Ovo je priča o jednoj ženi čiji su talenat i znanje doprineli da se saznaju mnoge stvari o virusu.
Kada je Džun Almeida zavirila u svoj elektronski mikroskop 1964. godine, ona i njene kolege uočile su sivu tačku prekrivenu sitnim “zupcima”. To što je videla kasnije je postalo poznato kao virus korona, a Almeida je odigrala ključnu ulogu u njegovom identifikovanju.
Rođena kao Džun Hart, sa porodicom je živela u Glazgovu u Škotskoj, gde je njen otac radio kao vozač autobusa. Džun je bila odlična učenica i imala je ambiciju da upiše fakultet, ali nije imala novca. Sa 16 godina odustala je od formalnog obrazovanja i počela da radi kao laboratorijski tehničar u Kraljevskoj bolnici u Glazgovu. Posao joj je bio da pomoću mikroskopa analizira uzorke tkiva.
Nakon preseljenja u London, sličan posao je radila i u bolnici Svetog Bartolomeja. U Londonu je upoznala i svog prvog supruga, umetnika Enrikea Almeidu. Par se preselio u Kanadu gde je Džun dobila posao u Institutu za rak u Ontariju. Džun je u Ontariju radila na elektronskom mikroskopu i razvila nove tehnike za posmatranje. Takođe je objavila nekoliko radova u kojima je opisala strukture virusa koji su ranije bili nevidljivi. Objavila je i Priručnik za brzu laboratorijsku dijagnostiku virusa 1979. godine za Svetsku zdravstvenu organizaciju.
NOVI NAČIN MIKROSKOPSKOG POSMATRANJA
Tehnika mikroskopije koju je razvila Džun bila je jednostavna, ali revolucionarna u oblasti virologije.
Kada se radi sa mikroskopskim česticama, teško je znati šta tačno tražiti. U odnosu na optički mikroskop, elektroni elektronskog mikroskopa imaju mnogo kraće talasne dužine od svetlosti, pa naučnicima daju mnogo finiji prikaz sa više detalja. Iako su imali detaljniju sliku, za naučnike je bio pravi izazov da prepoznaju da li je sitna mrlja virus, ćelija ili nešto treće.
Kako bi utvrdila postojanje virusa, Almeida je shvatila da može da koristi antitela uzeta od ranije zaraženih pojedinaca. Antitela privlače antigen "kolege" - pa kada bi Almeida unela antitela, oni bi se okupili oko virusa - i tako bi pokazali njegovo prisustvo. Ova tehnika pomogla je kliničarima da koriste elektronske mikroskope kako bi dijagnostikovali virusnu infekciju kod pacijenta.
Almeida je na taj način identifikovala niz virusa uključujući i virus rubeole, koji su naučnici proučavali godinama, ali ona ga je prva videla.
OTKRIVANJE VIRUSA KORONA
#366womeninSTEM 8⃣1⃣ June Dalziel Almeida (1930-2007) ??????? Scottish virologist who, with little formal education, became a pioneer in virus imaging, identification and diagnosis. She characterised in 1966 a new type of viruses now called coronaviruses. https://t.co/QCPWxjEOMPpic.twitter.com/2Qo25whXKO
— Alexis Verger (@Alexis_Verger) March 21, 2020
Kada su njene veštine prepoznate, Almeida je bila pozvana da se vrati u London. Počela je da radi u Medicinskoj školi bolnice Sveti Tomas. Tamo ju je, 1964. godine, kontaktirao doktor Dejvid Tirel. Njegov tim bio je prikupio viruse slične gripu, koje su nazvali "B814", ali su imali problem da ih obrade u laboratoriji. Kako njihove tradicionalne metode za posmatranje nisu donele rezultate, naučnici su počeli da sumnjaju da je B814 nova vrsta virusa.
Tirel je poslao uzorke Almeidi nadajući se da bi ona svojom tehnikom mogla da identifikuje virus. "Nismo se previše nadali, ali vredelo je pokušati", napisao je Tirel kasnije u svojoj knjizi "Hladni rat: Borba protiv prehlade".
Iako je Džun Almeida imala ograničen materijal za rad, njena otkrića premašila su Tirelova očekivanja. Ne samo da je Almeida napravila jasne slike virusa, nego se i setila da je, ranije tokom svojih istraživanja, videla dva slična virusa: jedan dok je proučavala bronhitis kod pilića, a drugi dok je posmatrala upalu jetre kod miševa.
O oba ova istraživanja Almeida je napisala radove, ali oba rada su bila odbijena. Recezenti su smatrali da su to samo nekvalitetne fotografije čestica virusa gripa.
Sa novim uzorcima koje je dobila od Tirela, Almeida je bila sigurna da gleda u novu grupu virusa.
Kada su se Almeida, njen nadzornik i Tirel našli da razgovaraju o nalazima, došli su do pitanja i kako nazvati novu grupu virusa. Nakon posmatranja snimaka, inspirisani strukturom virusa, odlučili su se za latinsku reč korona (corona), što znači kruna. Tako je rođen virus korona.
Foto: Pixabay
Almeida se povukla iz virologije 1985. godine, ali je ostala aktivna i radoznala. Postala je instruktorka joge i razvila oštro oko za antikvitete, koje je često "lovila" sa svojim drugim suprugom Filipom Gardnerm, takođe penzionisanim virologom.
Pre nego što je umrla 2007. godine, sa 77 godina, Almeida je radila u Svetom Tomasu kao savetnica, gde je pomogla u dobijanju prvih visokokvalitetnih slika virusa HIV.
Hju Penington, profesor bakteriologije na Univerzitetu u Aberdinu, koji je Almeidu opisivao kao svog mentora, napisao je: "Ona je, bez sumnje, jedan od najizvanrednijih škotskih naučnika svoje generacije, ali nažalost, u velikoj meri, zaboravljena".
Naučnici i danas koriste njene metode kako bi identifikovali viruse, a pandemija COVID-19 ponovo nas je sve podsetila na značaj njenog rada. Više od pedeset godina nakon što je prvi put videla virus korona kroz mikroskop, njen rad je relevantniji nego ikad.
Pre manje od mesec dana, Singapur je važio za jednu od zemalja koja je dobro odgovorila na koronavirus. Činilo se da je grad-država potisnuo slučajeve bez nametanja restriktivnih mera blokade, u kojima žive milioni ljudi širom sveta. A onda je udario drugi talas, i to jako
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pre manje od mesec dana, Singapur je važio za jednu od zemalja koja je dobro odgovorila na koronavirus. Činilo se da je grad-država potisnuo slučajeve bez nametanja restriktivnih mera blokade, u kojima žive milioni ljudi širom sveta. A onda je udario drugi talas, i to jako
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
Danijela Nikolić, članica Predsedništva SNS-a i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju (KiM), našla se na udaru blokadera, koji su joj na društvenim mrežama uputili sramne uvrede.
Studentkinja i aktivistkinja Mila Pajić vratila se u Srbiju posle više od godinu i po dana, nakon što ju je 27. septembra 2026. godine bivši predsednik države Aleksandar Vučić pomilovao.
Višednevno odsustvo prvog na "Studentskoj listi", Ilije Srdanovića, iz javnog života privuklo je veliku pažnju korisnika društvenih mreža, dok iz "vrhovnog plenuma" i dalje nema odgovora na navode o zabrani njegovih medijskih nastupa.
Član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec osvrnuo se na najave predstavnika "Studentske liste" uoči konstitutivne sednice Skupštine Srbije, ocenjujući da odustajanje od dosadašnje parlamentarne prakse u raspodeli mesta potpredsednika i predsednika skupštinskih odbora predstavlja kršenje demokratskih običaja.
Feđa Dimović, advokat i jedan od osnivača grupe "Beogradski sindikat", inače 48. na "Studentskoj listi", gostovao je na KTV u emisiji "Bez ustručavanja", i tom prilikom na sraman način udario na patrijarha Porfirija, ali i ostale episkope Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Emisija "Srbija zove Dominikanu" donela je zanimljive razgovore o dešavanjima u Exatlonu, a veliku pažnju privukla je bliskost Borisa Stanojevića i Ive Janković.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je prognozu prema kojoj nas čeka vetrovita i kišovita sedmica, ali i iznenađujući skok temperature i do 20 stepeni Celzijusa.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Nakon upravo završenog saslušanja osumnjičenog, Osnovno javno tužilaštvo u Smederevu podnelo je nadležnom sudu predlog za određivanje pritvora za Z.S. (63) iz Smedereva, zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na oštećene, kao i osobitih okolnosti koje ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo, odnosno učiniti krivično delo kojim preti.
Srbin (29) i Hrvat (32) uhapšeni su u petak u Beču zbog velike prevare. Naime, oni su nagovarali jednog (76) penzionera da uplaćuje velike iznose novca na račun njihove lažne investicione kompanije, ali su privedeni kada su hteli da od njega uzmu i 100.000 evra u kešu.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšen je I.Č. (22) iz Prijepolja zbog postojanja osnova sumnje da je na teritoriji GO Zemun neovlašćeno, radi prodaje držao i prenosio oko 30 kilograma opojne droge kanabis.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Zlatni retriver Pilot nije bio nimalo oduševljen kada je njegova vlasnica počela da oponaša pčelu. Njegova reakcija na zujanje nasmejala je gledaoce TikToka, a izraz njegovog lica najbolje pokazuje koliko mu se cela situacija nije svidela.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Hrvatska pevačica Maja Šuput ostvarila je milionske prihode preko svojih kompanija, a podaci o njenom poslovanju otkrivaju pravo bogatstvo koje je izgradila zahvaljujući muzici i pametnim poslovnim potezima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.