Na čelu privrednog uspona uskoro bi trebalo da se nađe Poljska, najavio je čelnik poljske vladajuće stranke PiS Jaroslav Kazinski. Njena privreda raste velikom brzinom i kako on smatra 2040. će dostići i najbogatiju zemlju Europske unije, Nemačku
Ekonomski stručnjaci su tu ipak teško krili osmeh: trenutno je BDP Poljske nešto preko 500 milijardi dolara, Nemačke – sedam puta više, oko 3 i po biliona dolara, piše Dojče Vele.
Aleksander Lazek, ekonomista iz varšavskog instituta Civil Development Forum objašnjava kontekst izjave poljskog stranačkog čelnika: „Do određene mere je ova izjava tek politička retorika poljskim biračima stranke PiS uoči predsedničkih izbora ovog marta. Cilj da se dostigne prosek EU-a do 2033. će biti teško postići bez političkih reformi, ali s nešto sreće se može postići. Ali izjednačiti se s Nemačkom? To nije moguće."
Ipak, 2019. je varšavska School of Economics objavila studiju po kojoj, ako Poljska uspe da zadrži stopu privrednog rasta koju je imala od 1990. do 2018., da će onda zaista dostići Nemačku.
Profesorka te ustanove Hana Godlevska-Majkovska obrazlaže kako je Poljska već 2015. sustigla Grčku obzirom na BDP po glavi stanovnika i da će ove godine sustići i Portugal.
Brz rast od pristupa Europskoj uniji
Kad je Poljska pre gotovo 16 godina pristupila EU, bila je jedna od najsiromašnijih zemalja Unije: BDP po glavi stanovnika je bio samo 14.800 eura godišnje i samo Letonija je bila siromašnija. Stopa nezaposlenosti je bila 19%, prosečna mesečna primanja tek oko 510 eura.
Od tada je privreda Poljske rasla oko 4% godišnje, više nego tri puta brže nego što je bio prosečni rast članica EU-a koji je iznosio oko 1,2%. 2004. je BDP Poljske bio tek oko 44% proseka u EU-u, 2018. je to već bilo 67%.
Ipak, savetnička agencija MekKinsli hvali uspehe Poljske, ali i podseća kako je ona još uvek na 22. mestu od 27 zemalja članica kad je reč o BDP-u po glavi stanovnika preračunato kupovnom moći. U Poljskoj je on jedva 26.000 eura, dok je prosek u EU-u preko 35.000 eura.
Drugi veliki problem je produktivnost: ako se meri sticanje nove vrednosti po radnom satu, u Poljskoj produktivnost raste stopom od 4% godišnje, od 13 evra na sat 2004. na 21 euro 2018. Ali u zemljama zapada EU-a je prosek negdje kod 40 evra na sat. Dakle ako bi barem povećala produktivnost, ona bi uspela da dođe na evropski prosek – ali bi i tako bila još daleko od Nemačke.
Onda je tu i problem plata u Poljskoj: 2015. je radni sat u evropskom proseku bio 25 evra, u Poljskoj tek 8,60 evra – time je bila jedna od "najjeftinijih" zemalja Unije. Ekonomistkinja Svetske banke Emilia Skrok konstatuje kako se plate u Poljskoj tek polako približavaju proseku
Sustigla Grčku i Portugal
Ali to će onda biti problem s kojim će se Poljska tek morati suočiti – i tu čak ni Zapad nema pravog leka jer se to svuda dogodilo. Kod viših plata ne samo pojedine fabrike, nego čitavi privredni sektori više neće biti rentabilni u Poljskoj. Poljska, isprva kao jedna od najsiromašnijih zemalja lako je mogla da beležiti visok rast, ali što je razvijenija, to će biti teže i održati takav tempo.
Isto tako, Poljska je poseban slučaj i što je srazmerno velika zemlja i veliko domaće tržište: obzirom da ni ne pomišlja u neko dogledno vreme da se odrekne nacionalne valute, njeno domaće tržište je donekle uspelo da amortizuje udarce kroz koje je prolazila Evropska unija u doba krize u Grčkoj i drugim zemljama Da bi se postigao taj "kvantni skok" u Evropi, ona mora da izađe iz te zaštite i početi se mjeriti s najboljima u Europskoj uniji.
Foto: Pixabay
Moguća dva scenarija
I Poljski ekonomski institut (PIE) konstatuje kako je Poljska već dobila ili će dobiti 164 milijarde evra podsticaja, što je otprilike dvostruko od trenutnog proračuna Poljske.
On veruje kako ima sektora gdje Poljska može više: kozmetička industrija, industrija lekova, čak i vazdušni saobraćaj - kompanija LOT je čak novi vlasnik nemačke kompanije, nekadašnjeg čarter r-sektora Lufthanse, kompanije Kondor. Gradi se i veliki aerodrom kod Varšave.
MekKinsli vidi dva moguća scenarija razvitka do 2030. U prvom modelu poljska ekonomija raste za oko tri odsto godišnje. Do 2030. bi poljski BDP porastao za oko 190 milijarda evra.
Drugi scenarijo predviđa ekonomski rast od pet odosto. Za to bi, međutim, radnom tržištu bilo potrebno više Poljaka, produktivnost bi trebalo da bude povećana, a investicije bi morale znatno da poraste. Samo tako bi poljska ekonomija do 2030. mogla da porasti na oko 900 milijardi evra.
Oba scenarija, prema MeKinslijuprate brojni rizici: da ima znatno manje ljudi sposobnih za rad, da EU-subvencije brže prestanu nego što se očekuje ili da ne bude stranih investicija. Osim toga će splasnuti rast produktivnosti ako se ne poboljša obrazovni sustav i ne uspije bolja razmjena između sveučilišta i poduzeća, piše Deutsche Welle.
Kineski predsednik Si Ðinping predstavlja pretnju za Evropsku uniju i njene vrednosti, navodi milijarder Džordž Soroš u autorskom tekstu za Prodžekt Sindikat
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kineski predsednik Si Ðinping predstavlja pretnju za Evropsku uniju i njene vrednosti, navodi milijarder Džordž Soroš u autorskom tekstu za Prodžekt Sindikat
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno izlaze na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedoče o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
Advokat Ivan Ninić, poznati blokaderski advokat i bivši radikal, našao se na meti i sopstvenih "saboraca" nakon što se aktuelizovala priča o njegovoj političkoj prošlosti.
Nakon što je premijer Hrvatske Andrej Plenković saopštio svoja imperijalistička stremljenja, teritorijalne i druge pretenzije, trebalo mu je otkazati gostoprimstvo i dati rok da napusti teritoriju Crne Gore, saopštio je danas potpredsednik Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Asocijacija novinara Srbije najoštrije osuđuje kontinuirane napade koji se, preko medija poput N1, usmeravaju protiv dnevnog lista Informer i njegovog uredništva.
Državljanin Srbije (51), čiji identitet nemačka policija nije saopštila, nalazi se u istražnom zatvoru nakon što je, kako se sumnja, 2.juna u Dortmundu najpre izazvao incident u jednom restoranu, pucao na policajca, a potom se zabarikadirao u stanu sa troje maloletne dece.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Mnogi ljudi koriste tečnost za čišćenje naočara za brisanje ekrana monitora, ali to može biti pogrešno. Hemikalije u tim sredstvima mogu oštetiti osetljive zaštitne slojeve na ekranu, što u najgorem slučaju dovodi do trajnih oštećenja ili skupih popravki.
Mnogi misle da muškarce u vezi zadržavaju strast, lepota ili navika. Međutim, psiholog Mihail Labkovski tvrdi da dugotrajne veze opstaju zahvaljujući tri važna principa koje ljudi često zanemaruju.
Domaći sladoled pravi se bez mašine za sladoled, a dobija se bogata, kremasta tekstura i dva različita sloja, jedan vazdušast od belanaca i jedan kremasti od žumanaca.
Bivši fudbaler Duško Tošić šokirao je javnost kada se spustio toliko nisko da odgovori na komentar u kojem je jedan korisnik Instagrama isprozivao majku njegove dece Jelenu Karleušu.
Iako se bave javnim poslom i deo su estrade, pevačice Zorica Brunclik, Nada Topčagić i Nadežda Biljić jedine su muzičke zvezde koje nemaju mobilni telefon.
Glumica Jelisaveta Orašanin i košarkaš Miloš Teodosić stavili su tačku na svoj brak nakon devet godina, a sada su isplivali su detalji šta rade nakon razvoda.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar