POTRESNO: Pogledajte snimak svedočenja srpskih žrtava rata u BiH u sedištu UN (VIDEO)
130. 04. 2024. u 22:16
230. 04. 2024. u 22:16
Vesti
Kako primećuje Dženis Kortkamp, ovaj hrišćanski praznik je posebno važan u Siriji, zemlji u kojoj muslimani čine 85 do 90 odsto populacije i pripadaju različitim tradicijama, različitim etničkim i verskim grupama.
Ovde, jedni pored drugih, žive suniti, Alaviti, šiiti, Druzi, a postoje i ateisti, pagani, deisti, agnostici... Hrišćani su skoro beznačajna manjina. Ipak, Božić je jedan od najpopularnijih praznika u Siriji, a ljudi različitih vera zajedno učestvuju na proslavama i manifestacijama, prisustvuju crkvenim službama i koncertima...
Možete li sada da kažete da ti siromašni i potlačeni ljudi žive u strahu da će u nekom trenutku njihov "brutalni diktator" protiv njih pokrenuti napad hemijskim oružjem? Nadam se da shvatate ironiju.
U Siriji je, posle sedam godina rata, pobedio baš taj "krvožedni diktator", valjda sam protiv sopstvenog naroda (eventualno uz rusku pomoć), u Libiji je pobedila demokratija, koja je stigla na krilima „savezničkih" - među njima i francuskih - bombardera.
U Libiji se ne proslavlja ništa. Ne slavi se ni u Ukrajini, izuzev ako proglašenje ratnog stanja u velikom delu zemlje nije razlog za slavlje. Božićno jutro u Parizu je proteklo mirno, posle žestokih sukoba Žutih prsluka sa policijom tokom vikenda. Ali demonstracije nezadovoljnika će se nastaviti.
Protesti se, inače, prelivaju dalje: u susednoj Belgiji već su doveli do pada vlade. Šire se i Holandijom, nije isključeno da će se nešto slično desiti i u Nemačkoj. U Beogradu demonstrira "krug dvojke", neopterećen socijalnim zahtevima, navodno protiv predsednika Vučića; na protestima se ne pominje ni Kosovo.
Protestovalo se i u Banjaluci, upravo na dan Božića po novom kalendaru, tobože zato što je tamo „ubijen jedan mladić", za šta odgovornost, isto tako navodno, lično snosi predsednik Dodik.
Šta se, međutim, zaista dogodilo u Siriji?
Američki sekretar za odbranu Džejms Matis potpisao je naredbu o povlačenju američkih trupa iz Sirije, preneo je Foks njuz (samo mesec dana ranije, tvrdio je nešto sasvim suprotno: da za američku vojsku u Siriji "ima još mnogo posla" - izjava koja implicira dugotrajan ostanak američkih trupa u Siriji).
Treba sačekati, primetio je tim povodom ruski predsednik Putin, jer se Amerikanci već sedamnaest godina povlače iz Avganistana... Izgleda da ovog puta neće biti tako. Nakon što je potpisao naređenje o povlačenju, Matis je podneo ostavku, a svoje razloge je objasnio u pismu upućenom američkom predsedniku.
Predsednik Tramp je već prethodno proglasio američku pobedu u Siriji. Da ne bude zabune: pobedu nad Islamskom državom. Pobeda nad teroristima bio je jedini američki cilj i jedina svrha slanja američkih vojnika u Sirijsku Arapsku Republiku. Protiv koga su se onda borile američke trupe? Koje ciljeve su, samo godinu dana pre, pogađale „lepe i pametne" američke rakete, parajući noćno nebo nad Damaskom?
I da li povlačenje iz Sirije zaista znači američko „dezangažovanje na čitavom Bliskom istoku"? U Siriji se nalazi oko dve hiljade američkih vojnika. Kontigent u Avganistanu je mnogo brojniji (približno 14.000 vojnika, uz otprilike 8.000 statista iz NATO zemalja). Ako se Amerika, posle sedamnaest godina frustrirajućeg rata s talibanima, povuče i iz Avganistana, to neće biti samo poraz "stranke rata", oličene u američkim neokonzervativnim "jastrebovima", već i priznanje poraza "imperije".
Neokonsi vole da savremenu Ameriku porede sa Rimskim carstvom. Istorijska analogija je sada još potpunija: i Rim se u svoje vreme povukao sa Bliskog istoka. Bilo je to u trenutku imperijalnog uzmicanja, imperijalnog pada, kada je carstvo već bilo na kolenima.
Prema mišljenju Krisa Hedžisa, inače dugogodišnjeg dopisnika Njujork tajmsa sa Bliskog istoka i Balkana, pokretanje vojnih intervencija u Avganistanu i Iraku je "najveća strateška greška u američkoj istoriji", a razlog za to je "kolektivna deluzija". Bilo je to u vreme Bušovog "beskrajnog rata protiv terorizma", kada je Amerika bila opijena iluzijom vlastite svemoći. I vreme u kome su "korisni idioti" u Beloj kući i medijima „kao čirlidersice navijali za rat, verujući da će Iračani i Avganistanci pozdraviti američke marince kao oslobodioce". Pobeda se nudila sama, već servirana na tacni.
Stvaranje "Novog Bliskog istoka" bilo je zamišljeno kao uzgredna stanica, jedna etapa, kao jedan korak u brzom američkom maršu na Istok, kroz Evroaziju. Ova nada je ujedinjavala Zapad ili barem njegov pretežan deo. Strategija koja je od samog početka bila osuđena na neuspeh. „Imperije u padu", konstatuje Hedžis u eseju pod rečitim naslovom Kraj imperije (The End of Empire), „prihvataju skoro dobrovoljno samoubistvo.
Zaslepljene arogancijom i nesposobne da se suoče s realnošću opadanja sopstvene moći", američke političke elite "povlače se u svet fantazija do kojeg više ne dopiru teške i neprijatne činjenice. Oni zamenjuju diplomatiju, multilateralizam i politiku jednostranim pretnjama i neobuzdanom primenom vojne sile".
Njegova nova knjiga nosi rečit naslov: Amerika: oproštajna turneja (2018). Amerika je, prema Hedžisu, potresena nizom patologija rođenim iz dubokog beznađa, očaja i ogorčenja, i civilnog društva koje je prestalo da funkcioniše. Ove bolesti će nastavljati da se razvijaju i razaraju zemlju. "Sa zaštitnim znakom oštrine u posmatranju detalja", piše prikazivač ove knjige, „Hedžis je napisao rekvijem za američki san".
Arogancija, zaslepljenost, pogrešne procene, neobuzdano korišćenje sile, fantazije o neograničenoj moći... Pre ili posle, "demokratija" shvaćena na američki način i "zapadne vrednosti" će biti prihvaćene, ako ne milom, onda svakako silom. Ovakva logika pokrenula je talas događaja u islamskom svetu poznat kao "Arapsko proleće". Kako se "proleće" u međuvremenu pretvorilo u ciču zimu?
Sumnje u ispravnost takvog puta javljaju se pod Obamom, koji je Americi obećao „nadu", ali ovaj predsednik u osnovi zadržava tvrdi globalistički kurs i politiku brutalnog, nesmiljenog intervencionizma. To mu je donelo nadimak "Bombama". Nade u promenu kursa su se ubrzo istopile. Gorko otrežnjenje nastupa pod Trampom.
Deo američkih elita i dalje odbija da prihvati činjenicu da američka moć naglo slabi i da je vreme njene planetarne hegemonije prošlo, i to, po svoj prilici, nepovratno (otuda pozivi na "konačni obračun" s neprijateljima "međunarodnog liberalnog poretka").
Bio je to samo tren u istoriji, "unipolarni trenutak", koji se nije pretvorio u "američki vek". Amerika nije samo izgubila nekoliko nevažnih ratova na periferiji (u Iraku, Avganistanu ili Siriji, na primer), u pitanju je nemoć SAD da i ubuduće igraju ulogu „globalnog policajca". Amerika se našla pred zidom. Taj zid čini narasla vojna moć drugih, zemalja kao što su Rusija, Kina i Iran.
Sjedinjene Države više ne mogu da svoju vojnu silu "projektuju na veći deo planete", jer su njeni nosači aviona, osnova njene pomorske vojne sile, i sami postali lako ranjive mete. To je suštinska promena u svetskoj ravnoteži moći u prvim decenijama XXI veka.
Istorijske analogije je moguće produžiti. Britanska imperija je vodila čak tri rata protiv Avganistana, od kojih se poslednji odvijao 1919. i, kao i prethodna dva, okončan je britanskim porazom. Sovjetska intervencija otpočela je 1979. kao „bratska pomoć" vladi u Kabulu. Završila je deset godina kasnije, 15. januara 1989, što je datum koji se obično uzima kao datum početka raspada SSSR-a i "urušavanja komunizma".
Avganistan je već davno stekao reputaciju „groblja imperija". Da li su za taj „otrcani istorijski kliše" čuli i stratezi Bele kuće? Amerika je neko vreme, posle invazije iz 2001, verovala da je pobedila u tom ratu. Pre samo godinu dana, predsednik Tramp poslao je novi kontigent od 4.000 američkih vojnika u Avganistan, dok je u privinciji Nangarhar bačena "majka svih bombi". Bez ikakvog efekta.
Čitav niz administracija, izjavio je Trampov savetnik Stiven Miler, "vodio je potpuno katastrofalnu spoljnu politiku, koja je Ameriku koštala milijarde i milijarde dolara i hiljade i hiljade života kako bi Bliski istok učinila još opasnijim i nestabilnijim mestom". Hajde da učvrstimo nacionalnu sigurnost i Ameriku stavimo na prvo mesto, zaključuje Miler, ali da više ne prolivamo krv Amerikanaca. "Kada je to Amerika preuzela na sebe obavezu da učestvuje u svakom ratu, na bilo kojem delu planete"?
Kad povlačenje postaje jedina opcija, poraz treba pretvoriti u pobedu. "Baš kako su (Amerikanci) uradili i 1975. godine, u Vijetnamu", primećuje vojni analitičar Miroslav Lazanski. Sasvim u skladu sa maksimom strateškog gurua Bžežinskog: "Kad negde izgubiš, zvanično proglasi pobedu i povuci se".
Da li je ovo povlačenje ipak došlo prekasno, posle sedamnaest godina iscrpljujućeg i uzaludnog rata, najdužeg u američkoj istoriji? Lazanski postavlja i sledeće, logično pitanje: da li bi Amerikanci, posle povlačenja iz Sirije i Avganistana, sada mogli da se povuku i sa Kosova? To je, zapravo, samo pitanje vremena. Kosovo je samo jedan u nizu propalih američkih projekata.
"Revolucija u Siriji" počela je kao deo "Arapskog proleća", kada su režimi padali jedan za drugim, obećavajući "procvat demokratije" na Bliskom istoku. U pozadini toga krio se pokušaj geopolitičkog prekrajanja regiona, koji je najavila državna sekretarka Kondoliza Rajs u vreme rata u Libanu (2006): bili su to "porođajni bolovi" s kojima je dolazio na svet "Novi Bliski istok" - onaj skrojen po meri globalnog hegemona.
Kako primećuje geopolitički analitičar Mahdi Nazemoraja, tada je „koncept prekrajanja Bliskog istoka predstavljan kao "humanitarni" i "pravedni" aranžman od koga će imati koristi svi narodi na Bliskom istoku". Svi, izuzev nekih.
Deo tog "humanitarnog aranžmana" je i pokušaj razbijanja Sirije na nekoliko "nezavisnih" država, prema receptu koji je već uspešno oproban i patentiran na Balkanu, u ratu u ruševinama bivše Jugoslavije. Stvari u Siriji, potpuno neočekivano, pošle su drugim tokom. Posle neuspeha „mirnih demonstracija", pošto je Damask odbio da kapitulira, usledio je dugi građanski rat, rat podstican i raspirivan spolja, sa Zapada - rat u kome je pobedila legitimna vlada u Damasku.
Sadašnje stanje u Siriji, posle sedam krvavih ratnih godina, kratko rezimira Zlatko Dizdarević: "Neko se tu silno preigrao. Od operacije čiji je kraj bio predviđen za najviše petnaestak dana, pa evo još malo punih sedam godina razaranja, krvi i laganja rijetko viđenih u istoriji". To još nije mir, ali je u oslobođenom delu Sirije krajem prošle godine proslavljen Božić. Za razliku od severa i severoistoka zemlje, kome prete nove podele i nastavak krvoprolića. Na toj teritoriji žive Kurdi, turkofona manjina i arapski suniti. Ako se Amerikanci povuku, da li će nastali vakuum popuniti Turska?
Američke trupe su trenutno raspoređene istočno od reke Eufrat. Pentagon se u Siriji sada pretežno oslanja na kurdske snage, "čiji je vojni i politički uticaj veoma limitiran", i to isključivo na sever zemlje, na etnički prostor Kurda.
U području Rake, Amerikanci su pokušali da formiraju lojalne arapske trupe, koje bi se borile protiv Sirijske arapske armije i vlade u Damasku. Ovaj pokušaj je doživeo neuspeh, između ostalog i zato što je izostala obećana finansijska i ekonomska podrška arapskih zemalja.
Ovim snagama sve više nedostaje i motivacija za nastavak rata. Zbog toga, kako zaključuje hrvatski analitičar Zoran Meter, američko vojno prisustvo "na tako ograničenom prostoru i sa tako limitiranim snagama na terenu, više i nema nikakvog smisla (u tome je Tramp potpuno u pravu).
Zbog toga će Amerikanci napustiti čak i svoju strateški važnu vojnu bazu Al Tanf, na tromeđi između Sirije, Jordana i Iraka, na što Moskva neprekidno upozorava kao na nužnost". U toj bazi se, naime, borci takozvane sirijske opozicije i dalje obučavaju za akcije protiv sirijske vojske.
To je jedan razlog. Drugi, neuporedivo važniji, krije se u krahu nove, pre samo godinu dana proglašene i "veoma agresivne" američke Strategije nacionalne odbrane, čiji je idejni tvorac dosadašnji sekretar Džejms Matis, poznat po nadimku "Besni pas".
Navedena strategija identifikuje Rusiju i Kinu kao glavne pretnje američkoj nacionalnoj bezbednosti - pretnje prema kojima SAD nastupaju s pozicije sile. "A ta nova doktrina naišla je na jasnu prepreku koju su pravi profesionalci odmah morali prepoznati kao neprovedivu i jako zakasnelu: s Rusijom i Kinom (čak ni sa Iranom) više se ne može pregovarati s pozicije sile. Ta je jednogodišnja strategija doživjela potpuni krah, skupa s karijerom uglednog i uticajnog vojnika Matisa..."
Amerika više neće ratovati za druge, ponovio je Tramp, i neće igrati ulogu globalnog policajca. Ne zato što to ne želi, već zato što ne može. Ratovanje je postalo odviše skup i rizičan biznis. Na kocki je reputacija Amerike kao nepobedive vojne supersile. Onda je bolje plaćati druge da to čine u tvoje ime. I zarađivati na tome.
"SAD nisu više vodeća svetska sila", zaključuje francuski pisac Mišel Uelbek. "Bile su to dosta dugo, gotovo tokom celog XX veka, ali više nisu." One ostaju velika sila, "jedna od nekoliko". I "to nije nužno loša vest za Amerikance, ali je veoma dobra vest za ostatak sveta".
Uostalom, već je mnogo vremena prošlo otkako su SAD pobedile u nekom ratu. Tokom poslednjih 50 godina, zaključuje pisac, "njihove vojne intervencije u inostranstvu, i one javne i one izvedene u potaji, nisu ništa drugo do niz sramoćenja koji je krunisan neuspesima".
(Boris Nad je pisac, publicista i saradnik nedeljnika Pečat. Autor je više knjiga i zbornika, od kojih je poslednja ",Američka ideologija" (Beograd, Pešić i sinovi, 2018). Ekskluzivno za Novi Standard)
pre 5 godina
Fala Bogu da je i svetskom policajcu došao kraj i da njihove moderne falange sa nosačima aviona i bazama širom sveta neće više krojiti sudbinu malih naroda. Shvatili su da druge sile poseduju nova naoružanja kojima se mogu uništavati i nosači aviona i sve ono što amerikanci sa distance koriste za razaranje pojedinih zemalja. Shvatili su da bi im i kućni prag nakon toga mogao biti ugrožen pa je bolje da se bave sobom i organizacijom odbrane vlastite teritorije.
Novinar nedeljnika "Vreme" Andrej Ivanji priznao je, uživo u programu tajkunske televizije, da je bojkot izbora od strane opozicije propao!
01.05.2024
06:28
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
30.04.2024
22:56
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
30.04.2024
21:30
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
30.04.2024
12:49
Mandatar za sastav nove Vlade Miloš Vučević rekao je danas posle sednice Predsedništva SNS da za predstojeće lokalne izbore neće biti moguće glasanje po mestu boravišta, kao što je to bilo moguće za republičke izbore.
30.04.2024
10:31
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obići će danas u 10 časova pripremne radove na izgradnji kompleksa EXPO 2027, gde će prisustvovati ceremoniji početka radova na izgradnji Nacionalnog fudbalskog stadiona u Surčinu.
30.04.2024
23:51
Vladika Nikolaj Velimirović, rođen 1881. godine u selu Lelić kod Valjeva, bio je jedan od najcenjenijih vladika u istoriji Srpske pravoslavne crkve
30.04.2024
23:20
Potpredsednica Skupština Srbije Sandra Božić odgovorila je Violi fon Kramon koja je izjavila kako bi predsednika Srbije Aleksandra Vučića trebalo "izbaciti napolje" i da za Srbiju nema pomoći iz EU sve dok se "igra autokratama u Kini i Rusiji".
30.04.2024
23:18
Savet bezbednosti UN počeo je sednicu na kojoj se raspravlja o situaciji u Bosni i Hercegovini. Na početku sednice predsedavajuća Saveta bezbednosti UN Vanesa Frejzer, diplomatska predstavnica Malte, rekla je da sednici prisustvuju predstavnici BiH, Srbije i Hrvatske.
30.04.2024
23:07
Hitna sednica Saveta Bzebdnosti UN o situaciji u BiH održana je zbog kršenja osnovnih pravila Dejtonskog sporazuma rezolucijom o Srebrenici.
30.04.2024
22:19
Šiptarski ekstremisti predvođeni Kurtijem i Vjosom Osmani hoće da naprave novu Srebrenicu na Kosovu i Metohiji. Samo čekaju da se prizna sramna rezolucija i prihvatanje Kosova i Metohije u Savet Evrope da bi mogli da tuže Srbiju. Na ovu, ali i na druge važne teme u "Info večeri" govorili su Gavrilo Kovačević, predsednik opštine Zemun i Vladimir Kljajić, politikolog. Uživo u program putem vajber uključenja javio se pukovnik Milan Jolović koji je komentarisao moguće donošenje sramne rezolucije o Srebrenici.
30.04.2024
21:41
Miloš Vučević predložio je ministre za buduću Vladu. O budućim ministrima, o izborima 2. juna, ali i o drugim važnim temama, u "Dnevniku" je govorio Ivan Miletić, ekspert za odbranu i bezbednost.
30.04.2024
20:59
Velika partija šaha se i dalje igra. Postavlja se pitanje čije figurice su u boljoj pozicji. O ratu u Ukrajini govorili su Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su prof. dr Stevica Deđanski iz Centra za razvoj međunarodne saradnje i Darko Obradović, Forum za strateške analize. U program se, putem vajber uključenja, uživo uključio i analitičar prof. dr Sergej Boljevič.
30.04.2024
19:25
Napadi na Srbiju dolaze sa svih strana. Najnoviji napad dolazi iz Vojvodine. Ko nam nameće vojvođansku naciju? Na ovu temu govorili su istoričar Jovan Pejin i Ljubomir Đurić iz Centra za Nacionalnu politiku.
30.04.2024
17:55
Bradat, s kosom do pola leđa i pripit, 2. maja 2004. godine, najtraženiji srpski begunac, izašao je iz kuće i prišao žandarmima.
30.04.2024
22:52
U Dragačevu se odigrala prava drama kada su pripadnici policije prilikom potere za vozilom u kom su bila trojica mladića, duge čitavih 40 kilometara, u više navrata, prema rečima punomoćnika mladića iz automobila, upotrebili vatreno oružje.
30.04.2024
22:17
Godišnjica stravičnog masakra koji se dogodio u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru, kada je dečak-ubica Kosta Kecmanović uleteo u školu i ubio devetoro dece i čuvara ove obrazovne ustanove, biće obeležena za tri dana.
30.04.2024
18:08
Više javno tužilaštvo u Pančevu je danas donelo naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenog D. B. (39) iz Alibunara zbog sumnje da je neutvrđenog dana u periodu od 27. aprila do 29. aprila ove godine primenom nasilja ugrozio telesni integritet svoje vanbračne partnerke D. S. (42) iz Jabuke tako što ju je u kući u kojoj su živeli u Alibunaru, u Ulici Save Munćana, šakama stegao za vrat usled čega je nastupila smrt oštećene, saopštio je MUP.
30.04.2024
19:02
Međunarodni dečiji turnir u fudbalu "Zlatibor kup" na kom su učestvovala deca od 2010. do 2017. godišta, obeležio je nesvakidašnji incident.
30.04.2024
18:53
Nekadašnji trener Partizana Duško Vujošević poznat je, između ostalog, po tome što insistira da njegovi igrači moraju da čitaju knjige.
01.05.2024
07:25
Madrid je plakao, cela Španija je plakala! Rafael Nadal je odigrao poslednji meč u Madridu, u svojoj zemlji u karijeri i poražen je u osmini finala od Jiržija Lehačke (2:0).
01.05.2024
05:44
Taj 1. maj 1994. godine ostaće zauvek upisan crnim slovima istoriji sporta i Formule jedan, jer tog dana svet je izgubio velikog Ajrtona Senu.
01.05.2024
06:40
Španski teniser Rafael Nadal eliminisan je u osmini finala mastersa u Madridu.
01.05.2024
00:33
Srpski fudbaler Aleksandar Mitrović vratio se na teren posle mesec dana pauze zbog povrede.
30.04.2024
23:48
Marko Nastić je zaslužan za kreiranje muzičkog ukusa mnogih generacija i prva je asocijacija za neke od najboljih gradskih žurki ikada.
30.04.2024
15:54
Proslavljeni glumac od danas će počivati pored supruge Julijane Lule Živojinović u Koraćici
30.04.2024
13:13
Suze i jecaji tokom ekshumacije legendarnog umetnika
30.04.2024
12:48
Bard srpskog glumišta ekshumiran je po odluci porodice i po njegovoj želji za života
30.04.2024
11:49
Planirate da nabavite psa, a niste sigurni koja rasa bi vam najviše odgovarala? Poslušajte zvezde...
30.04.2024
23:20
Pričanje o problemu sa prijateljima i bliskim rođacima olakšava stanje, ali je ključ rešenja razgovor, a ne ignorisanje i ljutnja na partnera...
30.04.2024
21:40
Poznata starleta Stanija Dobrojević otkrila je kako će provesti predstojeće praznike, ali i šta će se tom prilikom naći na njenoj trpezi.
30.04.2024
21:01
Uronite u svet ukusa uz našu osvežavajuću marinadu za ribu, koja će dobrodoći svima koji poste, a ne žele da se odreknu roštiljanja...
30.04.2024
20:30
Američkoj porodici iz savezne države Juta se vratila njihova mačka nakon što su je greškom poslali poštom za Kaliforniju, gde ju je posle nedelju dana življenja u kutiji, spasio radnik kurirske službe Amazon.
30.04.2024
20:00
Folker je prokomentarisao svoju imovinsku kartu, a tom prilikom otkrio je široj javnosti nepoznate detalje.
30.04.2024
23:54
Rijaliti učesnica je ispred bivše supruge govorila o kajanju koje oseća povodom ulaska u brak.
30.04.2024
23:41
On je u ispovesti govorio o sinovljevom pojavljivanju u emisiji, a tom prilikom zahvalio se Bogu na dečakovom ozdravljenju.
30.04.2024
23:32
Folker je objavio fotografiju sa pecanja, koja je izazvala lavinu komentara na društvenim mrežama.
30.04.2024
23:11
Marija Šerifović prvi put na snimku pokazala sina Maria.
30.04.2024
23:01
Srbofilija predstavlja osećanje ljubavi ili simpatije prema Srbima, Srbiji, Republici Srpskoj, srpskoj istoriji, srpskom jeziku, srpskoj kulturi i svemu što je povezano sa Srbima.
30.04.2024
17:00
Na visu Javora, na nadmorskoj visini od čak 1.240 metara, surova planinska klima nije omela par selica da se i ovog proleća dosele u Kalipolje.
30.04.2024
16:30
Zatvoreni bazen u Gornjem MIlanovcu nosiće ime koji budu izabrali stanovnici ovog grada, a glasanje za pet odabranih predloga traje do 13. maja
30.04.2024
13:24
Osim brojnih vernika, blagodeti, isceljenje i snagu molitve u Miljkovom manastiru sa Hramom Vavedenje Presvete Bogorice u Gložanu, osetila je i monahinja Mihaila, koja je u ovu svetinju došla 2011. godine da bi se, kako kaže, "odužila koliko bude mogla svim svecima, a naročito svetom Amvrosiju".
30.04.2024
09:07
Najmlađi stanovnici zoološkog vrta na Paliću, blizanci prstenorepi lemuri, rođeni sredinom februara, još su bez imena. Uprava zoološkog vrta pozvala je posetioce i ljubitelje životinja budu kumovi..
29.04.2024
18:57
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.