Mladi naučnik na čelu tima koji ju je stvorio. Za završni test već prijavljeno 60 dobrovoljaca
Ruski instituti koji intenzivno rade na pravljenju vakcine protiv virusa korona već imaju spiskove dobrovoljaca koji su spremni da na sebi isprobaju njenu efikasnost! Pravljenjem vakcine u Rusiji se bavi nekoliko instituta, što nije bacanje novca - traži se ona najefikasnija. Najopremljeniji su i imaju najveću bazu u naučnom centru "Vektor", nedaleko od Novosibirska.
O velikom timu naučnika koji radi u "Vektoru" nedavno se već pisalo. Taj centar je već stvarao vakcine protiv opasnih bolesti, kao i testove za njihovo otkrivanje.
Svoju vakcinu naučnici centra "Vektor" isprobaće na 60 dobrovoljaca. To je potvrdio direktor "Vektora" Rinat Maksjutov. Spisak dobrovoljaca već je gotov, a među njima prvi su naučnici koji su je i pravili. Svojim ličnim primerom žele da dokažu da je efikasna i bezopasna. Na čelu spiska dobrovoljaca je dr Iljnaz Imatdinov, mladi naučnik, rukovodilac tima koji je pravio vakcinu protiv korone. Ubeđen je da ovo cepivo može samo da pomogne, a nikako da bude štetno.
Odmrzavanje virusa iz večnog leda
Nedavna izjava biologa Šaršova da virusi iz večnog leda mogu jednog dana da predstavljaju ozbiljnu pretnju čovečanstvu, preplašila je one koji ne razumeju da je to prognoza za daleku budućnost. Radi se o staroj hipotezi da se zbog globalnog otopljavanja mogu "odmrznuti" stari virusi. Ali, to niko sada ne može da dokaže.
Već sada se zna da će svi dobrovoljci dobiti i novčanu nagradu, ali to nije razlog velikog broja prijavljenih, već želja da se što pre napravi vakcina koja će svet osloboditi paničnog straha i spasti brojne živote. I direktor "Vektora" potvrđuje da se prijavilo mnogo više dobrovoljaca nego što je potrebno za eksperiment.
I drugi ruski instituti žure sa pravljenjem vakcine. Zamenik direktora za naučni rad u institutu "I. I. Mečnikova" doktor medicinskih nauka Nikolaj Filatov objasnio je kako će izgledati ispitivanje.
- Dobrovoljcima, raznih starosnih dobi, davaće se, po grupama, mala, srednja i velika doza vakcine. A zatim će se njihov zdravstveni stav pratiti dve nedelje - kaže dr Filatov. - Obično je za testiranje vakcina potrebno stotinak dobrovoljaca. Kao student i sam sam svojevremeno bio dobrovoljac za ispitivanja vakcina.
Foto: prinstscreen/Pixabay
Biolog Kiril Šaršov
Ko može biti dobrovoljac? To su pre svega osobe koje nemaju nikakvu hroničnu bolest, kao, na primer dijabetes, ili neku vrstu karcinoma. U vreme primanja vakcine dobrovoljac ne sme da ima temperaturu. U toku eksperimenta ne sme se koristiti alkohol.
Posle vakcinacije dobrovoljci moraju biti u samoizolaciji. Kad prođu dve nedelje uzima im se krv da se vidi koliko je stvoreno antitela. Pojednostavljeno rečeno, gleda se koliko je vakcina efikasna.
Tek kad se napravi analiza rezultata i ako se pokaže da je vakcina efikasna, može se početi proizvodnja. Većina ruskih naučnika koji se bave izučavanjem virusa prognozira da će se sadašnja pandemija stišati do leta, a ako se ponovi u oktobru ili novembru neće biti tako opasna.
Magistar Kiril Aleksandrovič Šaršov, rukovodioc laboratorije ekologije virusa Naučno-istraživačkog centra fundamentalne medicine, ne isključuje mogućnost da sadašnji virus postane sezonski. Primera radi, opasni "svinjski grip" je 2009. takođe prestrašio svet, ali je brzo postao sezonski, dakle manje opasan. Biolog Šaršov je kategoričan da ako virus korona i mutira, neće biti opasniji za čoveka, već upravo suprotno.
Foto: prinstscreen/Pixabay
Prof. Nikolaj Filatov
Inače, Šaršov je magistrirao 2010. u Novosibirsku sa temom o virusima divljih ptica. Mnoge zanima kako je moguće da virusi sa ptica pređu na čoveka?
- Temperatura ljudskog organizma niža je nego kod ptica. I da bi ptičji virus inficirao čoveka mora da doživi mutaciju - objašnjava Šaršov.
Šaršov kaže da je sasvim moguće da se ovaj virus i ranije pojavljivao, ali ga sistemi za testiranje nisu prepoznavali, a ni on nije bio toliko rasprostranjen. Kao i mnogi drugi ruski naučnici, i Šaršov je uveren da nije tačna hipoteza da je ovaj virus napravljen u laboratoriji.
Situacija zbog širenja koronavirusa u svetu faktički predstavlja probu biološkog rata, koji pokazuje koliko je svetski zdravstveni sistem spreman na slične izazove, smatra predsednik medicinske unije "Nacionalna medicinska komora", doktor Leonid Rošalj
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Situacija zbog širenja koronavirusa u svetu faktički predstavlja probu biološkog rata, koji pokazuje koliko je svetski zdravstveni sistem spreman na slične izazove, smatra predsednik medicinske unije "Nacionalna medicinska komora", doktor Leonid Rošalj
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
Tek nakon žestoke reakcije javnosti i medijskog alarma, tamošnje tužilaštvo je konačno formiralo predmet kako bi se utvrdilo ko je u naselju Pruška ispisao monstruozni grafit "Srbe na vrbe".
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta najoštrije je osudio sramotni i divljački napad trojice Bošnjaka na srpske povratnike Miku Davidović i njenog supruga Željka Matića u mestu Lušci Palanci kod Sanskog Mosta.
Zavladalo je potpuno rasulo među blokaderima nakon što je Informer ekskluzivno objavio svih 250 imena onih koji se nalaze na takozvanoj studentskoj listi za predstojeće izbore, pa su na društvenim mrežama masovno počele da "pljušte" razočarane poruke.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. Danas se izbegava kopanje, čak i sahranjivanje, jer se smatra da se tako čini veliki greh.
U Srbiji u utorak nestabilno. Pre podne suvo, posle podne pljuskovi i grmljavina na zapadu i jugu, uveče i u centralnim krajevima. Temperatura do 33 stepena.
U kovčegu ispred oltara Saborne crkve u Beogradu počivaju mošti Svetog Stefana Štiljanovića, velikog dobrotvora i zaštitnika srpskog naroda. Njegove mošti donete su u Beograd kako bi bile zaštičene od ustaša.
S. A. (64) sa Novog Beograda teško je povređen juče po podne u naselju Bečmen, nakon što je pao na beton sa krova lokalne crkve i lekari mu se bore za život.
Višestruki šampion Srbije u bilijaru Goran Mladenović Grga (60) poginuo je u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Niš - Priština, u selu Visoka kod Kuršumlije, a kako se saznaje, jedna želja mu je ostala neostvarena.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, svojevremeno je otkrio da je odbio ulogu u seriji "Bolji život" jer nije želeo da radi sa Miodragom Petrovićem Čkaljom, koji ga je stavio na svoju "crnu listu" glumaca.
U današnjem tempu života često nam nedostaje vremena za bliskost i povezivanje s partnerom, ali dve poze omogućavaju da uživate u ljubavnom zanosu, bez obzira na vreme i okolnosti
Nakon napuštanja rijalitija Elita 9, Nerio Ružanji i Hana Duvnjak izneli su šokantne detalje o svom odnosu, braku i aferama koje su podigle ogromnu prašinu u javnosti.
Jedna Instagram stranica iskoristila je Karleušin novi hit "Mata Hari" kako bi napravila kompilaciju najurnebesnijih trenutaka Miljane Kulić i Lazara Čolića Zole.
Janjuš je privukao Vanju Živić, nakon čega su počeli strasno da se ljube nasred studija, ne obazirući se na fotoaparate novinara i poglede vivših cimera!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.