Iran je razmatrao lansiranje balističke rakete na jednu od ukrajinskih luka na Crnom moru kao odgovor na ukrajinski napad na iranski teretni brod u Kaspijskom moru, ali je udar zasad odložen posle hitnih diplomatskih kontakata Teherana, Kijeva i Evropske unije.
Prema navodima iranskih i zapadnih zvaničnika na koje se poziva Njujork tajms, u Teheranu se ozbiljno razgovaralo o direktnom vojnom odgovoru nakon što je u subotnjem napadu na iranski komercijalni brod poginuo jedan civilni mornar, dok je drugi član posade ranjen.
Deo zvaničnika upoznatih sa obaveštajnim podacima očekivao je da Iran ispali balističku raketu sa manjom bojevom glavom. Cilj takvog udara bio bi da se Kijevu pošalje snažna poruka, ali uz ograničenu materijalnu štetu.
Drugi izvori naveli su da je kao najverovatnija meta razmatrana jedna od ukrajinskih crnomorskih luka.
Jedna raketa mogla da otvori novi rat
Direktan iranski raketni napad na ukrajinsku teritoriju predstavljao bi dramatičnu eskalaciju i prvi otvoreni vojni sukob Teherana i Kijeva. Takav potez mogao bi da izazove ukrajinski odgovor i dodatno proširi rat, posebno zbog bliskih vojnih i političkih veza Irana i Rusije.
Iranski zvaničnici verovali su da bi sukob mogao da bude završen jednim ograničenim uzvratnim udarom. Zapadni izvori, međutim, upozorili su da niko ne može pouzdano da predvidi kako bi Ukrajina odgovorila na balistički napad.
Zvaničnici su o iranskim vojnim planovima govorili pod uslovom anonimnosti. Zapadni sagovornici nisu želeli da javno iznose osetljive obaveštajne podatke, dok su iranski izvori izbegavali otvoren razgovor o planiranju mogućeg udara.
Ministar spoljnih poslova Irana Abas Arakči u nedelju je ukrajinski napad nazvao kršenjem Povelje Ujedinjenih nacija i pokušajem da se Evropa uvuče u rat Irana i Sjedinjenih Američkih Država.
- Ovaj incident ne može ostati bez odgovora - poručio je Arakči.
Ukrajinske vlasti tvrde da su u Kaspijskom moru gađani ruski ratni brod i plovila korišćena za prevoz vojnog tereta povezanog sa Iranom. Teheran insistira da je pogođen komercijalni brod i zahteva odgovornost za smrt mornara.
Sibiha tvrdi da napad nije bio nameran
Situacija je počela da se smiruje u utorak, kada je ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha telefonom razgovarao sa Arakčijem.
Prema verziji iranskog ministra, Sibiha ga je uverio da napad na iranski brod nije bio nameran i da Ukrajina ne želi dodatnu eskalaciju.
- Iran takođe ne želi eskalaciju, ali smo jasno stavili do znanja da je svaki napad na naše građane ili interese neprihvatljiv. Gubici moraju biti nadoknađeni - saopštio je Arakči.
Sibiha je razgovor opisao kao otvoren, navodeći da ukrajinske operacije imaju za cilj suprotstavljanje Rusiji, a ne napade na civilne brodove ili građane Irana. Istovremeno je od Teherana zatražio da ne preduzima poteze koji bi doveli do dalje eskalacije i da obustavi podršku Rusiji.
Arakči je razgovarao i sa visokom predstavnicom Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kajom Kalas o načinima za smirivanje napetosti u regionu.
Kaspijska ruta postala presudna za Iran i Rusiju
Sukob je izbio u trenutku kada je Kaspijsko more postalo jedna od ključnih trgovačkih i transportnih veza između Irana i Rusije.
Američka blokada iranskih luka u Persijskom zalivu povećala je značaj kaspijske rute, kojom se odvija legalna trgovina, ali i transport za koji zapadne i ukrajinske vlasti tvrde da uključuje vojnu opremu.
Ukrajinski zvaničnici godinama optužuju Iran da Rusiji isporučuje bespilotne letelice i njihove delove, koji se koriste u napadima na ukrajinske gradove. Teheran odbacuje tvrdnje da neposredno učestvuje u ratu.
Iranski analitičar blizak vlastima Mehdi Rahmati naveo je da su pojedini političari u Teheranu zahtevali trenutni udar na Ukrajinu, dok je drugi deo državnog vrha upozoravao na posledice otvaranja novog fronta.
- Ukrajina nije mala i beznačajna zemlja. Ima ratno iskustvo i logističku podršku Amerike i Evrope. Nećemo dobiti ništa stvaranjem novog fronta u ratu - rekao je Rahmati.
Zelenski nosi Trampu podatke o ruskoj pomoći Iranu
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski boravio je u utorak u Vašingtonu, gde je trebalo da se sastane sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom i prisustvuje komemoraciji republikanskom senatoru iz Južne Karoline Lindziju Grejemu, jednom od najglasnijih američkih zagovornika podrške Kijevu.
Zelenski je najavio da će američkoj strani predati obaveštajne podatke o ruskoj pomoći Iranu u sukobu sa SAD.
Ukrajinske vlasti tvrde da je Moskva Teheranu prosleđivala satelitske snimke američkih baza na Bliskom istoku. Prema ranijim navodima Kijeva, ruski sateliti pratili su baze u Bahreinu, Jordanu i Kuvajtu.
Diplomatski razgovori su neposrednu opasnost od iranskog udara zasad smanjili, ali pitanje odgovornosti za napad na brod nije zatvoreno. Teheran traži nadoknadu štete, dok Kijev nastavlja da optužuje Iran za vojnu podršku Rusiji.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
Serija snažnih eksplozija odjeknula je Rjazanjom rano ujutru 29. jula tokom masovnog napada bespilotnih letelica. Pogođeni su skladište kompanije Vajldberis i Rjazanjska rafinerija nafte, dok je šest osoba hospitalizovano.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Ukrajina nije u stanju da povrati izgubljene teritorije i postigne povlačenje ruskih trupa jer se sada bori samo zahvaljujući zapadnoj pomoć, kaže penzionisani general nemačkog vazduhoplovstva Harald Kujat.
Ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha izjavio je danas da Iran podstiče rat Rusije slanjem oružja i da nema pravo da se pretvara da je žrtva.
Rusija satelitski snima američke vojne baze na Bliskom istoku i prikupljene podatke prosleđuje Iranu pre i posle napada, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Troje ljudi, među kojima i desetogodišnja devojčica, povređeno je u ogromnom noćnom napadu dronovima na Moskovsku oblast, tokom kojeg je, prema rečima gradonačelnika Moskve Sergeja Sobljanjina, ka Moskovskom regionu krenulo čak 620 bespilotnih letelica.
Moskva je zapretila Velikoj Britaniji „posledicama“ nakon što je otkriveno da je Ukrajina prvi put koristila dronove britanske proizvodnje za napade duboko na teritoriji Rusije, a ruska ambasada u Londonu poručila je da će Britanci platiti sve veću cenu što se dublje budu uključivali u sukob.
Policajci i pripadnik ukrajinskog Teritorijalnog centra za popunu silom su izvukli taksistu iz automobila u Kropivnickom, nekadašnjem Kirovogradu, pocepali mu majicu i odveli ga policijskim vozilom, dok je putnica koja je snimala incident oborena na zemlju i ostala bez telefona.
Rusija bi već početkom 2027. godine mogla da formira snažnu udarnu grupaciju za novu ofanzivu iz pravca severa, prema Kijevskoj i Černigovskoj oblasti, ukoliko prethodno sprovede novi talas mobilizacije, izjavio je zamenik načelnika Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Vadim Skibicki.
Ukrajinska vojska koristila je satelitske snimke koje su joj dostavljale zapadne vlade i privatne kompanije još pre početka specijalne vojne operacije u februaru 2022. godine.
Penzionisani američki pukovnik Daglas Mekgregor ocenio je da poslednje poruke Vladimira Putina pokazuju da Moskva više ne namerava da vodi sukob u Ukrajini na isti način kao prethodnih godina, već da se priprema za odlučniju fazu rata.
SAD i Ukrajina zajedno rade na modernizaciji starih raketa za sisteme S-300 ili razvoju njihove nove verzije, koja bi trebalo da ublaži sve ozbiljniji nedostatak raketa za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
Moskva je zapretila Velikoj Britaniji „posledicama“ nakon što je otkriveno da je Ukrajina prvi put koristila dronove britanske proizvodnje za napade duboko na teritoriji Rusije, a ruska ambasada u Londonu poručila je da će Britanci platiti sve veću cenu što se dublje budu uključivali u sukob.
Bivša potpredsednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović žestoko je kritikovala odluku Socijalističke partije Srbije (SPS) da samostalno izađe na vanredne parlamentarne izbore, bez prethodnih konsultacija sa Srpskom naprednom strankom (SNS).
Iako su blokaderima u Srbiji puna usta mladih ljudi i navodnih zalaganja za njihova prava, istina ih demantuje kao u slučaju Gordane Stefanović, visoko rangirane kandidatkinje na 29 mestu blokaderske liste za narodne poslanike.
Narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije i član Predsedništva Srpske napredne stranke Milica Nikolić rasturila je poslušnicu Dragana Đilasa i najpoznatiju srpsku preletačicu Mariniku Tepić.
Kineski proizvođač automobila "čan-gan" (Changan) od početka 2026. isporučuje prvi masovno proizvedeni auto na svetu sa natrijum-jonskom baterijom, koja obećava znatno niže troškove.
Preobraženje Gospodnje, jedan od najvećih srpskih pravoslavnih praznika koji se slavi 19. avgusta, donosi bogat splet crkvenih obreda, narodnih verovanja i zabrana koje mnogi poštuju i danas.
Dejan Čupić, magistar ekonomskih nauka iz Niša dobro je poznat ljubiteljima putovanja, jer svoja iskustva i preporuke iz krajeva koje je posetio deli na društvenim mrežama. Tako je nedavno pisao i o maleru koji ga je snašao u rodnom gradu.
Novosađanima, P. J. (22) i O. M. (21) osumnjičenima da za pokušaj teškog ubistva petnaestogodišnjeg dečaka u saizvršilaštvu u sticaju sa krivičnim delom nasilničko ponašanje, produžen je pritvor do 15. septembra.
Carinski službenici su 18. avgusta na Aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu otkrili neprijavljenu luksuznu robu čija je ukupna vrednost procenjena na gotovo 12.000 evra.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv A. M. (24), koji se sumnjiči da je 16. avgusta u Zemunu, pod dejstvom alkohola, izazvao tešku saobraćajnu nezgodu i potom pobegao sa mesta događaja.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policija u Zemunu, pritvorila je R. K. (40) zbog sumnje da je počinio krivično delo Nasilje u porodici.
Skoro svako je bar jednom iskusio neprijatan osećaj kada ga tokom noći iznenada probudi snažan grč u listu. Iako su noćni grčevi u nogama veoma česta pojava i uglavnom nisu razlog za zabrinutost, mogu značajno da naruše kvalitet sna.
Veći stomak i nizak nivo vitamina D možda deluju kao dva odvojena problema, ali nova studija ukazuje da njihova kombinacija može biti posebno nepovoljna za zdravlje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.