OVO SU NAJOPASNIJA MESTA NA SVETU! Nose oznaku S4, ima ih samo 40 na svetu i u njima važi "PRAVILO ČETVORO OČIJU"
Podeli vest
Laboratorija je reč koju smo mnogo puta čuli tokom pandemija koronavirusa.
Zbog pandemije Kovid-19, u fokusu su se ponovo našle i naučne laboratorije. Kako izgledaju bezbednosni mehanizmi u onim malobrojnim laboratorijama sa oznakom S4 u kojima se proučavaju najsmrtonosniji virusi?
Najpoznatiji ruski pulmolog akademik dr Aleksandar Grigorjevič Čučalin predložio je da se za lečenje virusa korona koristi metoda koja je već počela da se primenjuje u jednoj moskovskoj bolnici kod teških astmatičara
04.05.2020
10:48
Sida, MERS, SARS, ptičija i svinjska gripa, virusi kao što su lujo, marburg, lasa, nipa, hendra, krimsko-kongoanska hemoragična groznica, ebola. Proteklih decenija je skoro svake godine otkriven po neki novi uzročnik teških infekcija.
Do sada nepoznati virusi ili oni koji razviju sposobnost prenošenja sa životinja na čoveka – takozvane zoonoze – predstavljaju, prema mišljenju Svetske zdravstvene organizacije, planetarnu opasnost za zdravlje. Da bi se takvi uzročnici identifikovali, te da bi se razvili postupci za dijagnozu, terapiju i pronalaženje vakcine, potrebne su specijalne laboratorije. One su nužne i kada se posumnja da je učinjen teroristički napad biološkim oružjem.
Četiri stepena bezbednosti za četiri rizične grupe
Izazivači bolesti se svrstavaju u grupe rizika, a svaka grupa se povezuje sa određenim stepenom predostrožnosti odnosno stepenom zaštite. Od tog stepena zavise pravila za prostorije, opremu i način rada. Grupa najvećeg rizika je označena brojem 4. U nju su svrstane biološke supstance koje u ljudskom organizmu izazivaju teške bolesti za koje ne postoji ni vakcina ni lek. Takvi su virusi, na primer, lojo,hendra i nipa.
Virusi korone SARS-COV-1, MERS-CoV, kao i novi SARS-COV-2 trenutno su svrstani u grupu rizika 3. To znači da se takvi virusi ispituju u S3 laboratorijama u kojima važe stroga pravila, ali ne tako drastična kao u S4 laboratorijama.
Malobrojne laboratorije u svetu istražuju
Takvih laboratorija na bezbednosnom nivou 4 nema puno, zbog velikih troškova povezanih sa merama predostrožnosti. Na Vikipediji je nabrojano 40 naučnih instituta s ovakvim stepenom bezbednosti. Najviše ih ima u Sjedinjenim Američkim Državama, sledi Nemačka sa četiri laboratorije, Švajcarska i Indija imaju po tri, Australija i Rusija po dve.
Koliko je sigurna S4 laboratorija?
Takve laboratorije bi trebalo da omoguće istpitivanje rizičnih izazivača bolesti, a da pri tome ne ugroze zdravlje okolnog stanovništva i zaposlenih.
Zato su te laboratorije prostorno i organizaciono odvojene od pripadnih instituta, pošto pristup njima imaju samo oni koji imaju specijalnu dozvovolu. Postoje kontrole pristupa i video nadzor. Imaju potpuno zasebno snabdevanje vodom, vazduhom i strujom. Sve što vazduhom ili u obliku tečnosti ulazi ili izlazi iz laboratorije, prolazi kroz posebne sisteme za filtriranje (HEPA) koji garantuju odsustvo bilo kakvih klica.
Podovi, zidovi i plafoni su od materijala koji ne propušta vodu, a lak je za čišćenje. Sve površine moraju biti otporne na kiselinske, alkalne i druge rastvore, kao i na rastvarače, ali i da mu ne smetaju dezinfekciona sredstva.
Laboratorije sa oznakom S4 imaju manji pritisak od normalnog, da prilikom nastanka neke pukotine supstance iz unutrašnjosti ne bi dospele u okolinu. Ulazak i izlazak iz objekta organizuju kroz više kontrolnih kapija i dezo-barijera. U dezinfekcionim hodnicima su vrata podešena tako da vazduh uvek struji u laboratoriju. Udar bombe ili aviona takođe ne bi doneo opasnost od izbijanja zaraze, jer su virusi, prema navodima nemačkog Instituta Robert Koh, veoma neotporni na vrelinu, pa bi se dezintegrisali. Osim toga, i veoma opasni virusi nalaze se u određenim krajevima sveta u prirodi, pa bi teroristima lakše bilo da tako dođu do njih.
Ko radi u laboratorijama?
Mali broj visokokvalifikovanih stručnjaka ima pristup laboratoriji i to se strogo kontroliše. Oni nose skafandere na naduvavanje sa fiksiranom obućom i posebnim sistemom za snabdevanje kiseonikom. Dva do tri para rukavica se odjednom nose na rukama, a par rukavica koji se poslednji navuče ima sistem za hermetičko zakopčavanje za rukave. U zaštitnoj opremi koja je teška deset kilograma osoblje je izloženo velikom opterećenju, pa je radni dan – tri sata.
Po specijalnoj dozvoli u laboratorijama se čuvaju samo takvi uzročnici bolesti koji su neophodni za istraživanje, i to u malim količinama. Kontaminirana krv i tkiva se posebno zatvaraju u staklene, bezbednosne vitrine na kojima su ugrađene rukavice u koje se spolja gurnu ruke, ako se želi obrađivati hermetički zatvorena unutrašnjost.
Pravilo četvoro očiju
Sve materije se posle posla stavljaju pod ključ. Svi upotrebljavani predmeti se visokom temperaturom i pritiskom sterilizuju u posebnoj komori. Laboratorijski otpad ili tečnosti se „inaktiviraju“ – virusi se specijalnim postupkom ubijaju.
Pre napuštanja laboratorije saradnici u zaštitnim odelima tuširaju se razređenom persirćetnom kiselinom i sličnim sredstvima. Posle toga se skidaju i ponovo tuširaju.
Pošto ne postoje merni instrumenti za kontaminaciju virusima, obično saradnici rade u parovima, jer jedni drugima kontrolišu odela tražeći eventualna oštećenja i pomažu jedni drugima prilikom oblačenja i svlačenja zaštitnih ogledala. To traje od petnaest do trideset minuta.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Najpoznatiji ruski pulmolog akademik dr Aleksandar Grigorjevič Čučalin predložio je da se za lečenje virusa korona koristi metoda koja je već počela da se primenjuje u jednoj moskovskoj bolnici kod teških astmatičara
Izjava francuskog predsednika Emanuela Makrona o uslovima za slanje trupa u Ukrajinu govori o panici među zapadnim zemljama, ocenio je britanski stručnjak Aleksandar Merkuris u svom blogu na Jutjubu.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Ministar bezbednosti BiH, Nenad Nešić, oglasio se na društvenoj mreži "X" i tom prilikom prokomentarisao izjavu tajkuna i predstavnika opozicije, Dragana Đilasa.
Povodom sećanja na žrtve stradale u stravičnom zločinu koji je zadesio OŠ "Vladislav Ribnikar" koji se odrava u Tašmajdanskom parku pored spomenika Desanki Maksimović, profesor Aleksandar Baucal govorio je o predstojećim planovima za formiranje novog memorijalnog centra.
Poslanici opozicije u Skupštini Srbije, tokom rasprave o izboru nove vlade, umesto smislene i konstruktivne kritike na račun vlasti, ponovo demonstrirali prostakluk i nevaspitanje.
Nataša Kandić, aktivistkinja za ljudska prava i osnivačica Foda za humanitarno pravo, ponovo lobira za izglasavanje u UN rezolucije o Srebrenici kojom bi se "11. juli proglasio Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine".
Napredak izgradnje dunavskog i moravskog koridora kao i nove pruge od Vrbasa do Novog Sada, komentarisao je gost Info jutra, ministar građevinstva, saobraćaj i infrastrukture Goran Vesić.
Slom i paniku dela opozicjije bliske Draganu Đilasu i agresivnu politiku Aljbina Kurtija na međunarodnoj sceni, komentarisali su gosti Info jutra, zamenik predsednika SRS Aleksandar Šešelj i lider Srpske desnice Miša Vacić.
Posetu predsednika Kine Si Đin Pinga Republici Srbiji i lobiranje Nemačke da sprovede sramanu rezoluciju o Srebrenici, komentarisao je gost Info jutra, ministar unutrašnje i spoljne trgovine Tomislav Momirović.
Dana 3. maja 2023. godine pre tačno godinu dana dogodila se stravična tragedija u OŠ "Vladislav Ribnikar", kada je trinaestogodišnji N.K. iz vatrenog oružja usmrtio svoje vršnjake i školskog čuvara, o čemu su govorili gosti Info jutra, predsednik Aktiva direktora škole Novog Beograda Darko Eger i psiholog Bojana Šlajmer.
"Dragan, Draganče, Miki kako smo ga zvali, bio je jedinstven. Od rođenja pa kroz njegovo detinjstvo, kroz tinejdžerske dane, kroz služenje vojnog roka, povratak, zaposlenje... Jednostavno, njegova glavna osobina je bila blagorodnost, plemenitost, dostojanstvo, odgovornost."
Program obeležavanja prve godišnjice zločina i komemoracije žrtava masovnog ubistva u školi "Vladislav Ribnikar" 3. maja 2023. godine počinje u 8.40 u Ulici kralja Milutina 10, gde se dogodilo masovno ubistvo.
Zrenjaninska saobraćajna policija, u okolini Žitišta zaustavila je vozača (39) "zastave", koji je vozio bez vozačke dozvole i u vreme trajanja isključenja iz saobraćaja i u skladu sa sa novom merom iz Zakona o bezbednosti saobraćaja, oduzela mu automobil.
Najteže mi je da igram protiv Vojvodine u Srbiji, otkrio je u intervjuu za Informer fudbaler Crvene zvezde Piter Olanjinka. Nigerijac je, osim toga, ispričao koju bi utakmicu voleo da zaboravi, a koju će dugo pamtiti.
Srpski fudbaleri Luka Jović (26) i Jan Karlo Simić (19) od naredne sezone najverovatnije više neće igrati u Milanu, kako prenosi ugledni italijanski list "Gazeta delo sport".
Najbolji srpski automobilista svih vremena, Dušan Borković, izazvao je oduševljenje među Marokancima kada je predstavio boje srpske izložbe za EXPO2027 Belgrade na FIA Svetskom prvenstvu.
Prošle godine su me pitali da li Denver ima šanse da uzme titulu, rekao sam da nama. Sad ću opet to da kažem, pa neka opet osvoji, kaže Miško Ražnatović (57), agent Nikole Jokića i jedan od najuspešnijih košarkaških menadžera na svetu.
Ljudi možda misle da smo mi porodica koja živi nekim luksuznim životom, ali zapravo moja žena kuva i pere, a jedina pomoć je što imamo čistačicu, kaže proslavljeni švedski fudbaler Zlatan Ibrahimović (42).
Njenu ljubavnu priču pratili su milioni gledalaca, ali malo ko zna da se glumica prvi put u životu poljubila upravo sa Bobom (Vladimir Petrović), svojim partnerom iz filma.
Modni brend sa sedištem u Londonu kreirao je par teksas farmerki sa dizajnom koji imitira mokri deo oko prepona, što je izazvalo burne reakcije javnosti na društvenim mrežama.
Mnogo toga možete saznati na osnovu nečije frizure: koliko se neko brine o sebi, vodi li računa o trendovima, da li je uredan, koja mu je omiljena boja, kakvog je trenutno raspoloženja. Na osnovu kose, takođe, može se zaključiti i šta jedemo, kakva nam je genetika, da li smo pod stresom i da li patimo od nekog zdravstvenog problema. Da, dobro ste čuli, kosa može poslužiti i u dijagnostičke svrhe, jer njen kvalitet i stanje u kojem se nalazi mnogo toga govore o zdravlju celokupnog organizma.
Seks je kao igra u kojoj partneri treba samo da uživaju, pa je zato najbolje biti spontan. Ipak, postoje neka pravila koja i jedan i drugi partner treba da znaju kako bi veza, bila ona kratka ili ona za ceo život, bila pre svega lepa i uspešna.
Manastir Tronoša, sa hramom posvećenom Vavedenju Presvete Bogorodice, kroz svoju 700 godina dugu burnu istoriju delio je sudbinu sa svojim narodom, pa isto tako deli i viševekovni običaj prinošenja ratarskih sveća na Veliki četvrtak.
Bilo da za praznike putujete od severa ka jugu Srbije ili obrnuto, selo Stopanja, smešteno između Trstenika i Kruševca, vam je usput, a i ako nije, više je razloga da vas put ovuda nanese.
Nikoljsko jevanđelje, rukopis neprocenjive vrednosti iz 14. veka već decenijama se nalazi u Irskoj u legatu biblioteke ser Čester Biti u Dablinu, a ako je suditi prema najavama iz Gradske biblioteke u Čačku, uskoro bi se mogao naći pred srpskom javnošću.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.