Tragedija ukrajinskog putničkog aviona u Teheranu posledica je provokativnih dejstava američkih bespilotnih letelica, smatra direktor Biroa za vojno-političku analizu Aleksandar Mihajlov
11.01.2020
23:00
Osmi je januar 2020. godine, dva sata ujutru, a iranski momak sedi u sistemu za protivraketnu odbranu Tor-M1, oko 10 km severozapadno od međunarodnog aerodroma Imam Homeini, zapadno od Teherana.
General Solejmani je sahranjen dan ranije, a u otprilike poslednjih pola sata nekoliko desetina iranskih balističkih raketa ispaljeno je iz zapadnog Irana na dve američke baze u Iraku.
Čitava iranska vojska je u pripravnosti, a nivo stresa je posebno visok. Bilo je puno glasina oko mogućeg odgovora SAD-a na iranske rakete, a ovaj momak je jedan od nekoliko timova postavljenih oko Teherana koji ima zadatak da obori bilo šta što se pojavi na njegovom radaru, a što odgovara profilu. Ali kako sati prolaze bez incidenata, počinje da sumnja da će videti bilo kakvu akciju - bar ne večeras.
Do šest sati ujutro, jedino što može da prijavi je da je video na svom radarskom ekranu svaki od devet predviđenih letova koji su te noći poleteli sa obližnjeg aerodroma. Gledao ih je kako koriste normalne staze za let sa severozapadne piste, penju se na vedro noćno nebo i zatim skreću na sever ili severoistok.
Pošto je sistem Tor-M1 kojim upravlja opremljen funkcijom IFF (Identification Friend or Foe), mogao je čak i da vidi njihove pozivne znakove. Pretposlednji let bio je let KR8408 Qatar Airways-a za Hong Kong.
Poslednji let te noći bio bi let kompanije Ukraine International Airlines PS752 za Kijev. Poleteo je jedan sat kasnije u 6.12 ujutro, ali je sledio potpuno istu početnu putanja leta kao i prethodni letovi.
Kada se popeo i dostigao 4600 ft iznad nivoa zemlje, transponder aviona iznenada je prestao da radi oko 6.14 sati, otprilike dva minuta posle poletanja.
Avion je zatim napravio oštro skretanje u desno, prema istoku, okrećući se nazad prema gradu Teheranu, putujući još 15-20 km četiri minuta, pre nego što se srušio na područje u blizini fudbalskog terena i eksplodirao od udara.
Foto: AP/Photo
Iz nepoznatog razloga, operater je odjednom postao uveren da je Boeing 737 'neprijateljska meta'. Prema protokolu, zatražio je odobrenje za pokretanje, ali nije mogao da dođe do svojih nadređenih zbog „nekih problema sa komunikacijskom mrežom".
Ponovo prema protokolu, imao je 10 sekundi da odluči da li će da lansira ili ne. Još uvek uveren da je 737 krstareća raketa ili neprijateljska letelica, lansirao je dve rakete koje su zapečatile sudbinu 178 ljudi u avionu.
Iranska vlada i vojska preuzeli su punu odgovornost za obaranje leta 752, ali niko još nije objasnio zašto je, verovatno dobro obučen operater raketnog sistema, gledajući devet komercijalnih aviona da lete pored njega te noći, bio toliko uveren da je 10. neprijateljska meta i sam doneo odluku da ga obori.
Iran je od Rusije kupio 29 sistema za protivvazdušnu odbranu Tor-M1 krajem 2005. Godine 2012., Vikiliks je otkrio da su oni možda ubrzo postali kompromitovani:
Na nesreću Irana, dve godine nakon velike kupovine M1, Rusi su izbacili Tor-M2E koji je, značajno unapredjen, uključivao je i "zaštitu od obmana".
U vojnom pogledu, obmana se obično odnosi na obmanjivanje radara i uključuje hvatanje neprijateljskih radarskih signala i njihovo slanje nazad u izmenjenom formatu kako bi zbunjivali radarskog operatora.
Pre nekoliko godina, američki proizvođači oružja započeli su sa uvođenjem ovih jedinica EV-a u operativnu upotrebu Ratne mornarice i vazduhoplovstva SAD-a, koja može da zavara neprijateljske radarske sisteme s lažnim i obmanjujućim ciljevima.
Nadogradnja protiv obmanjivanja dodata u kasnijoj verziji, otkriva ranjivost sistema Tor-M1 koja je oborila ukrajinski avion - ranjivost koja je omogućila neprijatelju da „nametne drugu ŠmetuĆ u mrežu".
Drugi način da se Tor-M1 sistem (i operater) te noći „prevare" je kroz promenu identifikacionih signala koje je poslao transponder na ukrajinskom avionu.
Poznato je da su noviji ADS-B transponderski sistemi koji su danas na većini aviona bili podložni hakovanju. Moguće je da haker unese podatke direktno u ADS-B aviona tako da prenosi lažne podatke o svom identitetu, lokaciji, brzini i pravcu.
Drugi deo zvanične priče o rušenju ukrajinskog aviona uključuje kliku Iranaca koji su bili odgovorni za dokumentovanje i distribuciju video snimaka lansiranja rakete i njenog uticaja na avion, pad i fotografije onoga što su navodno ostaci rakete Tor-M1.
Devetog januara na Instagram nalogu pod nazivom "Bogata deca Teherana" objavljen je video snimak na kom se vidi šta je naizgled predstavljala eksplozija u vazduhu.
Dodatni snimci koje su naknadno objavili nepoznati izvori uključuju snimke CCTV kamere iz blizine mesta sudara i koji su snimili trenutak udara. Dan kasnije, neko je objavio navodne slike rakete koja je pogodila avion.
Foto: Pixabay/Reuters
Bellingcat je analizirao video snimke i zaključio da su oba videa snimljena iz stambenog područja u Parandu, predgrađu zapadno od međunarodnog aerodroma Imam Komeini.
Parand je „planski grad" izvan Teherana koji je izgrađen za smeštaj porodica sa malim prihodima. Bellingcat takođe tvrdi da su slike projektila verovatno iz istog područja Paranda.
Zašto bi jedan ili više ljudi povezanih sa "bogatom decom Teherana" bio u stanu namenjenom ljudima sa malim primanjima na periferiji grada u šest sati ujutro 8. januara, kamerama usmerenim na desni deo neba tačno u trenutku kada raketa pogađa ukrajinski putnički avion, da li iko može da pretpostavi. Prilično je sumnjivo.
Ko bi nagovorio Iran na to?
Da biste imali bilo kakve šanse da ispravno shvatite obaranje ukrajinskog civilnog aviona, treba to posmatrati kao politički, a ne vojni incident.
Nekoliko dana pre toga, SAD su ubile generala Solejmanija, grozan napad na iranski nacionalni ponos. Kada je Iran odgovorio preciznim raketnim napadima na dve američke baze u Iraku, rezultat je bio - manje-više - jednak.
U stvari, možete tvrditi da je Iran izašao iz afere izgledajući snažnije i sa mnogo više poštovanja nego kada je ušao. Ali sve to je poništeno rušenjem ukrajinskog aviona.
Iran se sada čini vojno nesposobnim, primoran je da se izvini svetu i protestne grupe u zemlji su iskoristile tragediju da pojačaju svoje pozive na "promenu režima".
Suština je da tvrdnja da je "panika i loša obuka" dovela operatera raketnog sistema da puca na civilni avion, nije razumna, naročito kada postoji razumnije objašnjenje.
Foto: Printskrin video
Problem je, međutim, što metode koje bi se verovatno koristile za zavaravanje operatera nisu ostavile traga ili dokaza koji bi se mogli predstaviti. Tokom možda nekoliko minuta, operateru su predstavljeni privremeni i uverljivi podaci i on je postupio na osnovu njih.
Dakle, iako je Iran oborio ukrajinski avion on za to nije odgovoran. Ako tražite odgovorne, imalo bi smisla pogledati one koji su tokom dugog perioda bili najglasniji o iranskoj pretnji, koji imaju najviše koristi od toga da Iran "bude predstavljen kao zao" i koji imaju moto za vođenje rata ili za postizanje svojih geopolitičkih ciljeva obmanom završava analizu Džoe Kvin za Sotnet.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
zoro
pre 6 godina
Ukoliko avion bez identifikacije, leti van koridora i to u pravcu velike raketne baze on je u svakom slučaju legitiman cilj.
Snimatelj koji se "slučajno" našao u idealnoj poziciji u pravom trenutku budi sumnju da je BOING žrtvovan iz političkih razloga.
Postavlja se pitanje zašto Iranci čuvaju crne kutije iz aviona?
Upravo ovu tezu sam i ja zastupao od prvog dana - Iran jeste oborio avion jer je po kršu na zemlji to od prvog momenta bilo više nego očigledno a rakete su lansirane jer su amerikanci "prevarili" protivraketnu odbranu ometanjem transpondera na avionu i stvaranjem lažne predstave o "meti" ... Ne treba sumnjati u obučenost tih ljudi na raketnim sistemima ali je problem što je NATO došao do detalja te relativno zastarele tehnologije koju Iran koristi i smestio im ovu blamažu.
Tragedija ukrajinskog putničkog aviona u Teheranu posledica je provokativnih dejstava američkih bespilotnih letelica, smatra direktor Biroa za vojno-političku analizu Aleksandar Mihajlov
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević potpuno je razobličio blokadersku glumicu Anđelku Stević Žugić koja je, podsetimo, otišla u Hrvatsku kako bi gostovala u jednoj tamošnjoj emisiji i na zastrašujuć način, verovali ili ne, pljuvala sopstvenu zemlju.
Vula Ceci, kopredsednice Evropske partije zelenih, koja je sa Biljanom Đorđević, iz stranke Zeleno-levi front, izvodila bizaran performans bacanja loptice ispred Narodne skupštine, ne može da se sabere nakon posete evropskog komesara za unutrašnje poslove i migracije, koji je boravio u Srbiji.
"Blokaderi" iz redova opozicije se neprestano svađaju i time pokazuju da nikakvo jedinstvo ne bi postojalo ako bi oni, kojim slučajem, krojili politički kaput Srbije.
Frilender se vratio! Novi Frilender 8 je moćni SUV od 510 cm koji spaja britanski stil i kinesku struju. Saznajte sve o baterijama, dizajnu i dolasku u Evropu.
Prvo istraživanje o stavovima građana o štednji pokazalo da je 74% ispitanika ima neki oblik štednje, a da je sigurnost novca važniji faktor od visine kamate kada se štedi u banci
Bivši načelnik Službe državne bezbednosti (SDB) Srbije Jovica Stanišić zatražio je od suda u Hagu da ga prevremeno oslobodi izdržavanja kazne od 15 godina zatvora na koju je osuđen zbog ratnih zločina u Hrvatskoj i BiH, 1992-95.
Na današnjem suđenju Veljku Belivuku, Marku Miljkoviću, Filipu Ivanovskom, njihovim suprugama i Belivukovoj tašti za pranje novca, dopunjavajući svoju odbranu, drugookrivljeni Marko Miljković spomenuo je ubijenog vlasnika "Pink taksija" Teodora Gaćešu i njegovog sina Luku Gaćešu koji je u ovom postupku svedočio.
Poslednjih dana zabeležene su vožnje u kontra smeru na auto-putevima Srbije, u kojima su stradale četiri osobe, a glavni uzrok je želja za dokazivanjem i uloga izazova, tvrdi za Informer.rs predsednik Strukovnog udruženja sektora bezbednosti Dejan Milutinović.
Glumica Đovana Antoneli (50), koju publika širom regiona i danas pamti kao Žade iz serije "Zabranjena ljubav", i dalje privlači veliku pažnju javnosti.
Pevačica i ćerka harmonikaša Dragana Stojkovića Bosanca Aleksandra Stojković Džidža prisetila se mladosti i priznala da je nekoliko puta dobila batine od roditelja.
Kraljica narodne muzike Zorica Brunclik nakon pauze zbog zdravstvenog stanja vratila se poslu, a sada je o njenom stanju govorio njihov kum i kolega Hasan Dudić.
Regionalna trap scena dobila je novi veliki projekat – Relja Torinno, pevač, tekstopisac i jedan od osnivača izdavačke kuće Generacija Zed, izbacio je album simboličnog naziva "Ljudi su opet na Mesecu", i to – verovali ili ne – baš u trenutku kada svet ponovo gleda ka Mesecu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar