Mnogi se pitaju da li će samit Alijanse u Albaniji sledeće godine biti održan, s obzirom na tenzije koje su zavladale sa administracijom američkog predsednika.
Dok se lideri NATO - a pripremaju za samit koji će naredne sedmice biti održan u Turskoj, planovi za samit Alijanse u Albaniji sledeće godine dovedeni su u pitanje zbog otpora Trampove administracije i nezadovoljstva među članicama NATO -a niskim izdvajanjima Tirane za odbranu, rekli su za Rojters jedan diplomata NATO -a, jedan evropski zvaničnik i tri osobe upoznate sa situacijom.
Nacrt izjave za samit Natoa sledeće nedelje u Ankari trenutno ne pominje održavanje sledećeg skupa u Albaniji, uprkos prethodnoj izjavi da će se on tamo održati, rekli su izvori.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada evropske članice NATO -a žele da pokažu američkom predsedniku Donaldu Trampu u Ankari da su postigle napredak u vezi sa obećanjima o potrošnji za odbranu i izbegnu otvorene sukobe sa američkim liderom, preneo je Rojters.
Neizvesnost oko sudbine samita Alijanse u Albaniji dolazi i nakon što je Rojters u aprilu izvestio da Nato razmatra prekid svoje nedavne prakse održavanja godišnjih samita, čime bi mogao da se izbegne potencijalno napet susret sa Trampom kasnije tokom njegovog mandata.
Jedna od osoba upoznatih sa diskusijama rekla je da su albanski rashodi za odbranu takvi da bi, ako Nato održi samit u toj zemlji 2027. godine, Tramp mogao da se uznemiri, što bi izazvalo negativne naslove.
Strateški potezi menjaju tokove
Evropski diplomata rekao je da se u najnovijoj verziji teksta navodi da se lideri raduju svom sledećem sastanku, bez preciziranja vremena ili mesta.
- Nacrti su nacrti, a ne odluke - rekao je portparol albanske vlade Rojtersu kada je upitan o izostavljanju u nacrtu izjave, koji je u pregovorima i podložan je promenama.
Bela kuća je odbila da komentariše. Zvaničnik Natoa je rekao da nemaju trenutnih komentara.
Poslednjih godina, zvanične izjave na samitima Natoa obično su eksplicitno pominjale lokaciju narednog samita.
Na samitu u Hagu prošle godine, lideri su u svojoj izjavi rekli da se „raduju našem sledećem sastanku u Turskoj 2026. godine, a zatim i sastanku u Albaniji“.
Na istom samitu, lideri Natoa su odgovorili na Trampove zahteve obavezujući se da će potrošiti 5 odsto BDP-a na odbranu i mere u vezi sa odbranom u roku od jedne decenije.
Zemlje su obećale da će potrošiti 3,5 odsto BDP-a na osnovnu odbranu, kao što su trupe i oružje, i 1,5 odsto na šire mere u vezi sa odbranom, kao što je sajber bezbednost.
Ali dok su mnoge zemlje Natoa povećale svoje budžete za odbranu tokom proteklih meseci, neke zemlje su se mučile da čak i ispune prethodni cilj Alijanse da potroše 2 odsto BDP-a na odbranu.
Albanska vlada je u saopštenju za Rojters saopštila da „finalizuje neophodne fiskalne mere kako bi se albanski odbrambeni i odbrambeni rashodi za 2026. godinu uskladili sa putanjom koju su saveznici Natoa dogovorili na samitu u Hagu“.
- Kada se ove mere usvoje u narednih nekoliko dana, odbrambeni i srodni rashodi Albanije za 2026. godinu iznosiće 2,6 odsto BDP-a, u skladu sa Metodologijom odbrambenih rashoda Natoa. Od toga, 2,2 odsto BDP-a predstavljaju osnovne odbrambene rashode, dok 0,4 odsto BDP-a predstavljaju ostale odbrambene i bezbednosne rashode - dodaje se.
Jedan evropski diplomata rekao je da bi Albanija na kraju ipak mogla biti domaćin samita.
- Pojačavaju tempo, videćemo gde će to završiti - rekao je diplomata, dodajući:
-Još uvek verujem da će sledeći samit biti u Albaniji.
Sjedinjene Američke Države ulaze u godinu svog 250. rođendana u atmosferi koja nema mnogo veze sa slavljem: rat protiv Irana potresao je globalnu ekonomiju, poremetio međunarodni poredak i istovremeno otvorio pitanje koliko još Vašington može da održava ekonomsku hegemoniju na kojoj je decenijama gradio svoju moć.
Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su dogovor o obustavi međusobnih napada i planiraju sastanak u utorak u Dohi, gde će se razgovori nastaviti oko najopasnije tačke nove krize — bezbednosti plovidbe kroz Ormuski moreuz.
Zapad Sjedinjenih Američkih Država zahvatilo je više velikih šumskih požara, a najteža situacija je u Juti, gde se požar Kotonvud proširio na više od 92.000 hektara i još nije stavljen pod kontrolu.
Iranski raketni i dronovski udari na američku pomorsku bazu u Bahreinu napravili su štetu veću od 400 miliona dolara, a Vašington sada razmatra da deo svojih objekata u Zalivu pomeri dalje od dometa iranskih raketa i bespilotnih letelica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države ulaze u godinu svog 250. rođendana u atmosferi koja nema mnogo veze sa slavljem: rat protiv Irana potresao je globalnu ekonomiju, poremetio međunarodni poredak i istovremeno otvorio pitanje koliko još Vašington može da održava ekonomsku hegemoniju na kojoj je decenijama gradio svoju moć.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je danas da je cilj da do kraja 2027. godine Srbija bude spremna za pristupanje šengenskom prostoru i naveo da je za otvaranje Klastera 3, najvažnije priznanje to što je Evropska komisija početkom jula dala šestu uzastopnu preporuku, naglasivši da ta institucija ima adekvatne mehanizme da na meritoran način proceni ispunjenost obaveza.
Šiptarski ekstremisti okačili su zastave Albanije i zloglasne terorističke organizacije OVK na kapije srpskih crkava u Lipljanu, nakon čega je policija privela dvojicu provokatora!
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da je situacija sa požarima u Deliblatskoj peščari trenutno mirnija i da su naselja za sada bezbedna, naročito naselje Šumarak koje je veoma bilo izloženo riziku od požara.
Manastir Palja važi za najstariju svetinju u ovom kraju, gde je poslednju noć u Srbiji proveo Sveti Sava, a poznat je i po izvorima koji leče bolest i sterilitet.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Policija u Bečeјu, u saradnji sa Osnovnim јavnim tužilaštvom u Bečeјu, uhapsila je D. P. (30) iz okoline tog mesta, zbog sumnje da јe počinila tešku krađu.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Za glatku i negovanu kožu nije dovoljno samo obaviti brijanje - jednako su važni pravilna priprema kože, izbor kvalitetnog brijača i odgovarajuća nega nakon tretmana.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Rijaliti učesnik Ivan Marinković dotakao se odnosa Maje Marinković i Asmina Durdžića, otkrivši da je u kontaktu sa njom, ali da krivi Asmina što uživa u čitavoj situaciji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.