Iransko priznanje da je njihova vojska oborila ukrajinski avion u blizini Teherana je definitivni stav što se međunarodne diplomatije i medija tiče
Zvanična priča o tome šta se dogodilo je sledeća:
Osmi je januar 2020. godine, dva sata ujutru, a iranski momak sedi u sistemu za protivraketnu odbranu Tor-M1, oko 10 km severozapadno od međunarodnog aerodroma Imam Homeini, zapadno od Teherana.
General Solejmani je sahranjen dan ranije, a u otprilike poslednjih pola sata nekoliko desetina iranskih balističkih raketa ispaljeno je iz zapadnog Irana na dve američke baze u Iraku.
Čitava iranska vojska je u pripravnosti, a nivo stresa je posebno visok. Bilo je puno glasina oko mogućeg odgovora SAD-a na iranske rakete, a ovaj momak je jedan od nekoliko timova postavljenih oko Teherana koji ima zadatak da obori bilo šta što se pojavi na njegovom radaru, a što odgovara profilu. Ali kako sati prolaze bez incidenata, počinje da sumnja da će videti bilo kakvu akciju - bar ne večeras.
Do šest sati ujutro, jedino što može da prijavi je da je video na svom radarskom ekranu svaki od devet predviđenih letova koji su te noći poleteli sa obližnjeg aerodroma. Gledao ih je kako koriste normalne staze za let sa severozapadne piste, penju se na vedro noćno nebo i zatim skreću na sever ili severoistok.
Pošto je sistem Tor-M1 kojim upravlja opremljen funkcijom IFF (Identification Friend or Foe), mogao je čak i da vidi njihove pozivne znakove. Pretposlednji let bio je let KR8408 Qatar Airways-a za Hong Kong.
Poslednji let te noći bio bi let kompanije Ukraine International Airlines PS752 za Kijev. Poleteo je jedan sat kasnije u 6.12 ujutro, ali je sledio potpuno istu početnu putanja leta kao i prethodni letovi.
Kada se popeo i dostigao 4600 ft iznad nivoa zemlje, transponder aviona iznenada je prestao da radi oko 6.14 sati, otprilike dva minuta posle poletanja.
Avion je zatim napravio oštro skretanje u desno, prema istoku, okrećući se nazad prema gradu Teheranu, putujući još 15-20 km četiri minuta, pre nego što se srušio na područje u blizini fudbalskog terena i eksplodirao od udara.
Foto: AP/Photo
Iz nepoznatog razloga, operater je odjednom postao uveren da je Boeing 737 'neprijateljska meta'. Prema protokolu, zatražio je odobrenje za pokretanje, ali nije mogao da dođe do svojih nadređenih zbog „nekih problema sa komunikacijskom mrežom".
Ponovo prema protokolu, imao je 10 sekundi da odluči da li će da lansira ili ne. Još uvek uveren da je 737 krstareća raketa ili neprijateljska letelica, lansirao je dve rakete koje su zapečatile sudbinu 178 ljudi u avionu.
Iranska vlada i vojska preuzeli su punu odgovornost za obaranje leta 752, ali niko još nije objasnio zašto je, verovatno dobro obučen operater raketnog sistema, gledajući devet komercijalnih aviona da lete pored njega te noći, bio toliko uveren da je 10. neprijateljska meta i sam doneo odluku da ga obori.
Iran je od Rusije kupio 29 sistema za protivvazdušnu odbranu Tor-M1 krajem 2005. Godine 2012., Vikiliks je otkrio da su oni možda ubrzo postali kompromitovani:
Na nesreću Irana, dve godine nakon velike kupovine M1, Rusi su izbacili Tor-M2E koji je, značajno unapredjen, uključivao je i "zaštitu od obmana".
U vojnom pogledu, obmana se obično odnosi na obmanjivanje radara i uključuje hvatanje neprijateljskih radarskih signala i njihovo slanje nazad u izmenjenom formatu kako bi zbunjivali radarskog operatora.
Pre nekoliko godina, američki proizvođači oružja započeli su sa uvođenjem ovih jedinica EV-a u operativnu upotrebu Ratne mornarice i vazduhoplovstva SAD-a, koja može da zavara neprijateljske radarske sisteme s lažnim i obmanjujućim ciljevima.
Nadogradnja protiv obmanjivanja dodata u kasnijoj verziji, otkriva ranjivost sistema Tor-M1 koja je oborila ukrajinski avion - ranjivost koja je omogućila neprijatelju da „nametne drugu ŠmetuĆ u mrežu".
Drugi način da se Tor-M1 sistem (i operater) te noći „prevare" je kroz promenu identifikacionih signala koje je poslao transponder na ukrajinskom avionu.
Poznato je da su noviji ADS-B transponderski sistemi koji su danas na većini aviona bili podložni hakovanju. Moguće je da haker unese podatke direktno u ADS-B aviona tako da prenosi lažne podatke o svom identitetu, lokaciji, brzini i pravcu.
Drugi deo zvanične priče o rušenju ukrajinskog aviona uključuje kliku Iranaca koji su bili odgovorni za dokumentovanje i distribuciju video snimaka lansiranja rakete i njenog uticaja na avion, pad i fotografije onoga što su navodno ostaci rakete Tor-M1.
Devetog januara na Instagram nalogu pod nazivom "Bogata deca Teherana" objavljen je video snimak na kom se vidi šta je naizgled predstavljala eksplozija u vazduhu.
Dodatni snimci koje su naknadno objavili nepoznati izvori uključuju snimke CCTV kamere iz blizine mesta sudara i koji su snimili trenutak udara. Dan kasnije, neko je objavio navodne slike rakete koja je pogodila avion.
Foto: Pixabay/Reuters
Bellingcat je analizirao video snimke i zaključio da su oba videa snimljena iz stambenog područja u Parandu, predgrađu zapadno od međunarodnog aerodroma Imam Komeini.
Parand je „planski grad" izvan Teherana koji je izgrađen za smeštaj porodica sa malim prihodima. Bellingcat takođe tvrdi da su slike projektila verovatno iz istog područja Paranda.
Zašto bi jedan ili više ljudi povezanih sa "bogatom decom Teherana" bio u stanu namenjenom ljudima sa malim primanjima na periferiji grada u šest sati ujutro 8. januara, kamerama usmerenim na desni deo neba tačno u trenutku kada raketa pogađa ukrajinski putnički avion, da li iko može da pretpostavi. Prilično je sumnjivo.
Ko bi nagovorio Iran na to?
Da biste imali bilo kakve šanse da ispravno shvatite obaranje ukrajinskog civilnog aviona, treba to posmatrati kao politički, a ne vojni incident.
Nekoliko dana pre toga, SAD su ubile generala Solejmanija, grozan napad na iranski nacionalni ponos. Kada je Iran odgovorio preciznim raketnim napadima na dve američke baze u Iraku, rezultat je bio - manje-više - jednak.
U stvari, možete tvrditi da je Iran izašao iz afere izgledajući snažnije i sa mnogo više poštovanja nego kada je ušao. Ali sve to je poništeno rušenjem ukrajinskog aviona.
Iran se sada čini vojno nesposobnim, primoran je da se izvini svetu i protestne grupe u zemlji su iskoristile tragediju da pojačaju svoje pozive na "promenu režima".
Suština je da tvrdnja da je "panika i loša obuka" dovela operatera raketnog sistema da puca na civilni avion, nije razumna, naročito kada postoji razumnije objašnjenje.
Foto: Printskrin video
Problem je, međutim, što metode koje bi se verovatno koristile za zavaravanje operatera nisu ostavile traga ili dokaza koji bi se mogli predstaviti. Tokom možda nekoliko minuta, operateru su predstavljeni privremeni i uverljivi podaci i on je postupio na osnovu njih.
Dakle, iako je Iran oborio ukrajinski avion on za to nije odgovoran. Ako tražite odgovorne, imalo bi smisla pogledati one koji su tokom dugog perioda bili najglasniji o iranskoj pretnji, koji imaju najviše koristi od toga da Iran "bude predstavljen kao zao" i koji imaju moto za vođenje rata ili za postizanje svojih geopolitičkih ciljeva obmanom završava analizu Džoe Kvin za Sotnet.
Tragedija ukrajinskog putničkog aviona u Teheranu posledica je provokativnih dejstava američkih bespilotnih letelica, smatra direktor Biroa za vojno-političku analizu Aleksandar Mihajlov
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tragedija ukrajinskog putničkog aviona u Teheranu posledica je provokativnih dejstava američkih bespilotnih letelica, smatra direktor Biroa za vojno-političku analizu Aleksandar Mihajlov
Ruski mediji preneli su izjavu nosioca liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ Aleksandra Vučića, koji je ocenio da dogovor američkog predsednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina o isporukama ruskog dizela predstavlja strateški preokret u svetskoj politici.
Rusija je nastavila vazdušne napade na Ukrajinu uprkos objavi američkog predsednika Donalda Trampa da je između Moskve i Kijeva postignuto energetsko primirje.
Nenad Milanović, odranije poznat javnosti po tome što skuplja novac po Americi i finansira ulične blokadere i opozicione ekstremiste, ponovo je šokirao javnost brutalnim zastrašivanjem sopstvenih radnika!
Potpredsednica GO Srpske Napredne Stranke Ana Brnabić je raskrinkala novu bolesnu laž i kampanju koja se vodi protiv Aleksandra Vučića! Ona je reagovala na sramne objave člana Saveta REM-a poput Rodoljuba Šabića i Danijela Dašića, koji su izmislili da je Vučić letio helikopterom, iako je u Kragujevac stigao sopstvenom "Škodom"!
Pripadnici saobraćajne policije priveli su tokom prethodne večeri u Novom Sadu N. Z., nakon što je tokom redovne kontrole saobraćaja zaustavljen dok je upravljao putničkim vozilom. Rutinskim testiranjem i analizama utvrđeno je da je upravljao automobilom pod dejstvom narkotika, odnosno da je u njegovom organizmu potvrđeno prisustvo kokaina.
Blokaderska lista sklopila je pakt sa Albanskom koalicijom ("Koalicioni Shqiptar"), koja je u Čačku imenovala čak 208 čuvara kutija na biračkim mestima - a svi do jednog su aktivisti, blokaderi i jurišnici iste blokaderske liste!
Totalni rat i rasulo u redovima lažne novinarske elite! Glavna urednica "Insajdera" Brankica Stanković obrušila se na Željka Bodrožića, raskrinkavši kao običnog manipulatora i zloupotrebljivača funkcije koji godinama gura monopol i interese samo dve tajkunske televizije!
Nakon što je ispao iz "Exatlona", Veljko Milićević dao je intervju voditeljki Tijani Jović u emisiji "Druga strana Exatlona", u kojem je otkrio kako provodi vreme sa svojom devojkom i da li zajedno treniraju.
Takmičar Crvenog tima Nemanja Makuljević i takmičarka Plavog tima Maja Jovanović ponovo su glavna tema razgovora za stolom, budući da su ih kolege iz rijalitija špijunirale!
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku, a u narodu je ovaj datum mnogo poznatiji kao Miholjdan. Iako se naziv praznika često povezuje sa Svetim Arhangelom Mihailom, njegovo poreklo zapravo svedoči o zanimljivom spoju različitih kalendara, verskih tradicija i običaja koji su se vekovima razvijali na Balkanu.
Žalbe na presudu roditeljima maloletnog ubice koji je 3. maja 2023. u masakru u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu ubio devetoro učenika i radnika obezbeđenja, stigle su u Viši sud u Beogradu koji bi narednih dana trabalo da ih dostavi drugostepenom sudu koji će odlučivati o njima.
Nakon saobraćajne nesreće u gradu Mosta na Malti, koja se dogodila 29. septembra, policija je u motociklu otkrila sakrivenu drogu, zbog čega je 38-godišnji srpski državljanin Miloš M. izveden pred sud.
Carinski službenici su 11. oktobra 2026. godine na graničnom prelazu Gradina, u saradnji sa policijom, sprečili pokušaj krijumčarenja investicionog zlata i zlatnog nakita vrednog preko 33.000 evra.
Slavna holivudska glumica Amanda Sajfred šokirala je filmsku javnost priznanjem da je bez razmišljanja odbila glavnu ulogu u novoj velikoj seriji i to samo iz razloga jer nije želela da snima brojne eksplicitne scene seksa.
Glumac Nikola Pejaković kaže da onaj ko nema biološku ili usvojenu decu ne može da se bavi politikom i da vodi državu jer ne razume život na pravi način.
Heroin je potpuno uništio život i karijeru glumca Lazara Strugara, a čuveni Avaks iz filma "Kad porastem biću kengur" jedva je ostao živ nakon desetogodišnje konzumacije droge.
Jedan od najvećih operskih pevača svih vremena, italijanski tenor Lučano Pavaroti, rođen je 12. oktobra 1935. godine u Modeni, a zanimljivo je da je upravo Beograd imao posebno mesto u njegovoj blistavoj karijeri.
Na norveškom ostrvu Somaroj, smeštenom duboko iznad Arktičkog kruga, leto ne poznaje mrak. Zahvaljujući fenomenu ponoćnog sunca, granica između dana i noći ovde potpuno nestaje.
Žućkaste naslage na kapcima i oko očiju nisu samo estetska mana. Nova istraživanja pokazuju da mogu biti rani pokazatelj povećanog rizika od srčanog i moždanog udara.
Raskošno venčanje umetnice Kristl Moli u sunčanom Kankunu trebalo je da ostane zapamćeno po tropskoj idili, ali je svu pažnju javnosti ukrao samo jedan modni potez.
Pop zvezda Kristina Agilera (45) ponovo je dospela u centar medijske pažnje svojim upečatljivim i odvažnim modnim izborom na humanitarnom događaju zdravstvene platforme MISTR u Los Anđelesu
Baterija je već sada jedno od najvećih ograničenja modernih pametnih telefona. Ograničavanjem punjenja na 80 odsto, korisniku je na raspolaganju približno 3.440 mAh.
Bivša učesnica "Elite 8", Ivana Keneški, na mrežama je podelila potresne fotografije na kojima je u brojnim modricama i sa podlivima, dok joj je jedno oko poluzatvoreno.
Đina Džinović već danima domaću javnost obaveštava o svom luksuznom životu, a sada je pokazala i svoje kulinarske sposobnosti i istakla da ne jede baš svaki dan u skupim restoranima.
Harmonikaš Dragan Stojković Bosanac doselio se u Beograd krajem sedamdesetih godina, nakon dolaska iz Sarajeva nije imao krov nad glavom, a danas je vlasnik jedne od najskupljih vila na Bežanijskoj kosi.
Pevač Nemanja Nikolić pokazao je svoju nežniju stranu i oduševio pratioce snimkom koji je podelio na društvenim mrežama, na kome se nalaze on i njegov pas kog hrani iz tanjira.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.