U okviru programa preporoda vojske angažovani su inženjeri, oružari, tehnolozi, elektroničari i dizajneri, koji su osmislili sistem ratnika budućnosti
Budući da borbena tehnika nasleđena iz perioda Sovjetskog Saveza nije u stanju da pokrije potrebe vojske u savremenom ratnom okruženju, pokrenut je obiman program kodnog imena "Ratnik", koji je trebalo da pruži odgovor kako treba da izgleda ruski vojnik u budućnosti.
Stiče se utisak da su raspad Sovjetskog Saveza i burni događaji u Rusiji tokom devedesetih godina 20. veka, nekada najmoćniju oružanu silu sveli na nivo skoro dezorganizovane grupe. Lokalni sukobi poput onog poznatog kao Prvi čečenski rat dodatno su urušavali poverenje građana u njenu vojsku. Ipak, dolazak do tada široj javnosti nepoznatog premijera i uskoro predsednika, Vladimira Vladimiroviča Putina, predstavljalo je istorijsku prekretnicu za koju su sposobni samo zaista veliki narodi.
Foto: printscreen
Uspešan ekonomski i politički oporavak zemlje, u kombinaciji sa takođe uspešnom vojnom kampanjom u Čečeniji, dobijeni kratkotrajni rat u Gruziji i teritorija Krima vraćena u ustavno-pravni poredak Rusije, snažno su uticali na popularnost Oružanih snaga Ruske Federacije. Vojnim planerima je bilo jasno da borbena tehnika nasleđena iz perioda Sovjetskog Saveza nije u stanju da pokrije potrebe vojske u savremenom ratnom okruženju. Zbog toga je pokrenut obiman program kodnog imena "Ratnik", koji je trebalo da pruži odgovor kako treba da izgleda ruski vojnik u budućnosti. Prvo javno prikazivanje organizovano je 2011. godine, dok je vojna testiranja prošao u decembru naredne godine na podmoskovskom poligonu "Alabino".
Foto: printscreen
Sistem je dobio pozitivno mišljenje vojnih stručnjaka, a i samih pripadnika samostalne 27. motostreljačke brigade. Na neki način, može se nazvati ruskim pandanom francuskog sistema FELIN. Osmišljen je tako da poboljša komunikaciju i ukupnu borbenu efikasnost. U svom sastavu ima mnogo delova, a posebno se ističu sredstva lične zaštite, komunikacioni sistem i HUD (Head up display). Prvi masovan "izlet" u javnost bio je 2014. godine prilikom poznatih događaja na Krimu, a zatim i u Siriji.
Šlem službene dezignacije 6B47, kao integralni deo sistema lične zaštite izrađen je od aramidskih vlakana, zahvaljujući kojima ima masu od približno jednog kilograma. Bez obzira na to i dalje pruža odličan nivo balističke zaštite od fragmenata i pištoljskih zrna. Svojim konstruktivnim svojstvima omogućava nesmetanu upotrebu odgovarajućih aktivnih antifona, montažu svetiljki i dnevno/noćnih optoelektronskih uređaja.
Pancirni prsluk 6B45 je modifikacija starijeg modela 6B43 i pruža dve bitne stvari. Prva je visok nivo bezbednosti, a druga modularnost, za koju je zaslužan i MOLLE sistem kačenja dodataka. Neprobojan je za zrna ispaljena iz većine savremenog standardnog naoružanja, poput pušaka AKM, AK-74M, SVD ili M-16A2. Zahvaljujući modularnom konceptu, moguće je dodatno nadograditi zaštitu, dodacima u vidu zaštite za genitalije, ramena ili debljim zaštitnim pločama. Osim dodatne zaštite, moguće je direktno na prsluk postavljati dodatne džepove za okvire i ostalu opremu, ukoliko je to potrebno.
Stari-novi kalašnjikov
Foto: printscreen
Što se naoružanja tiče, usvojen je AK-12. Zbog modularnosti i usavršenih konstrukcionih osobina, namenjen je za podizanje efikasnosti vatre pojedinca i voda. U pitanju nije radikalno nov dizajn, kao što je to na početku razvoja predviđano, ali očigledno je da nema potrebe za tim. Stari i pouzdani sistem pozajmice gasova i rotacionog zatvarača, koje je primenio pre više od šest decenija Mihail Timofejevič Kalašnjikov i dalje odrađuje posao kako treba. Barem tako smatraju ruski stručnjaci za naoružanje.
Zahvaljujući brojnim Picattiny šinama moguće je postaviti mnoštvo različitih dodataka, kako namenski razvijenih, tako i onih koji se mogu naći na slobodnom tržištu. Pripadajući dnevno-noćni nišanski kompleks (DNPK) se sastoji od pasivnog monokulara, kolimatorskog i optičkog nišana, kao i laserskog obeleživača cilja. Monokoular i kolimatorski nišan su izvedeni tako da se mogu koristiti u tandemu, što se danas smatra standardom, pogotovo u specijalnim operacijama. Tu treba dodati i termovizijske uređaje, kako nišanske, tako i one namenjene izviđanju koje svojim performansama omogućavaju otkrivanje ciljeva na daljinama do 1.200 metara.
Pored pancira, razvijen je i dodatni sistem za nošenje opreme koji se sastoji od modularnog borbenog prsluka i ranca. Izrađeni su od visokokvalitetne kordure koja garantuje dugotrajnost upotrebe i u vrlo teškim uslovima eksploatisanja. Sudeći po snimcima iz Sirije, borbeni prsluk je izuzetno popularan ne samo među ruskim vojnicima već i sirijskim kolegama.
Foto: printscreen
Kako se kompleks "Ratnik" sastoji od preko 40 delova, nemoguće ih je sve ovde predstaviti. Ipak, smatramo da je i ovo sasvim dovoljno da se stekne uvid u pravce razmišljanja ruskih stručnjaka. Vredno pažnje je navesti razmatranje uvođenja egzoskeleta do 2025. godine.
Zasad, reakcije korisnika na terenu su vrlo pozitivne. O tome svedoči i činjenica da je do sada isporučeno 200.000 kompleta OS RF, a da je zarada od inostranih ugovora preko 30 miliona dolara. Očigledno, zainteresovanih za program savremenog ratnika ima i izvan granica Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavnom uredniku Informera Draganu J. Vučićeviću stigla je skandalozna privatna tužba iz blokadersko-advokatske kancelarije Zdenka Tomanovića, kojom Sanja Fric, između ostalog, traži zabranu da se Vučićević bavi novinarskim poslom, i to u trajanju od dve godine.
Građani naše zemlje danas su širom Beograda, u različitim opštinama, pokazali šta većinska Srbija želi - mir, slogu, napredak, osmehe i uspešnu i jaku državu.
Proglasovci su u Štutgartu organizovali tribinu na kojoj nije bilo puno ljudi, a koju su delom obeležile pretnje i čitanje Informera, kao i to kako ljudi koji su prisustvovali tribini nazivaju sunarodnike.
ProGlas organizuje treći susret u dijaspori u okviru kampanje "Bez tebe nema ni nas" - a sudeći prema podacima na sajtu, ovaj večerašnji skup u Štutgartu je propao sudeći po broju prodatih karata.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam kakav je to javni blam doživeo revolucionar u pokušaju Savo Manojlović, gde voli da sedi advokat blokader Božo Prelević, čime se u slobodno vreme bavi glumac blokader Tika Stanić, na koji način se opušta penzionisani policijski general-pukovnik Goran Radosavljević Guri…
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije upozorio je da će sutra, 14. juna, Srbiju pogoditi pljuskovi sa grmljavinom, a tamni oblaci već danas prekrili su Beograd.
Banka Poštanska štedionica upozorila je korisnike na pojačanu aktivnost prevaranata koji putem imejla i aplikacija, poput "WhatsApp-a", pokušavaju da dođu do ličnih i finansijskih podataka građana.
Dok istraga ubistva Stanislava R. (39) iz paraćinskog naselja Staro selo i dalje traje, meštani spekulišu da nesrećni čovek možda uopšte nije bio meta osumnjičenog Bojana P. već da je stradao pokušavajući da spreči krvoproliće.
Ljubo Milović, crnogorki odbegli policajac, krajem jula 2020. godine poručivao je preko Skaj aplikacije šefovima kavačkog klana "da im je odobreno da ubijaju, ali da to pre izbora to čine samo ako moraju, a da nakon 30. avgusta 'deru'".
Dečak (14) pretučen je u četvrtak uveče, nešto posle 21 čas, u naselju Masline u Podgorici, a prema prvim informacijama, napala ga je grupa vršnjaka uzrasta od 14 do 17 godina, ispričala je porodica pretučenog dečaka.
Alija Balijagić, koji je pravosnažno osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva Jovana (60) i Milenke Madžgalj (69), u bjelopoljskom selu Sokolac, nalazi se u istražnom zatvoru u Spužu, a prema nezvaničnim saznanjima, on je zbog bezbednosne procene izolovan od drugih zatvorenika.
Prava drama odigrala se danas popodne u Novom Sadu, kada јe ispod Petrovaradinske tvrđave, u starom tunelu koјim јe nekada prolazila železnička pruga, pronađen povređeni muškarac u teškom stanju.
Potpisivanjem ugovora vrednog 20 miliona dinara, Ministarstvo kulture je kroz ovogodišnji konkurs "Gradovi u fokusu 2026" omogućilo Apatinu izgradnju kompletnih instalacija i završne građevinsko-arhitektonske radove na Kući "Turski", odnosno budućem apatinskom muzeju.
Glumica Ivana Dudić ozbiljno je zabrinula sve svoje pratioce na društvenim mrežama kada je objavila fotografiju na kojoj se jasno vide jezive modrice i ogrebotine po celom licu.
Topli letnji dani donose više boravka na otvorenom i zajedničkih aktivnosti sa kućnim ljubimcima, ali visoke temperature mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za pse.
Tokom večernjeg izlaska sa suprugom Kanjeom Vestom u Tbilisiju, Bjanka Censori pojavila se u veoma izazovnoj kombinaciji koja je izazvala brojne komentare.
Muzički producent Aleksandar Milić Mili večeras je u svečanom raspoloženju ispratio sina Markusa Simeona na matursko veče, koje se održava u jednom prestoničkom hotelu.
Aktuelni učesnici "Elite" Mina Vrbaški i Viktor Gagić obnovili su svoju vezu posle svih problema koje su imali, a sada su progovorili o njihovom odnosu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.