Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je u Berlinu da su Sjedinjene Američke Države i dalje neophodne za odbranu Ukrajine, iako Evropa sve više novca i industrijskih kapaciteta ulaže u vojnu podršku Kijevu.
Rute je govorio na zajedničkoj konferenciji za novinare sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom i nemačkim ministrom odbrane Borisom Pistorijusom, uoči samita NATO-a koji će naredne sedmice biti održan u Ankari. NATO je potvrdio da je Rute 1. jula boravio u Berlinu, gde je razgovarao sa Mercom i Pistorijusom pred samit Alijanse.
- Evropa masovno novčano podržava Ukrajinu, kao i u oblasti odbrambene industrije. Ali potrebne su nam i SAD - poručeno je na konferenciji, prenosi Rojters.
NATO u Ankari sprema dugoročnu pomoć Ukrajini
Rute je najavio da će se članice NATO-a na samitu u Turskoj obavezati na održivu, dugoročnu bezbednosnu pomoć Ukrajini. To znači da se više ne govori samo o pojedinačnim paketima oružja, već o sistemu koji bi Kijevu trebalo da obezbedi stabilnu podršku na duži rok.
Glavna poruka iz Berlina bila je da Evropa mora da poveća proizvodnju oružja, municije i opreme, ali da bez američkog učešća taj sistem ne može brzo da zatvori sve rupe. Posebno se to odnosi na sisteme koje Evropljani ne proizvode u dovoljnoj meri, ili ih uopšte nemaju u potrebnim količinama.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus rekao je da Berlin želi jaču industrijsku saradnju sa SAD, uključujući mogućnost proizvodnje američkih sistema ili njihovih komponenti u Nemačkoj. On je naglasio da su američki kapaciteti ograničeni i da postoji hitna potreba da se proizvodnja proširi.
Više novca mora da postane stvarna vojna snaga
Rute je poručio da samit u Ankari neće biti samo politički skup, već mesto na kojem će se govoriti o tome kako dodatni troškovi za odbranu da se pretvore u „kapacitete spremne za borbu“.
To je ključna tačka za NATO. Saveznici sve više izdvajaju za vojsku, ali novac sam po sebi ne znači mnogo ako ne donese više municije, više PVO sistema, više borbeno spremnih jedinica i bržu proizvodnju. Upravo zato će jedna od glavnih tema samita biti jačanje odbrambene industrije širom Alijanse.
- Samit NATO-a u Ankari sledeće nedelje biće posvećen isporuci - većim izdvajanjima za odbranu, većoj proizvodnji i snažnoj podršci Ukrajini - rekao je Rute posle sastanka u Berlinu. NATO je naveo i da je pohvalio nemačka ulaganja u odbranu i ulogu Berlina kao jednog od ključnih evropskih oslonaca pomoći Ukrajini.
Berlin želi veći teret, ali ne prekid sa Amerikom
Nemačka pokušava da pokaže da Evropa preuzima više odgovornosti, ali istovremeno šalje poruku da odvajanje od američke vojne podrške nije realno. Pistorijus je posebno naglasio da niko ko traži veću evropsku samostalnost ne govori da Evropa treba da se odrekne američkih sistema.
To je i najvažnija poruka pred Ankaru: Evropa može da poveća izdvajanja, da širi fabrike i da preuzima veći deo tereta, ali za odbranu Ukrajine i dalje su joj potrebni američka tehnologija, američki sistemi i američka logistika.
Rute je u Berlinu jasno vezao tri stvari — podršku Ukrajini, jačanje evropske odbrambene industrije i očuvanje transatlantske veze. Drugim rečima, NATO želi jaču Evropu, ali ne Evropu koja ostaje sama pred ratom u Ukrajini i dugoročnom pretnjom iz Rusije.
Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je snimke uništenja pet ukrajinskih besposadnih čamaca u severoistočnom delu Crnog mora, navodeći da su ciljevi likvidirani pre nego što su uspeli da priđu ruskim položajima i obali.
Kineski poziv na obnovu pregovora o Ukrajini mogao bi da označi početak formiranja šire koalicije oko Rusije, predvođene Kinom i podržane državama Globalnog juga, ocenio je politički analitičar Sanakojev za URA.
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova optužila je Estoniju za saučesništvo u terorističkom napadu, nakon objave razgovora u kojem je savetnik predsednika Estonije za nacionalnu bezbednost Madis Rol govorio o pomoći Kijevu u koordinaciji napada na Sankt Peterburg.
Bivši vrhovni komandant OSU i sadašnji ambasador Ukrajine u Velikoj Britaniji Valerij Zalužni rekao je predsedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom da će se kandidovati za predsednika ako izbori budu raspisani za jesen, objavila je „Ukrajinska pravda“, pozivajući se na svoje izvore.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
NATO je izveo neuobičajeno veliku demonstraciju vazdušne sile oko ruske Kalinjingradske oblasti, gde je u isto vreme angažovano oko 25 aviona različite namene, uključujući lovce, izviđačke letelice, avione za elektronsko ratovanje i vazdušno komandovanje, dok je čitavom operacijom rukovodio Vašington.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je snimke uništenja pet ukrajinskih besposadnih čamaca u severoistočnom delu Crnog mora, navodeći da su ciljevi likvidirani pre nego što su uspeli da priđu ruskim položajima i obali.
Norveške vlasti zaplenile su ruski brod „Profesor Molčanov“ u luci Barencburg na Svalbardu po zahtevu ukrajinskog Naftogaza, koji pokušava da od Rusije naplati 4,22 milijarde dolara zbog imovine izgubljene na Krimu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić boraviće danas u radnoj poseti Severnobanatskom okrugu, gde će obići više opština, uspešna preduzeća, poljoprivredna gazdinstva i udruženja, saopštila je Služba za saradnju sa medijima predsednika Republike.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić poručila je da je ''prisluškivanje blokadera'' novi zvučni top za targetiranje predsednika Alekandra Vučića i traženje kazne za Srbiju.
U emisiji koja se pretvorila u festival mržnje prema Srbima, blokader Dušan Janjić bez trunke srama uporedio je našu zemlju sa nacističkom Nemačkom, a potom otvoreno pozvao na uličarsko prolivanje krvi i ubistva predstavnika vlasti.
Sastanak vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac sa direktorkom INL u Ambasadi SAD u Srbiji, na osnovu kog blokaderske propagandne platforme pokušavaju da stvore utisak u javnosti kako se vrhovna tužiteljka sastala lično sa delom Trampove administracije, zapravo je dogovorila Ivanka Olenik, supruga potpredsednika LSV Aleksandra Olenika i zaostali kadar bivšeg američkog ambasadora i demokrate Кristofera Hila.
Narodni poslanik i jedan od lidera opozicije Miloš Parandilović javno je raskrinkao takozvanu "Studentsku listu" i potvrdio ono što portal Informer mesecima piše.
Takmičari prve sezone Exatlona Anabela Zonai i Radojica Lazić udružili su snage u zabavnom izazovu sa voditeljkom "Druge strane Exatlona" Tijanom Jović.
Maršal Tito i turski predsednik Bajar su na današnji dan pre 74 godine prodefilovali ulicama Beograda, vozeći se u raskošnom kabrioletu marke “rols-rojs”, okruženi pratnjom na motorciklima, dok su im sa trotoara mahali Beograđani, u izuzetno velikom broju.
Er Srbija je ostvarila najbolji mesečni rezultat u svojoj istoriji tokom avgusta 2026. godine, prevezavši ukupno 616.479 putnika u redovnom i čarter saobraćaju.
U Višem sudu u Beogradu danas bi trebalo da počne šesti parnični postupak protiv Vladimira i Miljane Kecmanović, roditelja dečaka-ubice koji je 3. maja 2023. godine u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" ubio 10 ljudi i ranio još šestoro.
Nikola K. (20) iz Beograda i Bojan S. (23) iz Vladimiraca, osumnjičeni za jezivo ubistvo Novice Eleka (45) u Surčinu, biće saslušani danas u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.
Mladić (17) stradao je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Čaglavici, kada je na njega, pod još nerazjašnjenim okolnostima, naleteo automobil.
P. D. iz Bijelog Polja zadržan je do 72 sata zbog sumnje da je u naselju Rasadnik ugrozio sigurnost R. R. tako što ga je najpre vređao, a zatim nožem zamahnuo u njegovom pravcu.
Slavni holivudski glumac Džordž Kluni poručio je na otvaranju festivala u Veneciji da nije lako živeti u zemlji koju vode nesposobni ljudi, aludirajući direktno na predsednika SAD Donalda Trampa i njegovu administraciju.
Seriju "Stižu dolari", koja je omiljena je širom bivše Jugoslavije, prate mnoge zanimljivosti i greške, među kojima je i zamena glumca Nikole Simića Đuzom Stojiljkovićem.
Venera, planeta ljubavi, menja znak 10. septembra i ulazi u intenzivnu Škorpiju, gde će boraviti čak do 26. oktobra, jer će sledećeg meseca biti retrogradna, pa će se vratiti opet u Vagu. Ovakva pozicija Venera donosi zanimljiv ljubavni život za Škorpije, Rakove i Ribe.
Donald Tramp ponovo se osvrnuo na odnos Megan Markl i princa Harija prema britanskoj kraljevskoj porodici, komentarišući njihov povratak u Veliku Britaniju.
Snimak iz indijskog grada Gvaliora postao je viralni hit nakon što je policija kaznila muškarca čije je vozilo bilo prekriveno sa 3.400 otisaka poljubaca.
Za Tijanu Mun (30) iz Velike Britanije, ono što je trebalo da bude pokušaj da poboljša zdravlje i izgubi višak kilograma pretvorilo se u ozbiljan zdravstveni problem.
Atraktivna pevačica Anđela Arman iskoristila je jedan od poslednjih toplih dana da uživa pored bazena i na simboličan način zatvori ovogodišnju sezonu kupanja.
I sama pop diva Jelena Karleuša potvrdila je da joj je život na selu jedna od velikih neostvarenih želja, a sada, kako tvrde mediji, kupuje imanje baš u selu.
Nema veće radosti za porodicu nego kada na svet stigne ćerka i takav trenutak gotovo uvek prati i veliko slavlje, a mi smo izdvojili pesme koje su kao stvorene za proslavu rođenja devojčice.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.