Iransko priznanje da je njihova vojska oborila ukrajinski avion u blizini Teherana je definitivni stav što se međunarodne diplomatije i medija tiče
Zvanična priča o tome šta se dogodilo je sledeća:
Osmi je januar 2020. godine, dva sata ujutru, a iranski momak sedi u sistemu za protivraketnu odbranu Tor-M1, oko 10 km severozapadno od međunarodnog aerodroma Imam Homeini, zapadno od Teherana.
General Solejmani je sahranjen dan ranije, a u otprilike poslednjih pola sata nekoliko desetina iranskih balističkih raketa ispaljeno je iz zapadnog Irana na dve američke baze u Iraku.
Čitava iranska vojska je u pripravnosti, a nivo stresa je posebno visok. Bilo je puno glasina oko mogućeg odgovora SAD-a na iranske rakete, a ovaj momak je jedan od nekoliko timova postavljenih oko Teherana koji ima zadatak da obori bilo šta što se pojavi na njegovom radaru, a što odgovara profilu. Ali kako sati prolaze bez incidenata, počinje da sumnja da će videti bilo kakvu akciju - bar ne večeras.
Do šest sati ujutro, jedino što može da prijavi je da je video na svom radarskom ekranu svaki od devet predviđenih letova koji su te noći poleteli sa obližnjeg aerodroma. Gledao ih je kako koriste normalne staze za let sa severozapadne piste, penju se na vedro noćno nebo i zatim skreću na sever ili severoistok.
Pošto je sistem Tor-M1 kojim upravlja opremljen funkcijom IFF (Identification Friend or Foe), mogao je čak i da vidi njihove pozivne znakove. Pretposlednji let bio je let KR8408 Qatar Airways-a za Hong Kong.
Poslednji let te noći bio bi let kompanije Ukraine International Airlines PS752 za Kijev. Poleteo je jedan sat kasnije u 6.12 ujutro, ali je sledio potpuno istu početnu putanja leta kao i prethodni letovi.
Kada se popeo i dostigao 4600 ft iznad nivoa zemlje, transponder aviona iznenada je prestao da radi oko 6.14 sati, otprilike dva minuta posle poletanja.
Avion je zatim napravio oštro skretanje u desno, prema istoku, okrećući se nazad prema gradu Teheranu, putujući još 15-20 km četiri minuta, pre nego što se srušio na područje u blizini fudbalskog terena i eksplodirao od udara.
Foto: AP/Photo
Iz nepoznatog razloga, operater je odjednom postao uveren da je Boeing 737 'neprijateljska meta'. Prema protokolu, zatražio je odobrenje za pokretanje, ali nije mogao da dođe do svojih nadređenih zbog „nekih problema sa komunikacijskom mrežom".
Ponovo prema protokolu, imao je 10 sekundi da odluči da li će da lansira ili ne. Još uvek uveren da je 737 krstareća raketa ili neprijateljska letelica, lansirao je dve rakete koje su zapečatile sudbinu 178 ljudi u avionu.
Iranska vlada i vojska preuzeli su punu odgovornost za obaranje leta 752, ali niko još nije objasnio zašto je, verovatno dobro obučen operater raketnog sistema, gledajući devet komercijalnih aviona da lete pored njega te noći, bio toliko uveren da je 10. neprijateljska meta i sam doneo odluku da ga obori.
Iran je od Rusije kupio 29 sistema za protivvazdušnu odbranu Tor-M1 krajem 2005. Godine 2012., Vikiliks je otkrio da su oni možda ubrzo postali kompromitovani:
Na nesreću Irana, dve godine nakon velike kupovine M1, Rusi su izbacili Tor-M2E koji je, značajno unapredjen, uključivao je i "zaštitu od obmana".
U vojnom pogledu, obmana se obično odnosi na obmanjivanje radara i uključuje hvatanje neprijateljskih radarskih signala i njihovo slanje nazad u izmenjenom formatu kako bi zbunjivali radarskog operatora.
Pre nekoliko godina, američki proizvođači oružja započeli su sa uvođenjem ovih jedinica EV-a u operativnu upotrebu Ratne mornarice i vazduhoplovstva SAD-a, koja može da zavara neprijateljske radarske sisteme s lažnim i obmanjujućim ciljevima.
Nadogradnja protiv obmanjivanja dodata u kasnijoj verziji, otkriva ranjivost sistema Tor-M1 koja je oborila ukrajinski avion - ranjivost koja je omogućila neprijatelju da „nametne drugu ŠmetuĆ u mrežu".
Drugi način da se Tor-M1 sistem (i operater) te noći „prevare" je kroz promenu identifikacionih signala koje je poslao transponder na ukrajinskom avionu.
Poznato je da su noviji ADS-B transponderski sistemi koji su danas na većini aviona bili podložni hakovanju. Moguće je da haker unese podatke direktno u ADS-B aviona tako da prenosi lažne podatke o svom identitetu, lokaciji, brzini i pravcu.
Drugi deo zvanične priče o rušenju ukrajinskog aviona uključuje kliku Iranaca koji su bili odgovorni za dokumentovanje i distribuciju video snimaka lansiranja rakete i njenog uticaja na avion, pad i fotografije onoga što su navodno ostaci rakete Tor-M1.
Devetog januara na Instagram nalogu pod nazivom "Bogata deca Teherana" objavljen je video snimak na kom se vidi šta je naizgled predstavljala eksplozija u vazduhu.
Dodatni snimci koje su naknadno objavili nepoznati izvori uključuju snimke CCTV kamere iz blizine mesta sudara i koji su snimili trenutak udara. Dan kasnije, neko je objavio navodne slike rakete koja je pogodila avion.
Foto: Pixabay/Reuters
Bellingcat je analizirao video snimke i zaključio da su oba videa snimljena iz stambenog područja u Parandu, predgrađu zapadno od međunarodnog aerodroma Imam Komeini.
Parand je „planski grad" izvan Teherana koji je izgrađen za smeštaj porodica sa malim prihodima. Bellingcat takođe tvrdi da su slike projektila verovatno iz istog područja Paranda.
Zašto bi jedan ili više ljudi povezanih sa "bogatom decom Teherana" bio u stanu namenjenom ljudima sa malim primanjima na periferiji grada u šest sati ujutro 8. januara, kamerama usmerenim na desni deo neba tačno u trenutku kada raketa pogađa ukrajinski putnički avion, da li iko može da pretpostavi. Prilično je sumnjivo.
Ko bi nagovorio Iran na to?
Da biste imali bilo kakve šanse da ispravno shvatite obaranje ukrajinskog civilnog aviona, treba to posmatrati kao politički, a ne vojni incident.
Nekoliko dana pre toga, SAD su ubile generala Solejmanija, grozan napad na iranski nacionalni ponos. Kada je Iran odgovorio preciznim raketnim napadima na dve američke baze u Iraku, rezultat je bio - manje-više - jednak.
U stvari, možete tvrditi da je Iran izašao iz afere izgledajući snažnije i sa mnogo više poštovanja nego kada je ušao. Ali sve to je poništeno rušenjem ukrajinskog aviona.
Iran se sada čini vojno nesposobnim, primoran je da se izvini svetu i protestne grupe u zemlji su iskoristile tragediju da pojačaju svoje pozive na "promenu režima".
Suština je da tvrdnja da je "panika i loša obuka" dovela operatera raketnog sistema da puca na civilni avion, nije razumna, naročito kada postoji razumnije objašnjenje.
Foto: Printskrin video
Problem je, međutim, što metode koje bi se verovatno koristile za zavaravanje operatera nisu ostavile traga ili dokaza koji bi se mogli predstaviti. Tokom možda nekoliko minuta, operateru su predstavljeni privremeni i uverljivi podaci i on je postupio na osnovu njih.
Dakle, iako je Iran oborio ukrajinski avion on za to nije odgovoran. Ako tražite odgovorne, imalo bi smisla pogledati one koji su tokom dugog perioda bili najglasniji o iranskoj pretnji, koji imaju najviše koristi od toga da Iran "bude predstavljen kao zao" i koji imaju moto za vođenje rata ili za postizanje svojih geopolitičkih ciljeva obmanom završava analizu Džoe Kvin za Sotnet.
Tragedija ukrajinskog putničkog aviona u Teheranu posledica je provokativnih dejstava američkih bespilotnih letelica, smatra direktor Biroa za vojno-političku analizu Aleksandar Mihajlov
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tragedija ukrajinskog putničkog aviona u Teheranu posledica je provokativnih dejstava američkih bespilotnih letelica, smatra direktor Biroa za vojno-političku analizu Aleksandar Mihajlov
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je uživo u programu Informer televizije da je Katarina Šćepanović sa Studentske liste nezadovoljna jer nije dobila nijednu funkciju.
Srpska napredna straka uputila je pismo međunarodnim institucijama u kojem je ukazala na, kako je navedeno, nedemokratsko preuzimanje rukovodećih pozicija u Skupštini Srbije od Studentske liste.
Na društvenim mrežama izbio je žestok sukob među onima koji podržavaju Studentsku listu nakon što je Bekim Sulejmani javno demantovao navode sa naloga "Kreni-Promeni" povodom tragične smrti četrnaestogodišnjeg dečaka, optuživši ih za laži i dezinformacije i zatraživši izvinjenje.
Poslanica SNS-a Ana Brnabić objavila je na društvenoj mreži Iks video poruku nakon obilaska opštinskih odbora te stranke na Zvezdari i Voždovcu, istakavši da se politička borba u Narodnoj skupštini i na terenu nastavlja pod vođstvom šefa poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje", Aleksandra Vučića.
Snažna i iskrena podrška televiziji Informer, glavnom uredniku Draganu J. Vučićeviću, njegovom zameniku Dejanu Vukeliću i svim novinarima i zaposlenima u našoj redakciji stigla je iz Ljubljane, od sekretara Saveza Srba Slovenije Marka Peraka.
Novo istraživanje iz pustinje u Čadu pokazuje da orlovi uspešno love odrasle pavijane teške i do 26 kilograma. Ovo otkriće menja dosadašnja uverenja i otvara pitanje da li su rani ljudski preci takođe bili mete napada iz vazduha.
Porodice poginulih u požaru u diskoteci "Puls“ u Kočanima 2025. godine strahuju da bi veliki broj svedoka koje je predložila odbrana mogao dodatno da produži suđenje i odloži trenutak kada će dočekati pravdu za svoje najmilije.
Dragan Cvetković, šef kuhinje mnogih poznatih restorana u Beogradu, koji je poginuo u stravičnoj nesreći kod Žabljaka, sahranjen je na Novobežanijskom groblju u Beogradu!
Aleksandar Đorđević zvani Simetrija, osnivač, vlasnik i direktor lanca teretana i sportskog kluba "Ahilej", gostovao je u emisiji "Info dan" na Informer televiziji i govorio o tome ko je odgovoran za paljenje teretana koje su u njegovom vlasništvu, ali i o reketiranju u našoj zemlji.
Policija na Vračaru je brzom i efikasnom akcijom uhapsila T. Ј. (37) i D. M. (28) zbog sumnje da su u sredu u centru Beograda zapalili firmu i pobegli.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Najnoviji naslov iz serijala Grand Theft Auto pokazao se kao ogroman hardverski zalogaj za PlayStation 5, pa deo igrača već beleži ozbiljne smetnje tokom igranja.
Jastuke, kućni tekstil, elektroniku sa kablovima, boje, lakove i lepkove ne bi trebalo ostavljati na terasi tokom zime jer ih vlaga i mraz mogu trajno oštetiti.
Legenda narodne muzike Sinan Saki' svojevremeno je oktrio nepoznate detalje o odnosu sa Jelenom Karleušom, te šta je govorio onima koji su je pljuvali pred njim.
Kafanska pevačica i nova kraljica vašara Atina Ferari našla se u centru pažnje nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak sa jednog njenog nastupa, koji se ubrzano deli i privlači brojne reakcije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.