Da nije došlo do odmeravanja sila na ovim megdanima, demografska slika u Americi i Evropi bi danas bila drastično drugačija.
1. BITKA KOD TURA (10. OKTOBAR 732. GODINE)
Ova borba je manje poznata iako je imala ogromne posledice i uticaj na istoriju Evrope.
Naziva se i Bitka kod Poatjea odigrala se između snaga franačnog majordoma Karla Martela i muslimanske vojske Omejadskog kalifata pod vođstvom emira Abdulaha Rahmana.
Istoričari na ovu bitku gledaju kao na prekretnicu hrišćanstva i islama u Evropi, a franačka pobeda je odigrala veliku ulogu u tome da hrišćanstvo bude primarna religija na ovim prostorima.
2. BITKA KOD JORKTAUNA (19. SEPTEMBAR-19.OKTOBAR 1781. GODINE)
Da američke snage nisu osvojile revolucionarnu bitku kod Jorktauna, Sjedinjene Države verovatno danas ne bi ni postojale. To je bila odlučujuća pobeda udruženih snaga Amerikanaca predvođenih Džordžom Vašingtonom i Francuza predvođenih grofom od Rošamba nad britanskom vojskom kojom je komandovao lord Kornvolis.
Nakon nekoliko meseci opsade Jorktauna, general Lord Konvolis je predao svojih 8.000 ljudi američkim sngama, a Amerika je za nekoliko nedelja u potpunosti proglasila svoju nezavisnost od Britanske imperije.
3. BITKA KOD SOLFERINA (24. JUN 1859. GODINE)
Bitka se odigrala između Francuske i Pijemonta-Sardinije pod vođstvom Napoleona III i Austrije pod vođstvom Viktora Emanuela II, iz koje su kao pobednici izašli Francuska i Sardinija.
Bitka je rezultirala desetinama hiljada žrtava, a Žan Anri Dinan je lično prisustvovao bitki i bio je užasnut strašnim scenama ubijanja ranjenih vojnika. Osnovao je organizaciju Crveni krst i predložio Ženevsku konvenciju, prema kojoj se moraju poštedeti bolesni i ranjeni vojnici.
4. BITKA KOD GETISBURGA (1-3. JULA 1863. GODINE)
Trodnevna bitka kod Getisburga predstavlja prekretnicu u Američkom građanskom ratu.
Nakon dvogodišnje borbe koja se odigravala uglavnom na jugu, general Džordž Mid je odlučio da započne rat na severu. Nakon nedelja manevrisanja, Severne snage, predvođene Midom su se sukobile s Južnim silama u brdima Getisburga (Pensilvanija).
Vojske se učestvovale dva dana u borbi pre nego što Li nije odlučio da u potpunosti napadne linije na severu svojim trupama. Rezultat je bio zloglasni pokolj poznat kao Piketov juriš. Iako su obe strane pretrpele ogromne gubitke, Jug se najviše oporavljao.
Rat se nastavio još dve godine, ali neuspeh u Getisburgu je zadržao Južne sile u defanzivi i nastanjene na svojoj teritoriji što je dovelo do njihovog konačnog poraza.
5. BITKA ZA STALJINGRAD (23. AVGUST 1942- 2. FEBRUAR 1943)
Bitka za Staljingrad spada u najvažnije i najkrvavije bitke u Drugom svetskom ratu, koja je zapravo dovela do pada Hitlerovog režima. Sovjetske i nacističke snage su se od avgusta 1942. godine do februara 1943. godine borile u ključnom industrijskom gradu u srcu Rusije: Staljingradu.
Nacisti su tokom šestomesečne bitke pretrpeli velike gubitke, s najmanje 750.000 poginulih i 100.000 zarobljenih samo u ovoj bici. Nikad se nisu potpuno oporavili od ovog neuspeha da zauzmu Staljingrad, što se smatra prekretnicom u Drugom svetskom ratu i čineći ovu bitku jednom od najvažnijih u istoriji. Tri godine kasnije, Hitler je izgubio rat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nakon što je VJT u Beogradu saopštilo da su tokom istrage pronađeni zapisnici plenuma koji, prema njihovim navodima, ukazuju da je priča o navodnoj upotrebi zvučnog topa bila unapred planirana, o ovoj temi govorio je politički filozof Dragoljub Kojčić je ovaj slučaj povezao sa slučajem Račak.
Iran odbija da se vrati za pregovarački sto sa SAD dok se predsednik SAD Donald Tramp ne izvini zbog nedavnih pretnji Teheranu, a istovremeno je pooštrio uslove za nastavak dogovora: više nije dovoljno samo primirje u Libanu, već se sada traži i povlačenje izraelske vojske sa juga zemlje.
Novinar nedeljnika Radar Marko Radonjić i voditeljka Nove S Nevenom Madžarević složili su se u emisiji da je priča o takozvanom "Sarajevo safariju", u kojoj je godinama u delu javnosti targetiran i predsednik Srbije Aleksandar Vučić fabrikovan.
Sukobi između predstavnika opozicije i blokaderskog pokreta sve su vidljiviji, a najnovija epizoda emisije "Utisak nedelje" još jednom je pokazala duboke razlike koje postoje među njima.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković poručio je u ponedeljak, na Dan antifašističke borbe, da su hrvatski antifašisti svojim otporom nacizmu i fašizmu dali važan doprinos borbi za slobodu i svrstali Hrvatsku među narode pobedničke antifašističke koalicije u Drugom svetskom ratu.
Rasprava o političkoj ulozi studenata blokadera i odnosu opozicionih stranaka prema njihovim zahtevima nastavljena je i u najnovijoj emisiji "Utisak nedelje", gde su se mogle čuti veoma oštre poruke.
Identifikovano je više od 30 novih virusa koje prenose krpelji, komarci, mali sisari i slepi miševi u Rusiji, prema podacima koje je objavio ruski Federalni istraživački centar za virusologiju i biotehnologiju Vektor (Rospotrebnadzor).
U beogradskom naselju Voždovac, u noći između petka i subote, došlo je do ozbiljnog incidenta kada je za sada nepoznata osoba bacila Molotovljev koktel privatnu porodičnu kuću.
Teška saobraćajna nezgoda dogodila se sinoć oko 21.20 časova na uglu Ulice Svetozara Markovića i Bulevara kralja Aleksandra u Beogradu, kada je dečaka na biciku udario automobil.
Anđelina Džoli je prvi put javno progovorila o razvodu od Breda Pita nakon osmogodišnje sudske bitke i priznala da je morala da se vrati glumi zbog nove porodične realnosti.
Glumac Ivan Zablaćanski, sin proslavljenog i tragično stradalog glumca Milenka Zablaćanskog, uspešno gradi svoju karijeru i niže sve bolje uloge u pozorištu i na televiziji.
Porodica i advokat turske glumice Eče Irtem tvrde da ju je nedavno tokom putovanja na Tajland ugrizao majmun, a nedelju dana kasnije bila je mrtva, sa tri rane na levoj ruci.
Dok sve više ljudi poseže za estetskim tretmanima kako bi dobili punije usne, društvene mreže su ponudile znatno jednostavniju i pristupačniju alternativu.
Kjara Mazola je italijanska kreatorka digitalnog sadržaja, model i šminkerka koja je u poslednjih nekoliko godina stekla veliku popularnost na društvenim mrežama. Na Instagramu i drugim platformama prati je više od pola miliona ljudi
Dok neki posežu za skupim preparatima, iskusni baštovani često se oslanjaju na mešavinu mleka, vode, sode bikarbone i deterdženta kao prvu liniju odbrane od plamenjače.
Biznismen Duško Šarić organizovao je gala proslavu za ćerku Dariu, a među poznatim zvanicama mikrofona su se latili Uroš Živković, Marina Visković, Maja Berović i Šako Polumenta.
Pobednik ovogodišnje sezone muzičkog takmičenja "Nikad nije kasno", kada je reč o glasovima sa Fejsbuka je Jasmin Selmanović Jasko. On inače prolazi kroz teške trenutke u životu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.