Iran je razmatrao lansiranje balističke rakete na jednu od ukrajinskih luka na Crnom moru kao odgovor na ukrajinski napad na iranski teretni brod u Kaspijskom moru, ali je udar zasad odložen posle hitnih diplomatskih kontakata Teherana, Kijeva i Evropske unije.
Prema navodima iranskih i zapadnih zvaničnika na koje se poziva Njujork tajms, u Teheranu se ozbiljno razgovaralo o direktnom vojnom odgovoru nakon što je u subotnjem napadu na iranski komercijalni brod poginuo jedan civilni mornar, dok je drugi član posade ranjen.
Deo zvaničnika upoznatih sa obaveštajnim podacima očekivao je da Iran ispali balističku raketu sa manjom bojevom glavom. Cilj takvog udara bio bi da se Kijevu pošalje snažna poruka, ali uz ograničenu materijalnu štetu.
Drugi izvori naveli su da je kao najverovatnija meta razmatrana jedna od ukrajinskih crnomorskih luka.
Jedna raketa mogla da otvori novi rat
Direktan iranski raketni napad na ukrajinsku teritoriju predstavljao bi dramatičnu eskalaciju i prvi otvoreni vojni sukob Teherana i Kijeva. Takav potez mogao bi da izazove ukrajinski odgovor i dodatno proširi rat, posebno zbog bliskih vojnih i političkih veza Irana i Rusije.
Iranski zvaničnici verovali su da bi sukob mogao da bude završen jednim ograničenim uzvratnim udarom. Zapadni izvori, međutim, upozorili su da niko ne može pouzdano da predvidi kako bi Ukrajina odgovorila na balistički napad.
Zvaničnici su o iranskim vojnim planovima govorili pod uslovom anonimnosti. Zapadni sagovornici nisu želeli da javno iznose osetljive obaveštajne podatke, dok su iranski izvori izbegavali otvoren razgovor o planiranju mogućeg udara.
Ministar spoljnih poslova Irana Abas Arakči u nedelju je ukrajinski napad nazvao kršenjem Povelje Ujedinjenih nacija i pokušajem da se Evropa uvuče u rat Irana i Sjedinjenih Američkih Država.
- Ovaj incident ne može ostati bez odgovora - poručio je Arakči.
Ukrajinske vlasti tvrde da su u Kaspijskom moru gađani ruski ratni brod i plovila korišćena za prevoz vojnog tereta povezanog sa Iranom. Teheran insistira da je pogođen komercijalni brod i zahteva odgovornost za smrt mornara.
Sibiha tvrdi da napad nije bio nameran
Situacija je počela da se smiruje u utorak, kada je ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha telefonom razgovarao sa Arakčijem.
Prema verziji iranskog ministra, Sibiha ga je uverio da napad na iranski brod nije bio nameran i da Ukrajina ne želi dodatnu eskalaciju.
- Iran takođe ne želi eskalaciju, ali smo jasno stavili do znanja da je svaki napad na naše građane ili interese neprihvatljiv. Gubici moraju biti nadoknađeni - saopštio je Arakči.
Sibiha je razgovor opisao kao otvoren, navodeći da ukrajinske operacije imaju za cilj suprotstavljanje Rusiji, a ne napade na civilne brodove ili građane Irana. Istovremeno je od Teherana zatražio da ne preduzima poteze koji bi doveli do dalje eskalacije i da obustavi podršku Rusiji.
Arakči je razgovarao i sa visokom predstavnicom Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kajom Kalas o načinima za smirivanje napetosti u regionu.
Kaspijska ruta postala presudna za Iran i Rusiju
Sukob je izbio u trenutku kada je Kaspijsko more postalo jedna od ključnih trgovačkih i transportnih veza između Irana i Rusije.
Američka blokada iranskih luka u Persijskom zalivu povećala je značaj kaspijske rute, kojom se odvija legalna trgovina, ali i transport za koji zapadne i ukrajinske vlasti tvrde da uključuje vojnu opremu.
Ukrajinski zvaničnici godinama optužuju Iran da Rusiji isporučuje bespilotne letelice i njihove delove, koji se koriste u napadima na ukrajinske gradove. Teheran odbacuje tvrdnje da neposredno učestvuje u ratu.
Iranski analitičar blizak vlastima Mehdi Rahmati naveo je da su pojedini političari u Teheranu zahtevali trenutni udar na Ukrajinu, dok je drugi deo državnog vrha upozoravao na posledice otvaranja novog fronta.
- Ukrajina nije mala i beznačajna zemlja. Ima ratno iskustvo i logističku podršku Amerike i Evrope. Nećemo dobiti ništa stvaranjem novog fronta u ratu - rekao je Rahmati.
Zelenski nosi Trampu podatke o ruskoj pomoći Iranu
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski boravio je u utorak u Vašingtonu, gde je trebalo da se sastane sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom i prisustvuje komemoraciji republikanskom senatoru iz Južne Karoline Lindziju Grejemu, jednom od najglasnijih američkih zagovornika podrške Kijevu.
Zelenski je najavio da će američkoj strani predati obaveštajne podatke o ruskoj pomoći Iranu u sukobu sa SAD.
Ukrajinske vlasti tvrde da je Moskva Teheranu prosleđivala satelitske snimke američkih baza na Bliskom istoku. Prema ranijim navodima Kijeva, ruski sateliti pratili su baze u Bahreinu, Jordanu i Kuvajtu.
Diplomatski razgovori su neposrednu opasnost od iranskog udara zasad smanjili, ali pitanje odgovornosti za napad na brod nije zatvoreno. Teheran traži nadoknadu štete, dok Kijev nastavlja da optužuje Iran za vojnu podršku Rusiji.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
Serija snažnih eksplozija odjeknula je Rjazanjom rano ujutru 29. jula tokom masovnog napada bespilotnih letelica. Pogođeni su skladište kompanije Vajldberis i Rjazanjska rafinerija nafte, dok je šest osoba hospitalizovano.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Ukrajina nije u stanju da povrati izgubljene teritorije i postigne povlačenje ruskih trupa jer se sada bori samo zahvaljujući zapadnoj pomoć, kaže penzionisani general nemačkog vazduhoplovstva Harald Kujat.
Ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha izjavio je danas da Iran podstiče rat Rusije slanjem oružja i da nema pravo da se pretvara da je žrtva.
Rusija satelitski snima američke vojne baze na Bliskom istoku i prikupljene podatke prosleđuje Iranu pre i posle napada, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Rusija je možda odigrala ključnu ulogu u iranskim napadima na tajne objekte Centralne obaveštajne agencije (CIA) u Saudijskoj Arabiji i Iraku, a američke službe sada pokušavaju da utvrde da li je Moskva Teheranu predala podatke za izbor ciljeva i tehnologiju koja je drastično povećala preciznost iranskih dronova.
Ruska izviđačko-jurišna brigada „Sever-V“ saopštila je da je na slavjansko-kramatorskom pravcu uništila američki oklopni transporter „Strajker“ Oružanih snaga Ukrajine (OSU), dok je u odvojenom napadu pogođena samohodna haubica „Akacija“ i skladište njene municije.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Iran je tajnim prelaskom na elektrooptičko i infracrveno navođenje uspeo da neutralizuje američki model suzbijanja protivvazdušne odbrane i primora avijaciju Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da se povuče na obode iranskog vazdušnog prostora.
Brutalne pretnje klanjem, koji je na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučić uputio kragujevački blokader Saša Stevanović, predstavljaju vid podstrekačkog terorizma čemu bi država morala odlučno da se odupre, smatra bivši obaveštajac Božidar Boža Spasić.
Nakon što je tužiteljka Jasmina Paunović – osoba broj 2 sa blokaderske liste – izrekla najgnusnije laži na račun porodice i dece predsednika Aleksandra Vučića, Aleksandar Jovanović Ćuta javno se ogradio i patosirao svoju opozicionu koleginicu.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić oglasila se porukom na mreži Iks i potpuno raskrinkala političke vrednosti i takozvani program blokaderske liste i blokaderskog pokreta!
Lider blokaderske opozicije Radomir Lazović javno je bez srama poručio da za njega Kosovo i Metohija nije deo Srbije, već nekakva druga zemlja u regionu!
Agresija, primitivizam i napadi na sve koji ne misle kao oni su jedini zaštitni znak blokadrske liste! Novi skandal i ispad priredio je blokader Rade Panić, koji je udario na novinare i javno ih izvređao!
Tužilaštvo Osnovnog javnog tužilaštva u Somboru, u saradnji sa pripadnicima Policijske uprave u Somboru, sprovodi obimne radnje na prikupljanju svih dokaza, izuzimanju snimaka sa nadzornih kamera i proveri funkcionisanja signalizacije na pružnom prelazu kako bi se utvrdile sve tačne okolnosti pod kojima je došlo do stravične nesreće u kojoj su ugašena tri života.
Telo Srpkinje Vere Pitulić (41) pronađeno je u automobilu kraj auto-puta u Teksasu, a sumnja se da ju je usmrtio njen partner Doni Benedikt. Braća ubijene žene iz Srbije pokrenula su sada akciju prikupljanja novca za transport njenog tela u našu zemlju.
Kriminolog Ratomir Antonović objašnjava da vođe organizovanih kriminalnih grupa retko se oslanjaju na samo jednog telohranitelja. Njihovu bezbednost čini čitav sistem zaštite, sa više bezbednosnih prstenova, ljudima od najvećeg poverenja i unapred razrađenim procedurama koje imaju jedan cilj, da spreče atentat ili bilo kakav napad.
Vozaču teretnog vozila koji je osumnjičen da je prošle nedelje izazvao saobraćajnu nesreću sa smrtnim ishodom u Splitu i pobegao s lica mesta određen je pritvor
Srboljub Vasiljković (36) iz Šapca koji u Srbiji izdržava kaznu zbog ubistva, izručen je nedavno iz Crne Gore, budući da je u toj zemlji uhapšen nakon što je ilegalno prešao granicu i navodno planirao izvršenje teškog krivičnog dela.
Mnogi korisnici pametnih telefona ostanu zbunjeni kada u gornjem delu ekrana, pored sata ili oznake za bateriju, ugledaju nepoznatu ikonicu u obliku malog čoveka koji stoji ili raširenih ruku. Razlog za pojavljivanje ove ikonice je mnogo jednostavniji i potpuno bezopasan.
Visoke temperature, jako sunce i pojačano znojenje mogu ozbiljno da opterete kožu, zato je tokom leta važno promeniti rutinu nege i zaštititi lice na pravi način.
Najbolje vreme za intimnost često nije kasno uveče uz ugašena svetla, kao što mnogi automatski misle. Seksolozi ističu da žensko telo ima svoj unutrašnji sat u kojem hormoni radosti dostižu vrhunac, donoseći brže uzbuđenje i intenzivniji užitak.
Abigejl Račford jedna je od najpoznatijih američkih manekenki i influenserki. Na mrežama je prati blizu deset miliona ljudi, a pažnju svojih pratilaca redovno privlači provokativnim fotografijama i atraktivnim objavama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.