Na čelu privrednog uspona uskoro bi trebalo da se nađe Poljska, najavio je čelnik poljske vladajuće stranke PiS Jaroslav Kazinski. Njena privreda raste velikom brzinom i kako on smatra 2040. će dostići i najbogatiju zemlju Europske unije, Nemačku
Ekonomski stručnjaci su tu ipak teško krili osmeh: trenutno je BDP Poljske nešto preko 500 milijardi dolara, Nemačke – sedam puta više, oko 3 i po biliona dolara, piše Dojče Vele.
Aleksander Lazek, ekonomista iz varšavskog instituta Civil Development Forum objašnjava kontekst izjave poljskog stranačkog čelnika: „Do određene mere je ova izjava tek politička retorika poljskim biračima stranke PiS uoči predsedničkih izbora ovog marta. Cilj da se dostigne prosek EU-a do 2033. će biti teško postići bez političkih reformi, ali s nešto sreće se može postići. Ali izjednačiti se s Nemačkom? To nije moguće."
Ipak, 2019. je varšavska School of Economics objavila studiju po kojoj, ako Poljska uspe da zadrži stopu privrednog rasta koju je imala od 1990. do 2018., da će onda zaista dostići Nemačku.
Profesorka te ustanove Hana Godlevska-Majkovska obrazlaže kako je Poljska već 2015. sustigla Grčku obzirom na BDP po glavi stanovnika i da će ove godine sustići i Portugal.
Brz rast od pristupa Europskoj uniji
Kad je Poljska pre gotovo 16 godina pristupila EU, bila je jedna od najsiromašnijih zemalja Unije: BDP po glavi stanovnika je bio samo 14.800 eura godišnje i samo Letonija je bila siromašnija. Stopa nezaposlenosti je bila 19%, prosečna mesečna primanja tek oko 510 eura.
Od tada je privreda Poljske rasla oko 4% godišnje, više nego tri puta brže nego što je bio prosečni rast članica EU-a koji je iznosio oko 1,2%. 2004. je BDP Poljske bio tek oko 44% proseka u EU-u, 2018. je to već bilo 67%.
Ipak, savetnička agencija MekKinsli hvali uspehe Poljske, ali i podseća kako je ona još uvek na 22. mestu od 27 zemalja članica kad je reč o BDP-u po glavi stanovnika preračunato kupovnom moći. U Poljskoj je on jedva 26.000 eura, dok je prosek u EU-u preko 35.000 eura.
Drugi veliki problem je produktivnost: ako se meri sticanje nove vrednosti po radnom satu, u Poljskoj produktivnost raste stopom od 4% godišnje, od 13 evra na sat 2004. na 21 euro 2018. Ali u zemljama zapada EU-a je prosek negdje kod 40 evra na sat. Dakle ako bi barem povećala produktivnost, ona bi uspela da dođe na evropski prosek – ali bi i tako bila još daleko od Nemačke.
Onda je tu i problem plata u Poljskoj: 2015. je radni sat u evropskom proseku bio 25 evra, u Poljskoj tek 8,60 evra – time je bila jedna od "najjeftinijih" zemalja Unije. Ekonomistkinja Svetske banke Emilia Skrok konstatuje kako se plate u Poljskoj tek polako približavaju proseku
Sustigla Grčku i Portugal
Ali to će onda biti problem s kojim će se Poljska tek morati suočiti – i tu čak ni Zapad nema pravog leka jer se to svuda dogodilo. Kod viših plata ne samo pojedine fabrike, nego čitavi privredni sektori više neće biti rentabilni u Poljskoj. Poljska, isprva kao jedna od najsiromašnijih zemalja lako je mogla da beležiti visok rast, ali što je razvijenija, to će biti teže i održati takav tempo.
Isto tako, Poljska je poseban slučaj i što je srazmerno velika zemlja i veliko domaće tržište: obzirom da ni ne pomišlja u neko dogledno vreme da se odrekne nacionalne valute, njeno domaće tržište je donekle uspelo da amortizuje udarce kroz koje je prolazila Evropska unija u doba krize u Grčkoj i drugim zemljama Da bi se postigao taj "kvantni skok" u Evropi, ona mora da izađe iz te zaštite i početi se mjeriti s najboljima u Europskoj uniji.
Foto: Pixabay
Moguća dva scenarija
I Poljski ekonomski institut (PIE) konstatuje kako je Poljska već dobila ili će dobiti 164 milijarde evra podsticaja, što je otprilike dvostruko od trenutnog proračuna Poljske.
On veruje kako ima sektora gdje Poljska može više: kozmetička industrija, industrija lekova, čak i vazdušni saobraćaj - kompanija LOT je čak novi vlasnik nemačke kompanije, nekadašnjeg čarter r-sektora Lufthanse, kompanije Kondor. Gradi se i veliki aerodrom kod Varšave.
MekKinsli vidi dva moguća scenarija razvitka do 2030. U prvom modelu poljska ekonomija raste za oko tri odsto godišnje. Do 2030. bi poljski BDP porastao za oko 190 milijarda evra.
Drugi scenarijo predviđa ekonomski rast od pet odosto. Za to bi, međutim, radnom tržištu bilo potrebno više Poljaka, produktivnost bi trebalo da bude povećana, a investicije bi morale znatno da poraste. Samo tako bi poljska ekonomija do 2030. mogla da porasti na oko 900 milijardi evra.
Oba scenarija, prema MeKinslijuprate brojni rizici: da ima znatno manje ljudi sposobnih za rad, da EU-subvencije brže prestanu nego što se očekuje ili da ne bude stranih investicija. Osim toga će splasnuti rast produktivnosti ako se ne poboljša obrazovni sustav i ne uspije bolja razmjena između sveučilišta i poduzeća, piše Deutsche Welle.
Kineski predsednik Si Ðinping predstavlja pretnju za Evropsku uniju i njene vrednosti, navodi milijarder Džordž Soroš u autorskom tekstu za Prodžekt Sindikat
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kineski predsednik Si Ðinping predstavlja pretnju za Evropsku uniju i njene vrednosti, navodi milijarder Džordž Soroš u autorskom tekstu za Prodžekt Sindikat
Još jedan pokušaj tajkunskih medija da jeftinim provokacijama i zlonamernim pitanjima poljuljaju predsednika Srbije Aleksandra Vučića doživeo je potpuni i sramni fijasko tokom obraćanja iz Palate Srbija!
Na tajkunskoj televiziji N1 izbio je nezapamćen rat. Deo novinara ove kuće javno se podigao protiv svog direktora vesti Branislava Šovljanskog i njegovog zamenika Vojislava Stevanovića, optužujući ih za cenzuru, bahatost, ucenjivanje, pa čak i za proganjanje sopstvenih zaposlenih.
Dugogodišnji voditelj i dojučerašnja uzdanica tajkunskih medija, Ivan Ivanović, usred emisije na televiziji KTV brutalno je razbio sve mitove o navodnoj "nezavisnosti", "profesionalizmu" i "slobodi" na TV Nova i N1, priznavši da je jedina "sloboda" tamo bila slepa mržnja prema predsedniku Aleksandru Vučiću, dok se sve ostalo diktiralo preko crnih spiskova i zabrana.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević objavio je na svom Instagram nalogu snimak sa početka prikupljanja potpisa podrške za listu "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", poručivši da je odziv građana nezapamćen i da pobednička energija ključa na svim punktovima.
Potpredsednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke (SNS) Siniša Mali obišao je i razgovarao danas sa građanima u Sportsko - kulturnom centru u Obrenovcu koji daju svoje potpise za listu “Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija” za vanredne parlamentarne izbore raspisane za 25. oktobar.
Pavle Bošković, poznatiji kao Gazda Paja, otkrio je kako ga je supruga ispratila u drugu sezonu Exatlona, koja počinje 14. septembra na Informer televiziji.
Učesnik druge sezone Exatlona Dragomir Radojević otkrio je kako je izgledao njegov život na Kosovu i Metohiji, ali se prisetio i trenutka kada je svoj život nastavio u Beogradu i postao radiolog.
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Doktor Stojan Radenović, matematičar i profesor u penziji gostujući u Info jutru objasnio je zašto je za njega čast da bude na izbornoj listi Srpske napredne stranke.
Ulaganja u naučno-tehnološke parkove, veštačku inteligenciju i robotiku dodatno jačaju domaći IT sektor, koji je najbrže rastući sektor u našoj zemlji.
Kompanija NIS je na osnovu Memoranduma o saradnji donirala računarsko-informatičku opremu Nacionalnom trening centru Sektora za vanredne situacije (SVS) Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, vrednu oko 1,1 milion dinara.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su A. J. (42), osumnjičenog da je na području Sremske Mitrovice i Rume počinio dve teške krađe i još četiri pokušaja teške krađe.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana Slavku O. (44) osumnjičenom da je 9. septembra podstrekao svog sina, dete od devet godina, da puca u Milana R., kao i jer je neovlašćeno, bez isprave nadležnog organa nosio poluautomatsko vatreno oružje - pištolj marke "Walther" sa pripadajućim okvirom i minicijom.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je prvostepenu presudu kojom je Dušanka Todorović (75) bila osuđena na kaznu zatvora od 15 godina jer je lekovima pokušala da ubije dvojicu starijih muškaraca, kojima je dugovala novac. Kako je navedeno, babi iz Železnika će se ponovo suditi.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Nebojše S. (40) i Dušana P. (31) zbog postojanja osnova sumnje da su 26. aprila 2026. godine na teritoriji GO Mladenovac neovlašćeno radi prodaje držali više od 15 kilograma opojne droge kokain.
Iako su decenijama tumačili ljubavne parove na filmu i televiziji, jedno pravilo između Milene Dravić i Ljubiše Samardžića nikada nije prekršeno, čak ni u najromantičnijim scenama.
Keli Ozborn šokirala je javnost priznanjem da je kokain prvi put probala kao tinejdžerka, i to ni manje ni više nego uz pomoć bliskog prijatelja i kolege njenog oca, legendarnog rokera Ozija Ozborna.
Američka stjuardesa Šer Dalas podelila je na društvenim mrežama savete o tome šta putnici treba da nose kada putuju avionom, navodeći da nikada ne bi trebalo da nose šorts.
Dr Rebeka Grinstin, medicinska savetnica za Rover, u razgovoru za Good Housekeeping otkrila je ključne faktore za odabir savršenog mesta za posip za mačku.
Nakon što je bosanski influenser Mirza Mustafagić sramotnim objavama udario na stariju ćerku Zdravka Čolića Unu, devojka je odlučila da se povuče iz javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.