Iran je razmatrao lansiranje balističke rakete na jednu od ukrajinskih luka na Crnom moru kao odgovor na ukrajinski napad na iranski teretni brod u Kaspijskom moru, ali je udar zasad odložen posle hitnih diplomatskih kontakata Teherana, Kijeva i Evropske unije.
Prema navodima iranskih i zapadnih zvaničnika na koje se poziva Njujork tajms, u Teheranu se ozbiljno razgovaralo o direktnom vojnom odgovoru nakon što je u subotnjem napadu na iranski komercijalni brod poginuo jedan civilni mornar, dok je drugi član posade ranjen.
Deo zvaničnika upoznatih sa obaveštajnim podacima očekivao je da Iran ispali balističku raketu sa manjom bojevom glavom. Cilj takvog udara bio bi da se Kijevu pošalje snažna poruka, ali uz ograničenu materijalnu štetu.
Drugi izvori naveli su da je kao najverovatnija meta razmatrana jedna od ukrajinskih crnomorskih luka.
Jedna raketa mogla da otvori novi rat
Direktan iranski raketni napad na ukrajinsku teritoriju predstavljao bi dramatičnu eskalaciju i prvi otvoreni vojni sukob Teherana i Kijeva. Takav potez mogao bi da izazove ukrajinski odgovor i dodatno proširi rat, posebno zbog bliskih vojnih i političkih veza Irana i Rusije.
Iranski zvaničnici verovali su da bi sukob mogao da bude završen jednim ograničenim uzvratnim udarom. Zapadni izvori, međutim, upozorili su da niko ne može pouzdano da predvidi kako bi Ukrajina odgovorila na balistički napad.
Zvaničnici su o iranskim vojnim planovima govorili pod uslovom anonimnosti. Zapadni sagovornici nisu želeli da javno iznose osetljive obaveštajne podatke, dok su iranski izvori izbegavali otvoren razgovor o planiranju mogućeg udara.
Ministar spoljnih poslova Irana Abas Arakči u nedelju je ukrajinski napad nazvao kršenjem Povelje Ujedinjenih nacija i pokušajem da se Evropa uvuče u rat Irana i Sjedinjenih Američkih Država.
- Ovaj incident ne može ostati bez odgovora - poručio je Arakči.
Ukrajinske vlasti tvrde da su u Kaspijskom moru gađani ruski ratni brod i plovila korišćena za prevoz vojnog tereta povezanog sa Iranom. Teheran insistira da je pogođen komercijalni brod i zahteva odgovornost za smrt mornara.
Sibiha tvrdi da napad nije bio nameran
Situacija je počela da se smiruje u utorak, kada je ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha telefonom razgovarao sa Arakčijem.
Prema verziji iranskog ministra, Sibiha ga je uverio da napad na iranski brod nije bio nameran i da Ukrajina ne želi dodatnu eskalaciju.
- Iran takođe ne želi eskalaciju, ali smo jasno stavili do znanja da je svaki napad na naše građane ili interese neprihvatljiv. Gubici moraju biti nadoknađeni - saopštio je Arakči.
Sibiha je razgovor opisao kao otvoren, navodeći da ukrajinske operacije imaju za cilj suprotstavljanje Rusiji, a ne napade na civilne brodove ili građane Irana. Istovremeno je od Teherana zatražio da ne preduzima poteze koji bi doveli do dalje eskalacije i da obustavi podršku Rusiji.
Arakči je razgovarao i sa visokom predstavnicom Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kajom Kalas o načinima za smirivanje napetosti u regionu.
Kaspijska ruta postala presudna za Iran i Rusiju
Sukob je izbio u trenutku kada je Kaspijsko more postalo jedna od ključnih trgovačkih i transportnih veza između Irana i Rusije.
Američka blokada iranskih luka u Persijskom zalivu povećala je značaj kaspijske rute, kojom se odvija legalna trgovina, ali i transport za koji zapadne i ukrajinske vlasti tvrde da uključuje vojnu opremu.
Ukrajinski zvaničnici godinama optužuju Iran da Rusiji isporučuje bespilotne letelice i njihove delove, koji se koriste u napadima na ukrajinske gradove. Teheran odbacuje tvrdnje da neposredno učestvuje u ratu.
Iranski analitičar blizak vlastima Mehdi Rahmati naveo je da su pojedini političari u Teheranu zahtevali trenutni udar na Ukrajinu, dok je drugi deo državnog vrha upozoravao na posledice otvaranja novog fronta.
- Ukrajina nije mala i beznačajna zemlja. Ima ratno iskustvo i logističku podršku Amerike i Evrope. Nećemo dobiti ništa stvaranjem novog fronta u ratu - rekao je Rahmati.
Zelenski nosi Trampu podatke o ruskoj pomoći Iranu
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski boravio je u utorak u Vašingtonu, gde je trebalo da se sastane sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom i prisustvuje komemoraciji republikanskom senatoru iz Južne Karoline Lindziju Grejemu, jednom od najglasnijih američkih zagovornika podrške Kijevu.
Zelenski je najavio da će američkoj strani predati obaveštajne podatke o ruskoj pomoći Iranu u sukobu sa SAD.
Ukrajinske vlasti tvrde da je Moskva Teheranu prosleđivala satelitske snimke američkih baza na Bliskom istoku. Prema ranijim navodima Kijeva, ruski sateliti pratili su baze u Bahreinu, Jordanu i Kuvajtu.
Diplomatski razgovori su neposrednu opasnost od iranskog udara zasad smanjili, ali pitanje odgovornosti za napad na brod nije zatvoreno. Teheran traži nadoknadu štete, dok Kijev nastavlja da optužuje Iran za vojnu podršku Rusiji.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
Serija snažnih eksplozija odjeknula je Rjazanjom rano ujutru 29. jula tokom masovnog napada bespilotnih letelica. Pogođeni su skladište kompanije Vajldberis i Rjazanjska rafinerija nafte, dok je šest osoba hospitalizovano.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Ukrajina nije u stanju da povrati izgubljene teritorije i postigne povlačenje ruskih trupa jer se sada bori samo zahvaljujući zapadnoj pomoć, kaže penzionisani general nemačkog vazduhoplovstva Harald Kujat.
Američki predsednik Donald Tramp odbacio je tvrdnje da Rusija i Kina pružaju pomoć Iranu u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama, poručivši da Moskva i Peking imaju previše toga da izgube i da bi Vašington veoma brzo saznao za njihovu eventualnu umešanost.
Američke vojne kompanije koriste rat u Ukrajini za testiranje novih sistema naoružanja u stvarnim borbenim uslovima protiv ruske vojske, izjavio je bivši direktor CIA i penzionisani američki general Dejvid Petreus, koji je ukrajinski front nazvao najboljom vojnom laboratorijom na svetu.
Istovremena blokada Ormuskog moreuza i Bab el Mandeba mogla bi da izazove globalnu energetsku krizu, nestašicu nafte i ozbiljne poremećaje u međunarodnoj trgovini, upozoravaju analitičari Telegram kanala Rezident.
Ruska vojska izvela je snažan termobarički napad na koncentraciju ukrajinskih vojnika u području Krasnog Limana, koristeći teški raketni sistem TOS-1 „Solncepek“, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ruske snage mogle bi da opkole čak 70.000 ukrajinskih vojnika u Slavjansko-kramatorskoj aglomeraciji ukoliko preuzmu kontrolu nad Dobropoljem i preseku glavne pravce snabdevanja sa zapada, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Zemlje Zapadnog Balkana moraće da prihvate antirusku politiku Brisela, uključujući sankcije Moskvi i sveobuhvatnu podršku Ukrajini, ukoliko žele da postanu članice Evropske unije, upozorila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Ono što je dovelo do lažne dojave o otmici, zbog koje je dugolinijski let kompanije Er Indija na liniji Frankfurt-Delhi preusmeren za Džajpur u sredu, sada je predmet istrage agencija za vazduhoplovstvo i bezbednost.
Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov ocenio je danas da predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp ulaže napore da ukrajinska kriza bude rešena mirnim putem, a da evropske zemlje produbljuju taj sukob.
Korisnici širom Rusije prijavljuju probleme u radu elektronske pošte, bankarskih aplikacija i internet prodavnica, dok ukrajinski dronovi nastavljaju napade na ključnu digitalnu infrastrukturu zemlje.
Putnički avion kompanije Er Indija, sa 306 putnika, hitno je preusmeren na aerodrom u Džajpuru nakon što je tokom leta iz Frankfurta za Nju Delhi emitovao međunarodni signal za moguću otmicu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
Nasilni sukobi, blokade i napadi demonstranata na policiju širom Evrope otvaraju ključno pitanje koje se tiče i svih nas u Srbiji, a to je kako želimo da nam država izgleda u budućnosti?
Miroslav Aleksić, lider minornog Narodnog pokreta Srbije i blokaderski portal "Nova.rs" lansirali su bezumne laži sa ciljem da izazovu opšti haos, nemire i krvoproliće na dan izbora 25. oktobra.
U Gornjem Milanovcu zabeležen je najcrnji primer zloupotrebe dece u političke svrhe i klasičnog uličnog divljaštva. Dok se lažno predstavljaju kao "moralna elita", njihova maloletna deca snimljena su kako uništavaju i oblepljuju prostorije Srpske napredne stranke!
Veličanstven, dostojanstven i do do sada neviđen odgovor na jezive provokacije koje su se dogodile na skupu takozvane "studentske liste" u Novom Pazaru, stigao je večeras iz Istočnog Novog Sarajeva, gde se na velikom zboru okupilo više od 3.000 studenata iz cele Republike Srpske, zajedno sa predstavnicima akademske zajednice.
Nekadašnji istaknuti trener gimnastike za mlade, Šon Gardner, osuđen je na 90 godina zatvora jer je tajno snimao svoje učenice dok su se svlačile i koristile toalet u jednoj gimnastičkoj sali u američkoj državi Misisipi.
Marko Škara je pojačanje "Exatlona" po izlasku Veljka Milićevića, a na poligon je došao i više nego spreman. Koliko je fizički aktivan dokazuju i Markove fotografije sa Instagrama.
Bivši takmičar "Exatlona" Veljko Milićević je veoma emotivan po izasku iz sportskog šou-programa, pa ne prestaje da objavljuje snimke sa dragim ljudima i porodicom.
U narodu se veruje da, ukoliko uvredite ili uznemirite trudnicu, dobićete čmičak na oku. Teolog Aleksandar Đurđević poručuje da ova tvrdnja nema uporište u pravoslavnom učenju.
Manastir Gračanicu posetili su komandant Savezničke komande združenih snaga NATO-a u Napulju, admiral Džordž M. Vikof, u pratnji novog komandanta KFOR-a, general-majora Roberta Vergorija, i njihovih saradnika.
"Bog na nebu, kum na zemlji", stara je narodna izreka koja opisuje izuzetan značaj i svetost institucije kumstva. Mnogo je kumova i kumovskih veza u srpskom podzemlju, a neka od njih su posebno interesantna javnosti.
Brzom i efikasnom akcijom policije uhapšen je muškarac koji se sumnjiči da je u Novom Pazaru oteo šesnaestogodišnju devojčicu, a potom sa njom krenuo u pravcu Beograda. Njegovo bekstvo zaustavljeno je na području Mladenovca.
Kontinuirani operativni rad policijskih službenika Policijske uprave u Novom Sadu, rezultirao je jos jednom akcijom usmerenom na suzbijanje narkokriminala.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu uhapsili su D. D. (64) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljene polne radnje.
U selu Viča kod Guče, na teritoriji opštine Lučani, nastradao je pedesetčetvorogodišnji muškarac D. S. Prema rečima jednog od meštana, nesreća se dogodila tokom izvlačenja drva iz šume.
Holivudski glumac Hju Grant bio je prvi izbor producenata za nastavak jedne od najpopularnijih humorističkih serija "Dva i po muškarca", nakon što je Čarli Šin napustio projekat 2011. godine.
Šon DidI Kombs (56), poznatiji kao Pi Didi, koji se nalazi u zatvoru u Nju Džerziju od oktobra prošle godine, hitno je tokom noći između petka i subote prebačen u bolnicu zbog povreda glave.
Ministar kulture u tehničkom mandatu Nikola Selaković kaže da američki glumci u svojim ugovorima imaju klauzule kojima im se zabranjuje iznošenje stavova koji bi mogli da podele publiku po političkoj, verskoj, rasnoj ili drugim osnovama.
Koža usana nema prirodnu zaštitu u vidu lojnih žlezda, što je čini lakom metom za hladan vazduh i isušivanje. Uz samo kašiku smeđeg šećera i kašiku meda možete napraviti savršen domaći piling.
Žuti listovi na vašem drvetu novca signal su za uzbunu. Iako ova biljka važi za nezahtevnu, bez optimalne količine vlage, vode i svetlosti lako može da se bori za opstanak.
Nedavni hakerski napadi izvedeni uz pomoć agenata veštačke inteligencije predstavljaju "rana upozorenja" na ono što nas tek čeka, smatra predsednik kompanije Google Deepmind Demis Hasabis.
Novinar i voditelj Srđan Zelembaba Zele prisetio se u emisiji "Demanti" neprijatne situacije koju je doživeo sa pevačem Harisom Džinovićem tokom snimanja novogodišnjeg programa u Jagodini, kod Dragana Markovića Palme.
Novinar i voditelj Srđan Zelembaba Zele govorio je u emisiji "Demanti" o svojim počecima u novinarstvu, te ispričao da je nakon prvih iskustava na jednom radiju prešao na "Radio 24" kod Lele Andrić i pravio reklamu za pečenjaru pevača Željka Joksimovića.
Aleksandar Kos, prijatelj Čedomira Jovanovića, pojavio se večeras na koncertu pevača Petra Graša u Sava centru bez društva bivšeg političara, što je mnoge iznenadilo s obzirom na to da se njih dvojica poslednjih godina gotovo ne odvajaju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.