U okviru programa preporoda vojske angažovani su inženjeri, oružari, tehnolozi, elektroničari i dizajneri, koji su osmislili sistem ratnika budućnosti
Budući da borbena tehnika nasleđena iz perioda Sovjetskog Saveza nije u stanju da pokrije potrebe vojske u savremenom ratnom okruženju, pokrenut je obiman program kodnog imena "Ratnik", koji je trebalo da pruži odgovor kako treba da izgleda ruski vojnik u budućnosti.
Stiče se utisak da su raspad Sovjetskog Saveza i burni događaji u Rusiji tokom devedesetih godina 20. veka, nekada najmoćniju oružanu silu sveli na nivo skoro dezorganizovane grupe. Lokalni sukobi poput onog poznatog kao Prvi čečenski rat dodatno su urušavali poverenje građana u njenu vojsku. Ipak, dolazak do tada široj javnosti nepoznatog premijera i uskoro predsednika, Vladimira Vladimiroviča Putina, predstavljalo je istorijsku prekretnicu za koju su sposobni samo zaista veliki narodi.
Foto: printscreen
Uspešan ekonomski i politički oporavak zemlje, u kombinaciji sa takođe uspešnom vojnom kampanjom u Čečeniji, dobijeni kratkotrajni rat u Gruziji i teritorija Krima vraćena u ustavno-pravni poredak Rusije, snažno su uticali na popularnost Oružanih snaga Ruske Federacije. Vojnim planerima je bilo jasno da borbena tehnika nasleđena iz perioda Sovjetskog Saveza nije u stanju da pokrije potrebe vojske u savremenom ratnom okruženju. Zbog toga je pokrenut obiman program kodnog imena "Ratnik", koji je trebalo da pruži odgovor kako treba da izgleda ruski vojnik u budućnosti. Prvo javno prikazivanje organizovano je 2011. godine, dok je vojna testiranja prošao u decembru naredne godine na podmoskovskom poligonu "Alabino".
Foto: printscreen
Sistem je dobio pozitivno mišljenje vojnih stručnjaka, a i samih pripadnika samostalne 27. motostreljačke brigade. Na neki način, može se nazvati ruskim pandanom francuskog sistema FELIN. Osmišljen je tako da poboljša komunikaciju i ukupnu borbenu efikasnost. U svom sastavu ima mnogo delova, a posebno se ističu sredstva lične zaštite, komunikacioni sistem i HUD (Head up display). Prvi masovan "izlet" u javnost bio je 2014. godine prilikom poznatih događaja na Krimu, a zatim i u Siriji.
Šlem službene dezignacije 6B47, kao integralni deo sistema lične zaštite izrađen je od aramidskih vlakana, zahvaljujući kojima ima masu od približno jednog kilograma. Bez obzira na to i dalje pruža odličan nivo balističke zaštite od fragmenata i pištoljskih zrna. Svojim konstruktivnim svojstvima omogućava nesmetanu upotrebu odgovarajućih aktivnih antifona, montažu svetiljki i dnevno/noćnih optoelektronskih uređaja.
Pancirni prsluk 6B45 je modifikacija starijeg modela 6B43 i pruža dve bitne stvari. Prva je visok nivo bezbednosti, a druga modularnost, za koju je zaslužan i MOLLE sistem kačenja dodataka. Neprobojan je za zrna ispaljena iz većine savremenog standardnog naoružanja, poput pušaka AKM, AK-74M, SVD ili M-16A2. Zahvaljujući modularnom konceptu, moguće je dodatno nadograditi zaštitu, dodacima u vidu zaštite za genitalije, ramena ili debljim zaštitnim pločama. Osim dodatne zaštite, moguće je direktno na prsluk postavljati dodatne džepove za okvire i ostalu opremu, ukoliko je to potrebno.
Stari-novi kalašnjikov
Foto: printscreen
Što se naoružanja tiče, usvojen je AK-12. Zbog modularnosti i usavršenih konstrukcionih osobina, namenjen je za podizanje efikasnosti vatre pojedinca i voda. U pitanju nije radikalno nov dizajn, kao što je to na početku razvoja predviđano, ali očigledno je da nema potrebe za tim. Stari i pouzdani sistem pozajmice gasova i rotacionog zatvarača, koje je primenio pre više od šest decenija Mihail Timofejevič Kalašnjikov i dalje odrađuje posao kako treba. Barem tako smatraju ruski stručnjaci za naoružanje.
Zahvaljujući brojnim Picattiny šinama moguće je postaviti mnoštvo različitih dodataka, kako namenski razvijenih, tako i onih koji se mogu naći na slobodnom tržištu. Pripadajući dnevno-noćni nišanski kompleks (DNPK) se sastoji od pasivnog monokulara, kolimatorskog i optičkog nišana, kao i laserskog obeleživača cilja. Monokoular i kolimatorski nišan su izvedeni tako da se mogu koristiti u tandemu, što se danas smatra standardom, pogotovo u specijalnim operacijama. Tu treba dodati i termovizijske uređaje, kako nišanske, tako i one namenjene izviđanju koje svojim performansama omogućavaju otkrivanje ciljeva na daljinama do 1.200 metara.
Pored pancira, razvijen je i dodatni sistem za nošenje opreme koji se sastoji od modularnog borbenog prsluka i ranca. Izrađeni su od visokokvalitetne kordure koja garantuje dugotrajnost upotrebe i u vrlo teškim uslovima eksploatisanja. Sudeći po snimcima iz Sirije, borbeni prsluk je izuzetno popularan ne samo među ruskim vojnicima već i sirijskim kolegama.
Foto: printscreen
Kako se kompleks "Ratnik" sastoji od preko 40 delova, nemoguće ih je sve ovde predstaviti. Ipak, smatramo da je i ovo sasvim dovoljno da se stekne uvid u pravce razmišljanja ruskih stručnjaka. Vredno pažnje je navesti razmatranje uvođenja egzoskeleta do 2025. godine.
Zasad, reakcije korisnika na terenu su vrlo pozitivne. O tome svedoči i činjenica da je do sada isporučeno 200.000 kompleta OS RF, a da je zarada od inostranih ugovora preko 30 miliona dolara. Očigledno, zainteresovanih za program savremenog ratnika ima i izvan granica Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obelodanio je tokom emisije Kolegijum na našoj televiziji šokantne informacije o jednom od glavnih saradnika tajkuna Dragana Đilasa, Branku Miljušu.
Rat u raspadnutom opozicionom taboru potpuno je eskalirao i izmakao kontroli. Da je na lažnim protestima pukla tikva i da je u toku borba do istrebljenja za fotelje i mandate, dokazalo je i najnovije gostovanje na jednoj od njihovih blokaderskih televizija.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obelodanio je tokom emisije Kolegijum na našoj televiziji šokantne informacije o jednom od glavnih saradnika tajkuna Dragana Đilasa, Branku Miljušu.
Ivan Živkov, sociolog koji je blizak tzv. pokretu "studenti u blokadi" udario je na svoje saborce - ono što je mesecima najavljivano kao mladalačka magija, ispostavilo se kao jeftin predizborni eksperiment priznaje on.
Filozof i književnik Filip Grbić potpuno je demontirao blokadere, poručivši da je proteklog vikenda došlo do istorijskog preokreta na političkoj sceni Srbije.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Jovana (39) i Vladimir (46) Tomanović iz Loznice nisu imali još rešeno stambeno pitanje, a već su bili roditelji tri dečaka. Vasilije, Maksim i Despot ubrzo su dobili i brata Lazara, pa Evu, a početkom decembra im stiže još jedan brat ili sestra!
U Srbiji se u ponedeljak, 6. jula, očekuje promenljivo oblačno vreme sa sunčanim intervalima, ali i sa uslovima za kratkotrajnu kišu ili pljuskove praćene grmljavinom, navodi se u prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Mis Irbijevoj ulici (Zvezdara), na delu od Marčanske do Ulice Vojislava Ilića, od danas do 17. jula doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.