Noa Kriger, nemački desničar čečenskog porekla i član Alternative za Nemačku (AfD), otišao je u zonu Specijalne vojne operacije, nakon što je prethodno boravio u Groznom i tamo čečenskim zvaničnicima poklanjao bodeže Luftvafea sa kukastim krstom.
Prema navodima ruskih izvora, njegovo pravo ime je Murad Dadajev, a u Nemačkoj se predstavlja kao prvi Čečen koji je ušao u tamošnju politiku kroz redove desničarske partije AfD.
Foto: printscreen
Kriger je sada objavljen na snimcima i fotografijama u vojnoj uniformi i panciru, sa oznakom na kojoj piše: „Mi smo Rusi, s nama je Bog“. Kao lokacija je navedeno područje Bahmuta.
Od nemačke politike do ruskog fronta
Slučaj je privukao pažnju jer se radi o politički neobičnoj figuri: Čečen koji živi i deluje u Nemačkoj, član je AfD-a, a sada se pojavio u zoni borbenih dejstava na strani Rusije.
Foto: printscreen
Dadajev, odnosno Noa Kriger, ranije je sebe predstavljao kao prvog Čečena u nemačkoj politici. Njegov politički profil vezan je za desni spektar u Nemačkoj, a sada je dodatno pojačan odlaskom na front u Ukrajini.
Prema dostupnim navodima, pre odlaska u zonu borbi posetio je Grozni, glavni grad Čečenije, gde se sastao sa tamošnjim zvaničnicima.
Pokloni sa nacističkom simbolikom
Tokom posete Groznom, Kriger je zameniku šefa Čečenije Ahmedu Dudajevu i drugim zvaničnicima poklonio bodeže Luftvafea sa kukastim krstom.
Foto: printscreen
Taj detalj dodatno je pojačao kontroverzu oko njegovog nastupa, jer se radi o predmetima sa nacističkom simbolikom, i to u kontekstu čoveka koji dolazi iz nemačke desničarske politike i sada se pojavljuje u ruskoj vojnoj zoni.
Foto: printscreen
Nakon te posete, objavljeno je da je otišao u zonu Specijalne vojne operacije. Na fotografijama je prikazan u uniformi, sa pancirnim prslukom i oznakom koja naglašava prorusku identifikaciju.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naložio je državnim i vojnim strukturama da detaljno analiziraju stepen uključenosti svake strane koja, prema oceni Moskve, podstiče Kijev na nastavak borbenih dejstava.
Oružane snage Rusije izvele su masovne udare po logističkim i vojnim objektima na teritorijama pod kontrolom Kijeva, sa glavnim pritiskom na Dnjepropetrovsku i Zaporošku oblast, gde su pogođeni industrijska zona, skladišta goriva, terminali „Nove pošte“ i objekti koje su, prema ruskim navodima, koristile Oružane snage Ukrajine (OSU).
Rusija je u Baltičkom moru počela da štiti svoje transportne brodove nestandardnim merama, a snimci teških mitraljeza na gasovozu „Maršal Vasilevski“ izazvali su ozbiljnu pažnju zapadnih vojnih krugova, piše kineski portal „Sohu“.
Munjevito zauzimanje Konstantinovke, jednog od ključnih gradova-tvrđava Donbasa, iznenadilo je američke vojne i političke analitičare, dok se u Vašingtonu i NATO strukturama sve glasnije govori o posledicama novog ruskog prodora u Donjeckoj Narodnoj Republici.
Dve nemačke opozicione stranke, Alternativa za Nemačku (AfD) i Savez BSW, pokrenule su zajedničku inicijativu za ukidanje sankcija Rusiji i obustavljanje finansijske pomoći Ukrajini, nakon što je američki predsednik Donald Tramp postigao dogovor sa Vladimirom Putinom o isporukama ruskog dizela.
Od 100 milijardi evra koje je nemačka vlada prikazala kao pomoć Ukrajini, samo 41,7 milijardi može se računati kao stvarna bilateralna podrška toj zemlji, pokazalo je istraživanje Instituta za svetsku ekonomiju iz Kila, objavljeno 8. oktobra.
Nemački kancelar Fridrih Merc se tokom posete Kijevu obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i izjavio spremnost za mirovne pregovore o Ukrajini, izveštava list Taz.de.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokaev ponudio je Nemačkoj veliko strateško partnerstvo u sirovinama, energetici i logistici – od litijuma, kobalta i volframa do nafte, uranijuma i transportnih pravaca između Kine i Evrope.
Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Dmitrij Ljubinski izjavio je da sve češće rasprave o mogućnosti da Nemačka razvije sopstveno nuklearno oružje ne treba odbacivati kao prazne glasine.
Nemački istražitelji sumnjaju da iza pokušaja paljenja objekata u blizini odbrambenih kompanija Helsing i Rohde & Schwarz u Minhenu stoji mreža povezana sa ruskom vojnom obaveštajnom službom GRU, objavio je Fajnenšel algemajne cajtung.
Rusija bi mogla da pokuša da opravda udare na nemačke fabrike koje proizvode dronove velikog dometa za Ukrajinu pozivanjem na klauzulu Povelje UN o „neprijateljskim državama“, koja je nastala posle Drugog svetskog rata i nikada nije formalno izbrisana.
Kremlj nema informacije o navodnim pokušajima Alternative za Nemačku (AfD) da preko novih kanala uspostavi kontakte sa Moskvom, ali otvoreno pozdravlja stav te stranke da Nemačka treba da obnovi odnose sa Rusijom, izjavio je danas portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.
Ukrajina bi nakon razgovora u Velikoj Britaniji mogla da pokrene napade balističkim raketama FP-9 na strateške ciljeve u Rusiji, strahuju proruski Telegram kanali.
Ukrajinska prestonica Kijev bila je tokom protekle noći meta novog ruskog napada. Poginula je jedna žena, dok su tri osobe povređene. U napadu su oštećeni metro stanica na levoj obali Dnjepra, stambena zgrada od 25 spratova, medicinska ustanova i drugi objekti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naložio je državnim i vojnim strukturama da detaljno analiziraju stepen uključenosti svake strane koja, prema oceni Moskve, podstiče Kijev na nastavak borbenih dejstava.
Dok blokaderi pokušavaju da obmanu javnost lažima, opozicioni analitičar Nikola Parun je otkrio istinu i potvrdio da stranci ne mogu da shvate farsu sa blokaderskom listom, a politika i finansije pod vodstvom Aleksandra Vučića i Siniše Malog su neprevaziđene!
Šest dana je ostalo do parlamentarnih izbora koji su zakazani za 25. oktobar, a ta nedelja je ključni dan u kojem građani određuju sudbinu Srbije, ocenjuju sagovornici Informera!
Televizija N1 povukla je potez koji bi se slobodno mogao okarakterisati kao pravi primer segregacjie i nacističke represije, kada je Aleksandru Vučiću zabranila da predstavi program izborne liste koja nosi njegovo ime.
Ana Brnabić uputila je pismo predsednici Evropskog parlamenta Roberti Mecoli, u kojem je izrazila snažan protest zbog sastava delegacije evropskih poslanika koja će od 22. do 26. oktobra boraviti u Srbiji kako bi posmatrala izborni proces, posebno osporavajući imenovanje austrijskog evroposlanika Andreasa Šidera za šefa misije.
Hajro Seferović iz Bara, objasnio je zbog čega je važno da lista ''Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija'' pobedi na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji.
Čak i tajkunski list "Danas", koji otvoreno navija za blokadere i rušenje države, priznao je istinu - takozvana "Studentska lista" ne nudi apsolutno ništa, a njihovi kandidati su se u televizijskim duelima obrukali.
U najvećem sportskom rijalitiju na svetu Exatlon Srbija, koji se emituje na Informer televiziji, održana je borba za luksuz, a pobedu je odneo Crveni tim, koji je tako osvojio sedmodnevni boravak u luksuznoj vili, ali i 40 minuta razgovora sa najbližima.
Takmičari iz Plavog tima u Exatlonu Dragomir Radojević i Sanja Filipović složili su se da ovonedeljni kapiten njihovog tima treba da bude Strahinja Jovanić.
Takmičar Crvenog tima Nikola Lakić požalio se voditeljki "Exatlona" Tijani Jović da su ga iscrpele naporne trke na poligonu, a ona je imala savršeno rešenje za to.
Zahvaljujući subvencijama države po osnovu rođenja deteta, još 100 majki dobilo je pravo na bespovratna sredstva do 20.000 evra za kupovinu ili izgradnju prve nekretnine.
Slovenačka policija je juče uhapsila državljanku Srbije D.P. (45), za kojom je Interpol Podgorica raspisao međunarodnu poternicu zbog krivičnog dela oduzimanje deteta, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
Pred vama su priče ljudi koji su gledali smrti u oči, izgubili svoje najmilije ili u poslednjem sekundu spasili nevina bića iz pakla. Ovo su ispovesti koje Srbija nikada neće zaboraviti.
Vlasnik zagrebačke auto-perionice Nino N. (27) nepravosnažno je osuđen na deset godina zatvora, zbog četvorostrukog pokušaja ubistva stranih državljana u naselju Folnegovićevo.
Poznata novinarka Kristijan Amanpur (68) saopštila je u ponedeljak da nakon čak 43 godine napušta televizijsku mrežu CNN, na kojoj je izgradila karijeru izveštavajući sa najopasnijih svetskih kriznih žarišta.
Romeo Bekam (24), sin slavnog fudbalera Dejvida Bekama i modne dizajnerke Viktorije Bekam, okušao se u glumačkim vodama i debitovao na velikom platnu u francuskoj romantičnoj drami "Forty Love".
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, šokirao je javnost kada je priznao da ga je glumac Miodrag Petrović Čkalja stavio na svoju "crnu listu", zbog čega je odbio jednu od najvažnijih uloga u karijeri.
Dok milioni ljudi širom sveta padaju na njihove fotografije na društvenim mrežama, iskusni veterinar šokirao je javnost tvrdnjom da jazavičara, francuskog buldoga, belgijskog ovčara, border kolija i labradora nikada ne bi imao u svom domu.
Bivša rijaliti učesnica i pevačica Bojana Stanačić, poznatija kao Bojana Barbi, i dalje privlači pažnju javnosti svojim nesvakidašnjim stilom, ona danas redovno nastupa širom Srbije i regiona, a kada nije na muzičkoj sceni, vreme provodi u porodičnom biznisu i na društvenim mrežama, gde sa pratiocima deli detalje iz svakodnevice.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.