Islanđani danas izlaze na referendum koji bi mogao da vrati zemlju na put ka Evropskoj uniji posle 13 godina pauze – birači odlučuju da li vlada treba da nastavi pregovore o pristupanju Briselu, dok poslednje ankete pokazuju praktično mrtvu trku između dva tabora.
Pitanje na glasačkom listiću glasi: „Da li Island treba da nastavi pregovore o pristupanju Evropskoj uniji?“ Ako pobedi „da“, pregovori će biti obnovljeni, ali će konačni sporazum o članstvu, ukoliko bude postignut, morati ponovo pred građane na drugom referendumu.
Ukoliko pobedi „ne“, sadašnja vlada najavila je da će tu odluku poštovati i proces neće biti nastavljen.
Poslednje ankete potpuno zakuvale trku
Ishod je neizvestan do poslednjeg trenutka.
Istraživanje agencije Maskina, sprovedeno od 21. do 25. avgusta među 1.019 birača, pokazalo je da nastavak pregovora podržava 51,3 odsto ispitanika, dok je 48,7 odsto protiv.
Međutim, još novija Galupova anketa objavljena u petak pokazala je obrt – tesna većina sada je protiv ponovnog otvaranja pregovora. Rojters zato ocenjuje da je trka praktično nemoguća za prognozu.
Na Islandu, zemlji sa oko 400.000 stanovnika, pravo glasa ima približno 265.000 ljudi. Birališta se otvaraju u 9 časova po srednjoevropskom vremenu, odnosno 9 časova po GMT-u, a zatvaraju u 22 časa po GMT-u.
Tramp i Grenland vratili EU u centar pažnje
Tema članstva u EU godinama je tinjala na Islandu, ali su rat u Ukrajini, rast troškova života, visoke kamatne stope i potpuno nova bezbednosna situacija na severu Atlantika ponovo otvorili pitanje gde ta zemlja želi da se nalazi u budućnosti.
Poseban udar na islandsko raspoloženje predstavljale su pretnje predsednika SAD Donalda Trampa da će Sjedinjene Države preuzeti kontrolu nad Grenlandom, danskom autonomnom teritorijom udaljenom svega oko 290 kilometara od Islanda. AP navodi da je upravo pitanje Grenlanda bacilo veliku senku na današnje glasanje.
Za deo Islanđana logično pitanje postalo je: ako Vašington otvoreno govori o preuzimanju susednog Grenlanda, kakav je dugoročni položaj njihovog malog ostrva između Severne Amerike i Evrope?
Ministarka spoljnih poslova Torgerdur Katrin Gunarsdotir, koja podržava opciju „da“, ocenila je da je međunarodni poredak koji je decenijama garantovao bezbednost i prosperitet pod ozbiljnim pritiskom i da male države moraju pažljivo da biraju gde stoje i ko stoji uz njih.
Zahtev iz 2009. nikada nije formalno povučen
Island je zahtev za članstvo u Evropskoj uniji podneo u julu 2009, neposredno posle ogromne finansijske krize koja je teško pogodila njegov bankarski sistem i ekonomiju.
Evropski savet je 2010. jednoglasno odobrio početak pristupnog procesa, a pregovori su trajali do 2013, kada ih je nova evroskeptična vlada zamrzla.
Dve godine kasnije, tadašnji ministar spoljnih poslova poslao je Briselu pismo u kojem je naveo da Island više ne želi da bude smatran državom kandidatom. Međutim, islandski parlament nikada nije usvojio formalnu odluku o povlačenju zahteva.
Zbog toga islandska vlada danas izričito navodi da prijava iz 2009. nikada nije formalno povučena i da je i dalje pravno važeća. Isto stanovište potvrdila je Evropska komisija, kao i predsednica Komisije Ursula fon der Lajen 2025. godine.
To znači da Island, ukoliko danas pobedi „da“, ne kreće od nule.
Foto: EPA
Već završili 11 pregovaračkih poglavlja
Od 33 suštinska pregovaračka poglavlja Island je do zamrzavanja procesa otvorio čak 27, dok je 11 pregovaračkih poglavlja već bilo završeno.
Upravo zbog toga u Briselu se smatra da bi islandski put mogao biti znatno brži nego kod većine drugih kandidata. Island je već duboko uključen u evropsko zakonodavstvo i jedinstveno tržište preko Evropskog ekonomskog prostora.
Procena islandskog Ministarstva spoljnih poslova je da bi, ukoliko građani danas odobre nastavak procesa, pregovori mogli ponovo da počnu do kraja 2026. i da traju između 18 i 24 meseca.
Ali najteže pitanje prethodni put uopšte nije stiglo na sto.
Riba može da sruši čitav posao
Najveći problem nije bezbednost, tržište niti odnosi sa Briselom – već riba.
Pregovaračko poglavlje koje se odnosi na ribarstvo nije ni bilo otvoreno kada su pregovori prekinuti 2013. godine. Island tada čak nije predao konačnu pregovaračku poziciju za tu oblast.
Za zemlju čiji su riblji resursi vekovima bili jedan od temelja ekonomije i nacionalnog identiteta, prihvatanje Zajedničke ribarske politike EU predstavlja izuzetno osetljivo pitanje.
Foto: Shuterstock
Pravila EU određuju način upravljanja ribljim fondovima, ukupnim dozvoljenim ulovom i raspodelom kvota. Protivnici članstva strahuju da bi Island izgubio deo kontrole nad svojim izuzetno bogatim vodama i da bi pristup njima mogli dobiti ribarski brodovi iz drugih članica Unije.
Vlada, sa druge strane, namerava da u eventualnim pregovorima traži poseban aranžman kojim bi zaštitila islandski sistem upravljanja ribarstvom.
Bivša premijerka Katrin Jakobsdotir, jedna od najpoznatijih protivnica nastavka procesa, tvrdi da je Islandu bolje da ostane izvan EU i zadrži što veću kontrolu nad sopstvenim odlukama.
Island je već skoro potpuno vezan za Evropu
Island formalno nije član Evropske unije, ali je već deo Evropskog ekonomskog prostora, jedinstvenog evropskog tržišta i Šengenske zone, kao i Evropskog udruženja za slobodnu trgovinu zajedno sa Norveškom i Lihtenštajnom.
To znači da zemlja primenjuje veliki deo pravila jedinstvenog tržišta EU i omogućava slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala, ali nema glas prilikom njihovog konačnog donošenja u institucijama Unije.
Punopravno članstvo donelo bi Islandu neposredno učešće u Evropskom parlamentu, Savetu EU i drugim institucijama, ali bi zahtevalo i ulazak u carinsku uniju i prihvatanje dodatnih evropskih politika koje sada nisu obuhvaćene postojećim sporazumima.
Otvorio bi se i put ka napuštanju islandske krune i prelasku na evro, mada to ne bi bilo automatski odmah po ulasku u EU.
Upravo valuta i troškovi života postali su važan argument pristalica članstva. Islandska centralna banka trenutno drži referentnu kamatnu stopu na čak osam odsto, naspram 2,25 odsto u evrozoni, zbog čega su stambeni krediti i finansiranje za domaćinstva mnogo skuplji.
Današnje glasanje zato ne odlučuje da li će Island sutra postati 28. članica Evropske unije. Ono odlučuje nešto neposrednije – da li će posle više od decenije zatvorenih vrata Rejkjavik ponovo sesti za sto sa Briselom i pokušati da sazna pod kojim uslovima bi članstvo uopšte bilo moguće.
Veliki ukrajinski napad dronovima na Rostovsku oblast tokom noći pogodio je industrijsko-logističko područje kod Rostova na Donu i Aksaja, gde je planuo ogroman magacin kompanije DNS.
Ukrajinske vlasti potvrdile su da je posle ruskog udara na skladišni kompleks u selu Mila kod Kijeva izbio ogroman požar praćen snažnim sekundarnim detonacijama, zbog kojih je zatvoren deo glavnog puta Kijev–Čop, dok je najmanje šest ljudi povređeno, a 165 evakuisano.
Rusija je uverena da može vojno da dobije rat u Ukrajini i zbog toga pojačava pritisak upravo na najslabiju tačku Kijeva – sve ozbiljniji nedostatak raketa za protivvazdušnu odbranu, ocenio je austrijski pukovnik i vojni analitičar Markus Rajsner.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Veliki ukrajinski napad dronovima na Rostovsku oblast tokom noći pogodio je industrijsko-logističko područje kod Rostova na Donu i Aksaja, gde je planuo ogroman magacin kompanije DNS.
Vukša Dragović, lider Srpskih suverenista podelio je urnebesan snimak Ilije Srdanovića iz Skupštine Srbije, na kojem prvi na Studentskoj listi odgovara na pitanje novinara.
Govorom Jugoslava Gašića o tome zašto bi kandidat sa Studentske liste Aleksandar Čupić trebalo da bude izabran za predsednika Narodne skupštine Republike Srbije nisu oduševljeni ni oni koji su žestoko podržavali takozvane studente.
Poslanica poslaničke grupe "Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje" Ana Brnabić reagovala je danas na vest o dodatku za internet pregledač koji automatski isključuje zvuk tokom obraćanja Aleksandra Vučića.
Umesto da osude napad na narodnu poslanicu Lidiju Vukićević i upute izvinjenje zbog incidenta ispred Narodne skupštine, saborci Marije Radovanović stali su u odbranu nasilja!
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović podneo je zahtev potpredsedniku Visokog saveta tužilaštva (VST) za hitnu reakciju podovom neprimerenog uticaja javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva Branka Stamenkovića na VJT u Beogradu, disciplinskog tužioca VST i Javno tužilaštvo za organizovani kriminal.
Poslanica poslaničke grupe ''Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje'' Marina Raguš održala je oštar i emotivan govor na drugom zasedanju Skupštine Srbije u 15. sazivu, tokom kojeg se posebno obratila predsedavajućem Stojanu Radenoviću, ali i poslala jasnu poruku novoj parlamentarnoj većini.
Iz Mađarske naftne kompanije MOL istakli su danas kako su pripreme za transakciju u vezi sa NIS-om ušle su u novu fazu i oni sada, osim pregovora, mogu pokrenuti povezane postupke za dobijanje regulatornih odobrenja.
Policija u Novom Sadu rasvetlila je podmetanje požara u poznatom restoranu "Piccante" na Bulevaru patrijarha Pavla i uhapsila dvojicu Beograđana, A. I. (20) i Š. B. (23), koji se sumnjiče da su učestvovali u ovom napadu.
U slučaju smrti 32-godišnjeg Kristijana Josipa Periša, 21. oktobra, u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u Zagrebu, broj osumnjičenih porastao je na osam, dok je u dokumentima detaljno opisano i postupanje sada uhapšene lekarke na specijalizaciji.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Duboko unutar Arktičkog kruga, oko 3.000 kilometara severno od Moskve, nalazi se Noriljsk - industrijski grad sa oko 176.000 stanovnika. Sa prizorima koji podsećaju na postapokaliptične filmove, snegom koji zatrpava ulice i temperaturom koja je u minusu oko 240 dana godišnje, s pravom nosi titulu najdepresivnijeg grada na svetu.
Sunce, jedna od najvažnijih planeta u natalnoj karti, menja znak i ulazi u Strelca 22. novembra, čim počinje sezona ovog vatrenog znaka. Sunce u Strelcu doneće odlične vesti za Strelčeve, Lavove i Ovnove.
Pevačica Jelena Karleuša ponovo je uspela da izazove brojne reakcije, ovog puta svojim neobičnim modnim izdanjem i izjavama koje su privukle pažnju na društvenim mrežama.
Estradni par Biljana Jevtić i Aca Ilić imaju ogroman razlog za slavlje - njihov sin jedinac, Ivan Ilić, zvanično je postao član Advokatske komore Beograda.
Pevačica Ružica Čavić proživela je težak životni period jer se punih šest godina borila za potomstvo, a na tom putu veliku snagu pronalazila je u veri, obilazeći svetinje, a poseban preokret doneo joj je sudbinski susret sa monahinjom Femilijom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.