Da nije došlo do odmeravanja sila na ovim megdanima, demografska slika u Americi i Evropi bi danas bila drastično drugačija.
1. BITKA KOD TURA (10. OKTOBAR 732. GODINE)
Ova borba je manje poznata iako je imala ogromne posledice i uticaj na istoriju Evrope.
Naziva se i Bitka kod Poatjea odigrala se između snaga franačnog majordoma Karla Martela i muslimanske vojske Omejadskog kalifata pod vođstvom emira Abdulaha Rahmana.
Istoričari na ovu bitku gledaju kao na prekretnicu hrišćanstva i islama u Evropi, a franačka pobeda je odigrala veliku ulogu u tome da hrišćanstvo bude primarna religija na ovim prostorima.
2. BITKA KOD JORKTAUNA (19. SEPTEMBAR-19.OKTOBAR 1781. GODINE)
Da američke snage nisu osvojile revolucionarnu bitku kod Jorktauna, Sjedinjene Države verovatno danas ne bi ni postojale. To je bila odlučujuća pobeda udruženih snaga Amerikanaca predvođenih Džordžom Vašingtonom i Francuza predvođenih grofom od Rošamba nad britanskom vojskom kojom je komandovao lord Kornvolis.
Nakon nekoliko meseci opsade Jorktauna, general Lord Konvolis je predao svojih 8.000 ljudi američkim sngama, a Amerika je za nekoliko nedelja u potpunosti proglasila svoju nezavisnost od Britanske imperije.
3. BITKA KOD SOLFERINA (24. JUN 1859. GODINE)
Bitka se odigrala između Francuske i Pijemonta-Sardinije pod vođstvom Napoleona III i Austrije pod vođstvom Viktora Emanuela II, iz koje su kao pobednici izašli Francuska i Sardinija.
Bitka je rezultirala desetinama hiljada žrtava, a Žan Anri Dinan je lično prisustvovao bitki i bio je užasnut strašnim scenama ubijanja ranjenih vojnika. Osnovao je organizaciju Crveni krst i predložio Ženevsku konvenciju, prema kojoj se moraju poštedeti bolesni i ranjeni vojnici.
4. BITKA KOD GETISBURGA (1-3. JULA 1863. GODINE)
Trodnevna bitka kod Getisburga predstavlja prekretnicu u Američkom građanskom ratu.
Nakon dvogodišnje borbe koja se odigravala uglavnom na jugu, general Džordž Mid je odlučio da započne rat na severu. Nakon nedelja manevrisanja, Severne snage, predvođene Midom su se sukobile s Južnim silama u brdima Getisburga (Pensilvanija).
Vojske se učestvovale dva dana u borbi pre nego što Li nije odlučio da u potpunosti napadne linije na severu svojim trupama. Rezultat je bio zloglasni pokolj poznat kao Piketov juriš. Iako su obe strane pretrpele ogromne gubitke, Jug se najviše oporavljao.
Rat se nastavio još dve godine, ali neuspeh u Getisburgu je zadržao Južne sile u defanzivi i nastanjene na svojoj teritoriji što je dovelo do njihovog konačnog poraza.
5. BITKA ZA STALJINGRAD (23. AVGUST 1942- 2. FEBRUAR 1943)
Bitka za Staljingrad spada u najvažnije i najkrvavije bitke u Drugom svetskom ratu, koja je zapravo dovela do pada Hitlerovog režima. Sovjetske i nacističke snage su se od avgusta 1942. godine do februara 1943. godine borile u ključnom industrijskom gradu u srcu Rusije: Staljingradu.
Nacisti su tokom šestomesečne bitke pretrpeli velike gubitke, s najmanje 750.000 poginulih i 100.000 zarobljenih samo u ovoj bici. Nikad se nisu potpuno oporavili od ovog neuspeha da zauzmu Staljingrad, što se smatra prekretnicom u Drugom svetskom ratu i čineći ovu bitku jednom od najvažnijih u istoriji. Tri godine kasnije, Hitler je izgubio rat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Užasno ubistvo G. R. (73), u kraju poznatijeg pod nadimkom Raša, čije je nago i vezano telo pronađeno u potkrovlju zgrade u Ulici Salvadora Aljendea na Karaburmi šokiralo je celo naselje.
Propao još jedan pokušaj glumljenja "samoorganizovanog naroda". Tzv. "studenti u blokadi", koji su mesecima maltretirali građane, blokirali fakultete i onemogućavali poštenoj omladini da uči i polaže ispite, konačno su skinuli maske i otkrili svoje pravo lice.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić dočekao je zajedno sa Miloradom Dodikom predsednika DNP-a Milana Kneževića u obnovljenoj kući svog dede u Čipuljiću.
Blokaderski mediji su do sada napisali mnoštvo laži i sramnih tekstova o predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i njegovoj porodici, pa su sada nastavili u istom stilu.
Kada roditelj posegne za priručnikom o vaspitanju deteta, očekuje da su saveti koje čita zasnovani na stručnom znanju, iskustvu i naučnim saznanjima. Međutim, u jednoj knjizi o roditeljstvu osvanuo je tekst koji deluje kao da je nastao uz pomoć veštačke inteligencije.
Ne ubij, ne ukradi, glase neke od deset božijih zapovesti, ali kriminalci i mafijaši krše najvažnije verske zapovesti. Međutim, istovremeno redovno odlaze u crkvu, poste, mole se, slave slavu.
Policija u Smederevu, intenzivnim operativnim radom, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom iz tog grada, uhapsila je N. G. (20), zbog postojanja osnova sumnje da je podstrekao L. R. (18) i M. K. (20) da bace bombe na dva ugostiteljska objekta i jednu porodičnu kuću.
U Svetom Križu Začretju u subotu se dogodila porodična tragedija u kojoj su život izgubile tri osobe. U porodičnoj kući pronađena su tela oca i njegovo dvoje maloletne dece. Iako zvanične potvrde još nema, sumnja se na ubistvo i samoubistvo.
Rešenjem Apelacionog suda u Nišu pravnosnažno je obustavljena istraga protiv Radoslava Dragijevića, oca Dejana Dragijevića optuženog za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić 26. marta 2024. Na taj način potvrđena je odluka Višeg suda u Negotinu od 1. juna ove godine, a na koju se žalilo Više javno tužilaštvo u Zaječaru.
Glumac Dragiša Milojković, koga će publika zauvek pamtiti kao Milutina iz serije "Seljaci", biće sahranjen u utorak, 4. avgusta, na Gradskom groblju u Jagodini.
Netfliks se suočava sa tužbom od 105 miliona dolara nakon što je iz njihovih kancelarija u Los Anđelesu ukraden eksterni hard-disk sa još neobjavljenim ratnim trilerom "Fortitude", u kom glavnu ulogu tumači Nikolas Kejdž.
Ako vam se dešava da tokom toplih večeri ne možete dugo da zaspite zbog visokih temperatura, postoji jednostavan trik koji može pomoći da se brzo rashladite pre odlaska u krevet.
Ako su vam se iznenada najavili gosti ili želite da obradujete svoje ukućane ukusnim desertom, a da pritom ne provedete sate u kuhinji, šlag torta sa malinom je pravi izbor.
Muve lako mogu da pokvare i najlepši letnji dan, ali postoji jednostavno i prirodno rešenje. Isprobajte ovaj recept za prirodno sredstvo protiv muva i uverite se koliko može biti efikasan.
Mlađa ćerka pop dive Jelene Karleuše Nika Tošić izazvala je veliku pažnju javnosti nakon što se slikala u maminoj odevnoj kombinaciji, a u pitanju je letnja končana haljina.
Rijaliti učesnica Maja Marinković šokirala je objavom u kojoj poziva svoje pratioce da zadovolje dotičnu žensku osobu koja je kako tvrdi danima uznemirava.
Mlada Atina Tošić ponovo je zapalila društvene mreže svojim najnovijim objavama na Instagramu u kupaćem kostimu, a svi kažu da je pljunuta mama Jelena Karleuša.
Pevačica Neda Ukraden čestitala je svom zetu Predragu Minoviću rođendan putem Instagrama, a dirljiva poruka i reči koje mu je uputila su dirnule mnoge.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.