Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je u Berlinu da su Sjedinjene Američke Države i dalje neophodne za odbranu Ukrajine, iako Evropa sve više novca i industrijskih kapaciteta ulaže u vojnu podršku Kijevu.
Rute je govorio na zajedničkoj konferenciji za novinare sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom i nemačkim ministrom odbrane Borisom Pistorijusom, uoči samita NATO-a koji će naredne sedmice biti održan u Ankari. NATO je potvrdio da je Rute 1. jula boravio u Berlinu, gde je razgovarao sa Mercom i Pistorijusom pred samit Alijanse.
- Evropa masovno novčano podržava Ukrajinu, kao i u oblasti odbrambene industrije. Ali potrebne su nam i SAD - poručeno je na konferenciji, prenosi Rojters.
NATO u Ankari sprema dugoročnu pomoć Ukrajini
Rute je najavio da će se članice NATO-a na samitu u Turskoj obavezati na održivu, dugoročnu bezbednosnu pomoć Ukrajini. To znači da se više ne govori samo o pojedinačnim paketima oružja, već o sistemu koji bi Kijevu trebalo da obezbedi stabilnu podršku na duži rok.
Glavna poruka iz Berlina bila je da Evropa mora da poveća proizvodnju oružja, municije i opreme, ali da bez američkog učešća taj sistem ne može brzo da zatvori sve rupe. Posebno se to odnosi na sisteme koje Evropljani ne proizvode u dovoljnoj meri, ili ih uopšte nemaju u potrebnim količinama.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus rekao je da Berlin želi jaču industrijsku saradnju sa SAD, uključujući mogućnost proizvodnje američkih sistema ili njihovih komponenti u Nemačkoj. On je naglasio da su američki kapaciteti ograničeni i da postoji hitna potreba da se proizvodnja proširi.
Više novca mora da postane stvarna vojna snaga
Rute je poručio da samit u Ankari neće biti samo politički skup, već mesto na kojem će se govoriti o tome kako dodatni troškovi za odbranu da se pretvore u „kapacitete spremne za borbu“.
To je ključna tačka za NATO. Saveznici sve više izdvajaju za vojsku, ali novac sam po sebi ne znači mnogo ako ne donese više municije, više PVO sistema, više borbeno spremnih jedinica i bržu proizvodnju. Upravo zato će jedna od glavnih tema samita biti jačanje odbrambene industrije širom Alijanse.
- Samit NATO-a u Ankari sledeće nedelje biće posvećen isporuci - većim izdvajanjima za odbranu, većoj proizvodnji i snažnoj podršci Ukrajini - rekao je Rute posle sastanka u Berlinu. NATO je naveo i da je pohvalio nemačka ulaganja u odbranu i ulogu Berlina kao jednog od ključnih evropskih oslonaca pomoći Ukrajini.
Berlin želi veći teret, ali ne prekid sa Amerikom
Nemačka pokušava da pokaže da Evropa preuzima više odgovornosti, ali istovremeno šalje poruku da odvajanje od američke vojne podrške nije realno. Pistorijus je posebno naglasio da niko ko traži veću evropsku samostalnost ne govori da Evropa treba da se odrekne američkih sistema.
To je i najvažnija poruka pred Ankaru: Evropa može da poveća izdvajanja, da širi fabrike i da preuzima veći deo tereta, ali za odbranu Ukrajine i dalje su joj potrebni američka tehnologija, američki sistemi i američka logistika.
Rute je u Berlinu jasno vezao tri stvari — podršku Ukrajini, jačanje evropske odbrambene industrije i očuvanje transatlantske veze. Drugim rečima, NATO želi jaču Evropu, ali ne Evropu koja ostaje sama pred ratom u Ukrajini i dugoročnom pretnjom iz Rusije.
Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je snimke uništenja pet ukrajinskih besposadnih čamaca u severoistočnom delu Crnog mora, navodeći da su ciljevi likvidirani pre nego što su uspeli da priđu ruskim položajima i obali.
Kineski poziv na obnovu pregovora o Ukrajini mogao bi da označi početak formiranja šire koalicije oko Rusije, predvođene Kinom i podržane državama Globalnog juga, ocenio je politički analitičar Sanakojev za URA.
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova optužila je Estoniju za saučesništvo u terorističkom napadu, nakon objave razgovora u kojem je savetnik predsednika Estonije za nacionalnu bezbednost Madis Rol govorio o pomoći Kijevu u koordinaciji napada na Sankt Peterburg.
Bivši vrhovni komandant OSU i sadašnji ambasador Ukrajine u Velikoj Britaniji Valerij Zalužni rekao je predsedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom da će se kandidovati za predsednika ako izbori budu raspisani za jesen, objavila je „Ukrajinska pravda“, pozivajući se na svoje izvore.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Predstavnici NATO strahuju da bi američki predsednik Donald Tramp mogao drastično da pojača pritisak na Alijansu ukoliko republikanci izgube kontrolu nad Kongresom na izborima 3. novembra.
NATO bi mogao da izazove direktan vojni sukob sa Rusijom, pa čak i nuklearnu eskalaciju, ukoliko nastavi da pojačava pritisak na Kalinjingradsku oblast, upozorio je američki politikolog Anatol Liven, direktor programa za Evroaziju Instituta Kvinsi.
Evropske države koje se graniče sa Rusijom i Belorusijom ubrzano pripremaju stanovništvo za mogućnost velikog rata, a mere koje sprovode odavno su prevazišle jačanje vojske i nabavku naoružanja.
Rusija bi mogla da upotrebi nuklearno oružje u eventualnom sukobu sa evropskim članicama NATO-a ukoliko Sjedinjene Američke Države odustanu od vojne zaštite Evrope, upozorava američki Forbs, pozivajući se na procenu stručnjaka za rusku nuklearnu politiku sa Harvardskog univerziteta Spensera Vorena.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Letonska vojska proglasila je u nedelju ujutru vazdušnu opasnost u tri oblasti zemlje i zatražila od stanovništva da hitno potraži sklonište, dok su borbeni avioni NATO podignuti zbog moguće pretnje u vazdušnom prostoru.
NATO je danas „mrtvorođen organizam“ koji nije sposoban da vodi strateški rat protiv Rusije, dok je Ukrajina došla u situaciju da se više ne postavlja pitanje njenog ulaska u Alijansu, već opstanka kao nezavisne države.
Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je snimke uništenja pet ukrajinskih besposadnih čamaca u severoistočnom delu Crnog mora, navodeći da su ciljevi likvidirani pre nego što su uspeli da priđu ruskim položajima i obali.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, istakao je da je tokom okupljanja u Savskoj poslata jasna poruka, da građani više neće trpeti teror, i da ih očekuje novi važan zadatak – podrška Informer televiziji.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
Prava drama i nezapamćeno nasilje odigrali su se u noći između nedelje i ponedeljka na Banovom brdu, kada su dvojica razbojnika upala u stan devedesetogodišnje starice i brutalno je maltretirala.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Bivši rijaliti učesnik Mensur Ajdarpašić rešio je da otvori dušu o svom trenutnom načinu života, fitnesu, planovima za budućnost, ali i o neverovatnim sumama novca koje usput uspeva da zaradi putem društvenih mreža.
Komentari