandujućeg savezničkim snagama NATO-a u Evropi Aleksusa Grinkeviča da Rusija ne želi sukob sa Alijansom izazvala je burnu reakciju u Francuskoj, gde je lider stranke Patriote Florijan Filipo poručio da se time srušio čitav narativ o „ruskoj pretnji“ Zapadu.
Dok je pažnja evropske javnosti usmerena na druge krize, Rusija uz granice severne Evrope i Baltika ubrzano gomila vojsku, širi baze i premešta tehniku, što u NATO-u sve otvorenije tumače kao pripremu za najgori scenario.
Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Ruski predsednik Vladimir Putin nema nameru da napadne evropske članice NATO-a, već računa da će se politička slika u Evropi promeniti iznutra, ocenio je bivši analitičar CIA Rej Mekgavern u emisiji RT-a „Efekat Sančeza“.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib upozorio je da ukrajinsko-evropske provokacije protiv Rusije mogu da dovedu Sjedinjene Američke Države pred najopasniji mogući izbor: ulazak u rat sa Rusijom, koji bi mogao da preraste u nuklearni sukob, ili odbijanje primene člana 5 i urušavanje NATO-a iznutra.
Presednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovaće danas u Beogradu otvaranju svečane izložbe fotografija kineske novinske agencije Sinhua, a potom se sastaje sa predsednikom Državnog zbora Slovenije Zoranom Stevanovićem.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski suočava se sa ogromnim padom podrške u društvu, izjavio je poslanik Vrhovne rade Artjom Dmitruk, komentarišući istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić pozvala je danas građane Srbije da 27. juna dođu u Beograd na veliki skup na kojem će biti predstavljen zvaničan naziv izborne liste Srpske napredne stranke i koalicionih partnera.
Politikant Vladan Đokić, koji je uzurpirao funkciju rektora Univerziteta u Beogradu zarad političke karijere, doslovce vodi ovu važnu instituciju u propast!
Priština se ponovo trese zbog vesti koje su takozvanom premijeru lažne države Kosovo Aljbinu Kurtiju stigle iz Evropske unije (EU), a koje bi mogle da znače da on ostaje bez miliona.
Zdravko Ponoš predsednik stanke Srbija centar (SRCE), NATO general i vlasnik hrvatske putovnice gostovao je na blokaderskoj televiziji N1 kod blokaderske voditeljke Danice Vučenić, gde je govorio o političkoj situaciji u Srbiji, narednim izborima, odnosu Evropske unije prema vlasti i mogućim posledicama "tesnih izbornih rezultata".
Pasoš kojem je istekao rok trajanja, nije jedini problem koji vam može odložiti putovanje. U zavisnosti od destinacije do koje putujete, pravila za ulazak u zemlju se razlikuju.
Sekretarijat za saobraćaj Grada Beograda saopštio je da će od danas doći do obustave saobraćaja u Bulevaru umetnosti, ulici Dr Žorža Matea i na delu auto-puta za Zagreb zbog izvođenja radova na redovnom održavanju ulica i opštinskih puteva.
U većem delu Srbije danas će biti pretežno sunčano i toplo, dok se uz lokalni razvoj oblačnosti kratkotrajna kiša ili pljusak sa grmljavinom očekuju uglavnom u brdsko planinskim predelima. Temperature od 12 do 31 stepen.
Viši sud u Beogradu danas izriče novu presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dečaka ubice iz OŠ „Vladislav Ribnikar“. Nakon što je prva presuda ukinuta, ponovljeni postupak doneo je dramatične preokrete – od šokantnog novog iskaza maloletnog K. K. i proširenja optužnice, do parničnih presuda za odštetu teških preko 411 miliona dinara.
Viši sud u Beogradu bi trebalo danas da izrekne drugu prvostepenu presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima Koste K. koji je 3. maja 2023. godine u OŠ "Vladislav Ribnikar" ubio devet vršnjaka i čuvara te škole i ranio još šest osoba.
U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila tokom noći na Bežanijskoj kosi u Beogradu jedna osoba je sa lakšim povredama prebačena u KBC Bežanijska kosa, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Darko Elez (46), kriminalac iz Bosne, koji je nedavno izašao iz zatvora u Sremskoj Mitrovici, gde je ležao dugogodišnju kaznu za teška krivična dela, dao je čitulju svom ubijenom prijatelju Branislavu Janjiću.
Nenad Jezdić, Marija Petronijević i Branko Janković su samo neki od naših poznatih glumaca koji su rešili da gradski asfalt i gužvu zamene životom na selu.
Dani kada ste morali da pitate za šifru ili tražite papirić zalepljen na ruteru polako odlaze u prošlost. Zahvaljujući savremenim opcijama povezivanja, sada možete pristupiti WiFi mreži bez ikakvog kucanja lozinke.
Negde na pola puta između Havaja i Australije, u srcu Polinezije, smestio se Tuvalu, džepna država sačinjena od devet koralnih ostrva. Sa površinom od svega nekoliko desetina kvadratnih kilometara, ovo je jedno od najizolovanijih i najmanjih mesta na svetu.
Starinska posna pita savijača pravo je kulinarsko blago koje nas podseća na detinjstvo. Otkrivamo recept koji će vašoj trpezi doneti duh prošlih vremena i miris domaće kuhinje.
Statistika pokazuje da je najkritičnija godina za neverstvo 39. godina, ali stručnjaci objašnjavaju zašto se rizik povećava i u drugim decenijama života.
Buran odnos između Kristine Spalević i Kristijana Golubovića ne jenjava, a u jeku priče o raskidu Golubović je otkrio da su malo pre njega pravili treće dete, kao i da neće sa njom praviti po*no materijal.
Starleta Tamara Đurić ponovo je privukla ogromnu pažnju javnosti nakon što je objavila provokativne snimke koji su se brzo proširili društvenim mrežama.
Bokser Miloš Stojanović Tigar istakao je da njegova partnerka, voditeljka Jovana Jeremić, nije sponzoruša, već uspešna i samostalna žena koja je sve u životu postigla sama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.