SAD i Iran su u švajcarskom Birgenštoku, uz posredovanje Katara i Pakistana, dogovorili mapu puta od 60 dana za završni sporazum.
U isto vreme, Teheran tvrdi da je već dobio glavni ekonomski ustupak — mogućnost da ponovo legalno izvozi naftu, uz odmrzavanje dela iranskih sredstava i pokretanje plana za obnovu zemlje.
Bela kuća se za sada uzdržava od komentara o svim elementima dogovora, pa se najosetljivije tačke — legalni izvoz iranske nafte, odmrzavanje sredstava i konkretan obim ukidanja sankcija — i dalje moraju tretirati kao tvrdnje iranske strane i posrednika, a ne kao potpuno potvrđen američki paket.
Arakči: Iran ponovo može da izvozi naftu
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči predstavio je pregovore kao ekonomski proboj za Teheran. Prema njegovim rečima, Iran ponovo dobija prostor da legalno izvozi svoju naftu, što je za državu pod sankcijama najvažniji deo čitavog aranžmana.
Dogovor, prema informacijama koje prenose posrednici i regionalni mediji, obuhvata i odmrzavanje dela iranskih sredstava, kao i plan za obnovu i razvoj zemlje. To je za Teheran politički važno, jer pregovore ne može da proda domaćoj javnosti samo kao bezbednosni dogovor, već kao paket koji donosi novac, naftni izvoz i ekonomsko disanje.
Za Vašington, međutim, ključ ostaje nuklearni program. Zato će posebne radne grupe raditi na tri najteže teme: iranskom nuklearnom pitanju, ukidanju ili ublažavanju sankcija i mehanizmu za rešavanje sporova ako jedna strana optuži drugu da krši dogovor.
Vens i Kušner u direktnom kanalu
Katarski premijer Muhamed bin Abdulrahman Al Tani objavio je fotografiju sa pregovora i naveo da se rad odvija direktno sa američkim potpredsednikom Džej Di Vensom i Džaredom Kušnerom, zetom predsednika SAD Donalda Trampa.
Upravo taj sastav američke delegacije pokazuje da razgovori nisu samo tehnički. Vens je politička težina administracije, Kušner je čovek koga Tramp već dugo koristi za bliskoistočne kanale, dok posredovanje Katara i Pakistana daje Teheranu izlaz da pregovore ne predstavi kao jednostrano popuštanje Vašingtonu.
Razgovori u Birgenštoku održani su u trenutku visokih tenzija, posle Trampovih pretnji Iranu i spora oko Ormuskog moreuza. Uprkos tome, kanal nije pukao. Naprotiv, dogovorena je mapa puta za naredna dva meseca.
Direktna linija za Ormuski moreuz
Jedna od najopasnijih tačaka dogovora odnosi se na Ormuski moreuz, prolaz kroz koji ide ogroman deo svetske trgovine naftom i gasom. SAD i Iran su se dogovorili da uspostave direktnu liniju komunikacije kako bi se izbegli slučajni incidenti i obezbedio siguran prolaz komercijalnih brodova.
To je praktična mera, ali sa velikom političkom težinom. Ako radi, smanjuje rizik da jedan incident, pogrešno tumačenje manevra ili sukob na moru pokrene širu krizu između američkih i iranskih snaga.
Za tržište nafte to je takođe ključna vest. Svaka pretnja zatvaranjem Ormuskog moreuza odmah diže cenu energenata, jer se kroz taj pravac meri stabilnost snabdevanja svetskog tržišta. Zato je direktan bezbednosni kanal između Vašingtona i Teherana jedan od najkonkretnijih rezultata švajcarskih razgovora.
Posebna ćelija za Liban
Druga velika tema je Liban. SAD i Iran su se, prema navodima posrednika, dogovorili da se formira posebna monitoring-ćelija uz učešće Bejruta, koja bi pratila poštovanje dogovora o prekidu vojnih dejstava.
To znači da se libanska kriza više ne tretira kao sporedna posledica šireg sukoba, već kao jedna od centralnih tačaka paketa. Iran bez Libana ne može da predstavi dogovor kao regionalni sporazum, dok SAD bez smirivanja fronta između Izraela i Hezbolaha ne mogu da govore o stabilizaciji Bliskog istoka.
Upravo zato su pregovori u Švajcarskoj spojili tri fronta u jedan paket: nuklearni program, sankcije i regionalnu bezbednost.
Iran odbija da se vrati za pregovarački sto sa SAD dok se predsednik SAD Donald Tramp ne izvini zbog nedavnih pretnji Teheranu, a istovremeno je pooštrio uslove za nastavak dogovora: više nije dovoljno samo primirje u Libanu, već se sada traži i povlačenje izraelske vojske sa juga zemlje.
Američko Ministarstvo odbrane moglo bi da zatraži dodatna budžetska sredstva kako bi pokrilo rastuće troškove vojnih operacija i obnovu strateških zaliha naoružanja.
SAD i Iran danas su seli za isti sto u Švajcarskoj, dok se Liban vraća na ivicu otvorenog rata, a Teheran preti blokadom Ormuskog moreuza ukoliko Izrael ne zaustavi napade. Sve najnovije vesti pratite na informer.rs uživo!
Pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana osuđeni su na propast, a Bliski istok se nalazi na pragu novog, još intenzivnijeg rata, izjavio je uticajni američki senator Lindzi Grejem nakon sastanka sa predsednikom Donaldom Trampom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iran odbija da se vrati za pregovarački sto sa SAD dok se predsednik SAD Donald Tramp ne izvini zbog nedavnih pretnji Teheranu, a istovremeno je pooštrio uslove za nastavak dogovora: više nije dovoljno samo primirje u Libanu, već se sada traži i povlačenje izraelske vojske sa juga zemlje.
Severni morski put duž ruske arktičke obale ubrzano prestaje da bude daleka vizija Moskve i Pekinga i pretvara se u stvarni trgovinski koridor između Azije i Evrope.
Dokazani srbomrzci i zagrebački mediji ponovo pokreću sramne epizode iz prošlosti kako bi podsetili javnost na vreme kada su predstavnici vlasti u Beogradu savijali kičmu i klečali pred Hrvatskom!
Ekonomski analitičar i česti gost tajkunskih televizija Miša Brkić javno je ponizio i ugasio sve nade opozicije, priznavši surovu istinu da uz ovakva finansijska davanja i rast standarda građana, niko ne može da pobedi predsednika Aleksandra Vučića!
Opozicioni agitator i propali blokader Zlatko Kokanović ponovo je udario na sopstvenu državu, svesno čineći teška krivična dela i izmišljajući bolesne laži o požarima koji su zadesili Srbiju – i to uz javno priznanje da za svoje optužbe nema baš nikakve dokaze!
Opozicioni politički lešinari, koji danima optužuju državu za prirodnu katastrofu, dobili su najžešći udarac i to direktno od svog istaknutog suborca i profesora Šumarskog fakulteta Ratka Ristića!
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Pripreme za drugu sezonu Exatlona uveliko su u toku, a sudeći po takmičarima koji su već otputovali u Dominikansku Republiku, publiku očekuje pravi spektakl.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Bentliji, Roleksi, hoteli, vile, tajne sobe pune zlata, pa čak i garaže obložene mermerom... Novac za koji istražitelji sumnjaju da je stečen kriminalom često ne ostaje samo na računima, već se pretvara u luksuz koji je teško sakriti. Automobili, skupoceni satovi, nekretnine i zlato postaju simbol moći, ali i svojevrsni trofeji kriminalaca, koji na kraju često završe na spisku zaplenjene imovine.
Strahinja Ičelić (28) ubijen je na današnji dan pre tačno 10 godina u jezivoj zasedi na terasi svog stana u prizemlju zgrade u Čačku, svega dve nedelje nakon što je odslužio zatvorsku kaznu i izašao na slobodu.
Na niškom Keju Kola srpskih sestara, na današnji dan pre devet godina, odigrao se krvavi obračun u kom je ubijen bivši pripadnik niškog odreda Žandarmerije Saša Mihajlović, poznat pod nadimkom Butra.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Kinematografija je oduvek balansirala između umetnosti i provokacije, a neki filmovi ostali su upamćeni zbog svojih eksplicitnih scena koje su izazivale snažne reakcije publike i kritike.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Nova funkcija kompanije Comcast pretvara određene Xfinity rutere u neku vrstu senzora koji mogu da registruju kretanje u domu, ali uz pitanje koje se tiče privatnosti.
Pranje tepiha često zahteva mnogo vremena, naročito kada treba ukloniti prašinu, neprijatne mirise i sitne naslage. Ipak, postoji jednostavan način da se tepih osveži bez iznošenja i višesatnog ribanja.
Ako su u porodici postojale srčane bolesti, rizik može biti veći, ali to ne znači da ćete ih sigurno dobiti. Kardiolog doktor Dibanšu Gupta ističe da veliku ulogu imaju i životne navike.
Pevačica Jelena Karleuša svojevremeno je govorila o početku romanse sa Duškom Tošićem, prisetivši se njihovog prvog susreta i detalja koji su je kod tada mladog fudbalera osvojili.
Pevačica Dragica Zlatić danas ima poseban razlog za slavlje - njena maca proslavlja punoletstvo, a ponosna vlasnica potrudila se da ovaj dan učini nezaboravnim.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.