NATO procenjuje da je Rusija u ratu protiv Ukrajine do sada izgubila više od 1.4 miliona vojnika, ali u Severnoatlantskom savezu veruju da Moskva uprkos enormnim gubicima i dalje ne odustaje od svojih prvobitnih ciljeva.
Kako prenosi Ukrainska pravda, pozivajući se na izjave visokog zvaničnika NATO koji je razgovarao s novinarima, ruski predsednik Vladimir Putin ostaje čvrsto pri svojim namerama. Ipak, on je istakao da se ekonomska situacija unutar same Rusije vidno pogoršava.
- Iako je Rusija ove godine zadržala inicijativu na frontu, njeni dobici su daleko od stabilnih. Ne vidimo nikakve naznake velikih promena u operativnom tempu ili skorog pokretanja velike ruske ofanzive, a razlog je smanjen učinak ruske vojske na terenu - navodi izvor iz NATO.
Visoki zvaničnik otkrio je i konkretne brojke o gubicima agresora od početka invazije. Prema procenama Alijanse, Rusija je pretrpela između 1.3 i 1.45 miliona ukupnih gubitaka u ljudstvu, što uključuje vojnike koji su ranjeni ili su na drugi način izbačeni iz stroja, a od te brojke oko pola miliona njih je poginulo.
Ministarstvo odbrane Ruske Federacije izuzetno retko izdaje saopštenja o sopstvenim žrtvama. Poslednji put kada su izneti zvanični podaci, brojke su bile višestruko manje od procena koje navode Kijev i zapadni saveznici.
Poslednji zvanični presek Ministarstva odbrane Ruske Federacije iznet je u septembru 2022. godine kada je saopšteno da je poginulo 5.937 ruskih vojnika.
Nakon tog izveštaja, ruske vlasti su potpuno prestale da objavljuju zvanične zbirne cifre o žrtvama. Sukob i gubici se unutar Rusije tretiraju kao strogo čuvana državna i vojna tajna.
Nakon septembra 2022. godine, rusko Ministarstvo odbrane je u potpunosti prešlo na objavljivanje isključivo ukrajinskih gubitaka. Zvanične procene u februaru 2026. godine izneo je načelnik Glavne operativne uprave Generalštaba Rusije, general-pukovnik Sergej Rudskoj, koji je izjavio za zvanične vojne novine da su gubici Oružanih snaga Ukrajine (VSU) premašili 1,5 miliona vojnika (uključujući poginule i ranjene).
A šta kaže Putin?
Tokom sastanka sa predstavnicima vodećih svetskih novinskih agencija u junu 2024. godine, predsednik Rusije Vladimir Putin je prvi put posle dužeg vremena direktno komentarisao žrtve. On nije naveo tačan broj poginulih Rusa, ali je izneo tvrdnju da je odnos gubitaka u ratu "1 prema 5".
Nakon septembra 2022. godine, rusko Ministarstvo odbrane je u potpunosti prešlo na objavljivanje isključivo ukrajinskih gubitaka. Zvanične procene u februaru 2026. godine izneo je načelnik Glavne operativne uprave Generalštaba Rusije, general-pukovnik Sergej Rudskoj, koji je izjavio za zvanične vojne novine da su gubici Oružanih snaga Ukrajine (VSU) premašili 1,5 miliona vojnika (uključujući poginule i ranjene).
utin je izjavio da su ukrajinski gubici pet puta veći od ruskih. Kako je izneo, Ukrajina mesečno nepovratno gubi oko 50.000 vojnika (od čega polovinu čine poginuli, a polovinu teže ranjeni), te da su ruski gubici shodno tome petostruko manji.
Ukrajina - zemlja koja nestaje
Crne brojke i u Kijevu. Poražavajuće. Ukrajina se trenutno suočava sa onim što demografi nazivaju "demografskom katastrofom".
Nikolaj Patrušev, pomoćnik ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednik Pomorskog kolegijuma Ruske Federacije, nedavno je tvrdio da se broj stanovnika Ukrajine smanjio sa 52 na 22 miliona ljudi.
Sa druge strane, zapadne procene o broju stanovnika u Ukrajini su malo manje crne nego ruske, ali nikako svetle. Trenutna procenjena populacija Ukrajine u 2026. godini iznosi oko 39,5 do 40 miliona stanovnika prema zvaničnim statističkim modelima i Demografskim podacima UN.
Bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib upozorio je da ukrajinsko-evropske provokacije protiv Rusije mogu da dovedu Sjedinjene Američke Države pred najopasniji mogući izbor: ulazak u rat sa Rusijom, koji bi mogao da preraste u nuklearni sukob, ili odbijanje primene člana 5 i urušavanje NATO-a iznutra.
Predsednik SAD Donald Tramp nije potvrdio da Amerika odmah predaje rakete Ukrajini, niti je direktno najavio novi paket sankcija protiv Rusije, iako su mediji i Telegram kanali masovno tako predstavili njegove izjave posle samita G7.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su se pojavile u ruskim i ukrajinskim izvorima, razvila novo sredstvo elektronskog ratovanja koje bi moglo ozbiljno da oteža rad sistema Starlink na pojedinim delovima fronta, čime se otvara nova faza tehnološkog nadmetanja u ratu.
Norveški publicista Pol Stejgan ocenjuje da bi mogući ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu potpuno promenio bezbednosnu računicu, a da bi Odesa u tom scenariju postala jedna od ključnih tačaka sukoba Rusije i Zapada.
Letonija se ozbiljno vara ako misli da pod okriljem Severnoatlantske alijanse (NATO) može da učestvuje u napadima na Rusiju bez posledica, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Mihail Galuzin za „Sputnjik“.
NATO avion za rano upozoravanje i kontrolu vazdušnog prostora Boing E-3A Sentri primećen je iznad Rumunije, nedaleko od Crnog mora i ukrajinske granice, objavila je RIA Novosti pozivajući se na podatke servisa Flajtradar24.
Ukrajinski dronovi korišćeni za napade na Rusiju mogli su biti pripremani i lansirani sa poligona na teritoriji Letonije, izjavio je za TASS generalni konstruktor Centralnog konstruktorskog biroa za bespilotne sisteme Andrej Kuzjakin.
Zapadne zemlje se, prema oceni ruskog poslanika i general-potpukovnika u penziji Andreja Guruljova, više ne zadržavaju samo na političkim izjavama protiv Moskve, već sistematski podižu vojne kapacitete za mogući veliki sukob sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je u Berlinu da su Sjedinjene Američke Države i dalje neophodne za odbranu Ukrajine, iako Evropa sve više novca i industrijskih kapaciteta ulaže u vojnu podršku Kijevu.
Moskva razmatra mogućnost prvog udara na vojne ciljeve u Evropi ako proceni da NATO nastavlja da koristi Ukrajinu za napade na rusku teritoriju, tvrdi bivši analitičar CIA Lari Džonson.
Ruski prankeri Vovan i Leksus objavili su razgovor u kojem je savetnik predsednika Estonije za nacionalnu bezbednost Madis Rol, misleći da razgovara sa sekretarom ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Rustemom Umerovom, govorio o spremnosti Talina da pomogne u koordinaciji aktivnosti povezanih sa napadima na severozapad Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib upozorio je da ukrajinsko-evropske provokacije protiv Rusije mogu da dovedu Sjedinjene Američke Države pred najopasniji mogući izbor: ulazak u rat sa Rusijom, koji bi mogao da preraste u nuklearni sukob, ili odbijanje primene člana 5 i urušavanje NATO-a iznutra.
Norveški publicista Pol Stejgan ocenjuje da bi mogući ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu potpuno promenio bezbednosnu računicu, a da bi Odesa u tom scenariju postala jedna od ključnih tačaka sukoba Rusije i Zapada.
Dok cela Srbija pamti jeziv teror, divljaštvo i paljevine koje su Šolakovi i Đilasovi huligani sprovodili prošlog leta, lažljivi novinari sa ove propagandne televizije pokušavaju da okrenu priču i optuže aktiviste Srpske napredne stranke za nasilje.
Episkop bački Irinej, gostujući u podkastu kod Čedomira Antića, uglednog istoričara i profesora na Filozofskom fakultetu u Beogradu, bukvalno je rasturio sramne i primitivne tvrdnje dežurne opozicione blokaderke Marije Vasić, koja je pljunula na jednu od najvećih hrišćanskih svetinja.
Đilasov jurišnik sa portala Nova S, Vojislav Milovančević, doživeo je potpuni nervni slom u programu uživo jer je shvatio ono što cela Srbija i svet odavno znaju - da Evropa i te kako ceni i nagrađuje ekonomski i politički uspeh predsednika Aleksandra Vučića.
Fotografije koje su nastale u crnogorkom gradu Bijelom Polju bukvalno su u trenu zapalile internet i to u trenutku dok se vrh vlasti ove zemlje neprestano busa u grudi kako je svakim danom ova država za korak bliže članstvu u Evropskoj uniji (EU).
"Putevi Srbije“ d.o.o. saopštilo je da će se danas, u periodu od 9 do 16 časova, izvoditi radovi na deonici petlja Bubanj Potok - petlja Avala, u smeru Niš - Beograd, a u periodu od 9 do 15 časova i na deonici petlja Novi Banovci - petlja Beograd, u smeru Novi Sad - Beograd.
Tri državljanke Bugarske proterane su iz Crne Gore jer borvak u državi nisu koristile u svrhu u koju im je on ododobren, a nakon sprovedene kontrole i utvrđivanja da su u matičnoj zemlji registovane kao počinioci teških krađa.
Policija u Nišu privela je N. Ž. (29) iz Niške Banje, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i D. A. (28) iz Niša, osumnjičenog da je počinio krivično delo neovlašćeno držanje opojnih droga.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu obaveštava javnost da su dana 8. jula 2026. godine po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije ovog tužilaštva uhapšena tri osumnjičena lica i to Đ. P. (47) iz Šapca, B. M. (47) iz Futoga i Ž. B. (53) iz okoline Srbobrana, zbog osnova sumnje da su izvršili krivično delo pronevera u obavljanju privredne delatnosti.
Južnokorejska kompanija Samsung elektroniks ostvarila je rekordnu operativnu dobit u drugom tromesečju 2026. godine, uz rast za više od 1.800 odsto međugodišnje, ali su njene akcije pale jer investitori strahuju da bi ogromna ulaganja u infrastrukturu za veštačku inteligenciju mogla da uspore rast potražnje za memorijskim čipovima.
Vreme kada jedete važno je kao i ono što jedete, tvrde stručnjaci. Istraživanja pokazuju da je za celokupno zdravlje bolje jesti većinu kalorija ujutro pa smanjivati ka večeri.
Pomorandže, papaja, grožđe, mango, jabuke, lubenica, šipak i limun bogati su vitaminima, antioksidansima i drugim hranljivim sastojcima koji doprinose jačanju organizma.
Prvi gost prve epizode emisije "Demanti" je Ana Ćurčić koja je napravila pravi bum na našem Instagram profilu kada je imitirala scenu u kojoj se suočava sa Anđelom Đuričić!
Šoumen Bojan Jovanovski, poznatiji kao Boki 13 sve češće se pojavljuje sa makedonskim pevačem Davorom Ardžikom, a javnost spekuliše da su više od saradnika.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.