U RUSIJI POČELI TESTOVI NA LJUDIMA! 60 DOBROVOLJACA testiraju vakcinu koja UBIJA KORONU! Prvo je na sebi isprobao doktor Iljnaz!
Podeli vest
Mladi naučnik na čelu tima koji ju je stvorio. Za završni test već prijavljeno 60 dobrovoljaca
Ruski instituti koji intenzivno rade na pravljenju vakcine protiv virusa korona već imaju spiskove dobrovoljaca koji su spremni da na sebi isprobaju njenu efikasnost! Pravljenjem vakcine u Rusiji se bavi nekoliko instituta, što nije bacanje novca - traži se ona najefikasnija. Najopremljeniji su i imaju najveću bazu u naučnom centru "Vektor", nedaleko od Novosibirska.
Situacija zbog širenja koronavirusa u svetu faktički predstavlja probu biološkog rata, koji pokazuje koliko je svetski zdravstveni sistem spreman na slične izazove, smatra predsednik medicinske unije "Nacionalna medicinska komora", doktor Leonid Rošalj
24.03.2020
08:00
O velikom timu naučnika koji radi u "Vektoru" nedavno se već pisalo. Taj centar je već stvarao vakcine protiv opasnih bolesti, kao i testove za njihovo otkrivanje.
Svoju vakcinu naučnici centra "Vektor" isprobaće na 60 dobrovoljaca. To je potvrdio direktor "Vektora" Rinat Maksjutov. Spisak dobrovoljaca već je gotov, a među njima prvi su naučnici koji su je i pravili. Svojim ličnim primerom žele da dokažu da je efikasna i bezopasna. Na čelu spiska dobrovoljaca je dr Iljnaz Imatdinov, mladi naučnik, rukovodilac tima koji je pravio vakcinu protiv korone. Ubeđen je da ovo cepivo može samo da pomogne, a nikako da bude štetno.
Odmrzavanje virusa iz večnog leda
Nedavna izjava biologa Šaršova da virusi iz večnog leda mogu jednog dana da predstavljaju ozbiljnu pretnju čovečanstvu, preplašila je one koji ne razumeju da je to prognoza za daleku budućnost. Radi se o staroj hipotezi da se zbog globalnog otopljavanja mogu "odmrznuti" stari virusi. Ali, to niko sada ne može da dokaže.
Već sada se zna da će svi dobrovoljci dobiti i novčanu nagradu, ali to nije razlog velikog broja prijavljenih, već želja da se što pre napravi vakcina koja će svet osloboditi paničnog straha i spasti brojne živote. I direktor "Vektora" potvrđuje da se prijavilo mnogo više dobrovoljaca nego što je potrebno za eksperiment.
I drugi ruski instituti žure sa pravljenjem vakcine. Zamenik direktora za naučni rad u institutu "I. I. Mečnikova" doktor medicinskih nauka Nikolaj Filatov objasnio je kako će izgledati ispitivanje.
- Dobrovoljcima, raznih starosnih dobi, davaće se, po grupama, mala, srednja i velika doza vakcine. A zatim će se njihov zdravstveni stav pratiti dve nedelje - kaže dr Filatov. - Obično je za testiranje vakcina potrebno stotinak dobrovoljaca. Kao student i sam sam svojevremeno bio dobrovoljac za ispitivanja vakcina.
Ko može biti dobrovoljac? To su pre svega osobe koje nemaju nikakvu hroničnu bolest, kao, na primer dijabetes, ili neku vrstu karcinoma. U vreme primanja vakcine dobrovoljac ne sme da ima temperaturu. U toku eksperimenta ne sme se koristiti alkohol.
Posle vakcinacije dobrovoljci moraju biti u samoizolaciji. Kad prođu dve nedelje uzima im se krv da se vidi koliko je stvoreno antitela. Pojednostavljeno rečeno, gleda se koliko je vakcina efikasna.
Tek kad se napravi analiza rezultata i ako se pokaže da je vakcina efikasna, može se početi proizvodnja. Većina ruskih naučnika koji se bave izučavanjem virusa prognozira da će se sadašnja pandemija stišati do leta, a ako se ponovi u oktobru ili novembru neće biti tako opasna.
Magistar Kiril Aleksandrovič Šaršov, rukovodioc laboratorije ekologije virusa Naučno-istraživačkog centra fundamentalne medicine, ne isključuje mogućnost da sadašnji virus postane sezonski. Primera radi, opasni "svinjski grip" je 2009. takođe prestrašio svet, ali je brzo postao sezonski, dakle manje opasan. Biolog Šaršov je kategoričan da ako virus korona i mutira, neće biti opasniji za čoveka, već upravo suprotno.
Inače, Šaršov je magistrirao 2010. u Novosibirsku sa temom o virusima divljih ptica. Mnoge zanima kako je moguće da virusi sa ptica pređu na čoveka?
- Temperatura ljudskog organizma niža je nego kod ptica. I da bi ptičji virus inficirao čoveka mora da doživi mutaciju - objašnjava Šaršov.
Šaršov kaže da je sasvim moguće da se ovaj virus i ranije pojavljivao, ali ga sistemi za testiranje nisu prepoznavali, a ni on nije bio toliko rasprostranjen. Kao i mnogi drugi ruski naučnici, i Šaršov je uveren da nije tačna hipoteza da je ovaj virus napravljen u laboratoriji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Situacija zbog širenja koronavirusa u svetu faktički predstavlja probu biološkog rata, koji pokazuje koliko je svetski zdravstveni sistem spreman na slične izazove, smatra predsednik medicinske unije "Nacionalna medicinska komora", doktor Leonid Rošalj
Poljska je zvanično podnela prijavu za učešće u programu Nuclear Sharing i nije je povukla, potvrdio je zamenik ministra nacionalne odbrane Poljske Pavel Zalevski.
Evropa postaje zavisna od ruskog đubriva kao što se dogodilo sa gasom, piše američki list "Fajnenšel tajms", pozivajući se na jednog od najvećih proizvođača đubriva za poljoprivredne kulture Svejna Torea Holzetera.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, kako opozicija samo priča o krađi izbora, a sedi u Skupštini i prima milione.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Mercedes 600 iz 1974. godine, u kome se vozio bivši predsednik SFRJ Josip Broz Tito vratio se svojoj kući, u Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije.
U Info jutru o prijemu lažne države u Savet Evrope i kršenju međunarodnog prava, govorio je Veljko Odalović predsednik Vladine komisije za nestala lica.
Lider Srpske napredne stranke Miloš Vučević predstavio je juče, na sednici Predsedništva stranke sastav nove vlade. O tome, ali i mnogim drugim temama u Kolegijumu Informera govorio je medijski stručnjak Nebojša Krstić.
O sramnoj rezoluciji o nepostojećem genocidu u Srebrenici, kao i o pravoj istini se zapravo dogodilo u tom mestu, govorio je u Info jutru dr Vojislav Šešelj, lider SRS.
Policajci u Nišu uhapsili su I. V. (37) iz ovog grada zbog postojanja osnova sumnje da je zajedno sa I. L. (39) pretukao muškarca (40). Potom je kako se sumnja I.V nožem izbo I.L. te mu se na teret stavlja i krivično delo pokušaj ubistva.
Na današnji dan pre tačno godinu dana Kosta Kecamović je uzeo dva očeva pištolja i municiju i stavio ih u svoj školski ranac, a onda je kobnog 3. maja tim oružjem ubio devet učenika i radnika obezbeđanja OŠ "Vladislav Ribnikar" na Vračaru.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Zaječaru, po nalogu tužioca, uhapsili su D.D. (52) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teška telesna povreda.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je ceremoniji početka radova na izgradnji Nacionalnog fudbalskog stadiona u Surčinu i otkrio da će na njemu biti odigrano finale Lige Evrope 2028. godine.
Utakmica Olimpijakosa i Barselone u Atini donela je pregršt uzbuđenja, produžetak, dramu u poslednjoj sekundi, bes domaćih navijača i igrača zbog sudijskih odluka, ali i blokadu sezone!
Centar Olimpijakosa i srpski košarkaški reprezentativac Filip Petrušev u tren oka prešao je put od heroja do tragičara u porazu od Barselone, pošto je pri rezultatu 80:80 doslovce u poslednjoj sekundi faulirao Džabarija Parkera pri šutu za tri poena, a ovaj je od tri bacanja iskoristio dva za pobedu 82:80.
Bliži nam se najradosniji hrišćanski praznik Vaskrs kada na veliki petak porodice simbolično farbaju jaja. A da li vodite računa koliko jaja farbate i znate li da li je paran ili neparan broj?
Slobodan Katanić Barbika svojevremeno se pojavio na audiciji za popularno takmičenje "Zvezde Granda" i svojom pojavom je privukao veliku pažnju javnosti.
Uprkos dešavanjima koja su u prdohodnih mesec i više dana potresala čitav istok Srbije posebno najveće selo na području grada Bora, Zlot, iz koga su osumničeni za monstruozno ubistvo dvogodišnje Danke Ilić , tradicionalna ,,Bakljada,, u organizaciji Mesne zajednice je održana.
Čačanin Rato Smiljanić (75), penzionisani TV mehaničar, kuću svojih roditelja pre nekoliko godina pretvorio je u jedinstveni muzej nostalgije i sećanja.
Praznik rada danas praznuju i oni koji rade i oni koji još nemaju ni dan radnog staža. Ovaj dan, međutim, nekada je bio poseban za Crnotravce! Samouki zidari, tesari, kamenoresci bili su nekada najtraženiji majstori...Ovo je priča o njima.
U leto 1914. godine moćna Austrougarska monarhija napala je Srbiju. Posle očajničke i herojske borbe mnogo manje i slabije opremljene srpske vojske, izbora više nije bilo – jedini put za spas Srbije vodio je preko vrleti nepristupačne i negostoljubive Albanije.
Srbofilija predstavlja osećanje ljubavi ili simpatije prema Srbima, Srbiji, Republici Srpskoj, srpskoj istoriji, srpskom jeziku, srpskoj kulturi i svemu što je povezano sa Srbima.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.