Hipersonično oružje je oružje budućnosti i sada se treba pripremiti za odbranu od njega. SAD nameravaju da uskoro ubrzaju testiranja u ovoj oblasti. Čime se Moskva može suprotstaviti američkim super raketama
Rusija će najverovatnije imati sredstva za borbu protiv hipersoničnog oružja do trenutka kada se ono pojavi u drugim zemljama, rekao je predsednik Rusije Vladimir Putin za televizijski kanal „Rusija 1". Koje vrste borbenih sistema možemo imati u vidu?
Teško otkriti, a još teže oboriti
Hipersonične rakete je teško otkriti, a još teže oboriti.
Počnimo od toga protiv čega će tačno morati da se bore perspektivni protivvazdušni i protivraketni sistemi.
Mislim da hipersonične napade treba podeliti na dve osnovne klase: 1. Hipersonične krstareće rakete koje lete u atmosferi na visinama od nekoliko desetina do 40 km; 2. Hipersonični bojevi blokovi i rakete koji lete u gornjim slojevima atmosfere.
Očigledno da ćemo pod hipersoničnim brzinama podrazumevati brzine pet ili više puta veće od brzine zvuka.
Prvi uključuju, na primer, protivbrodske ili hipersonične rakete koje nanose udar po kopnenim ciljevima. Za kopneni sistem protivvazdušne odbrane takav cilj će biti izuzetno teško uništiti. Mala visina leta i velika brzina u kombinaciji sa slabom vidljivošću na radaru označava zagarantovano otkrivanje uz kašnjenje i poteškoće za radare odbrambenih sistema tokom presretanja cilja. Ali meta još i mora biti pogođena!
Drugi tip su balističke rakete ili bojevi blokovi balističkih raketa sa sistemom navođenja, koji lete duž granice atmosfere. Sistem za upozoravanje na raketni napad će ih otkriti, ali mnogo kasnije od konvencionalnih klasičnih raketa. Razlog je taj što konvencionalne balističke rakete na vrhu putanje dosežu visine od 100 ili više kilometara i uzdižu se iznad radio-horizonta mnogo ranije od hipersoničnih „jedrilica" koje se kreću na nižim visinama. Jednostavno rečeno, konvencionalne rakete se mogu videti izdaleka. Pored toga, brzina leta hiperosničnih raketa na velikim visinama je mnogo veća od brzine raketa na malim visinama - 10 do 15 brzina zvuka i više. Osim toga, ove rakete mogu manevrisati, što dovodi do toga da se stalno mora iznova računati njihova putanja i ponovo određivati tačka presretanja raketama odbrambenog sistema.
Ranjivih objekata ima mnogo, ali zaštita će se naći
Šta ćemo štititi? Najvažnije objekte: komandni centri, ratni brodovi, vojne baze, lansirni sistemi strateških nuklearnih snaga.
Shodno tome, protivvazdušni sistemi moraju biti mobilni, to jest, po načinima raspoređivanja bliski savremenim protivraketnim sistemima S-400. Očekuje se da će sastav takvih odbrambenih sistema obuhvatiti radarsku opremu za otkrivanje, komandno-računarski centar i borbene sisteme - lansirne sisteme raketa ili druga sredstva za uništavanje raketa koje napadaju.
Brže od svetlosti
O kojim drugim sredstvima je reč? Ako pogledamo u budućnosti i uključimo maštu, ispostaviće se da je zrak svetlosti sredstvo momentalnog uticaj na cilj. Brzina svetlosti je oko 300 hiljada metara u sekundi, još ništa brže „nije smišljeno". Odnosno, idealan sistem za uništavanje cilja koji je već otkriven i koji prate radari naše odbrane biće laser. Naravno, radovi na razvoju protivraketnih lasera su vođeni u SSSR, i u SAD od šezdesetih godina prošlog veka. Pored toga, režiseri su se ozbiljno zainteresovali za lasere u filmovima u kojima su sve uništavali. Istina je da su ovi filmovi iz žanra fantastike, evo i zašto.
Laser ima jednu problematičnu karakteristiku: potrebna je ogromna energija da bi se uništila moderna raketa udaljena nekoliko desetina kilometara. Posebno imajući u vidu da se laserski zrak raspršuje u atmosferi, a cilj ne treba samo „osvetliti baterijskom lampom", već se mora delovati na cilj možda nekoliko sekundi da bi se izazvalo zagrevanje dovoljno za njegovo uništavanje.
Sve u svemu, potreban je moćan laser sa ogromnim zalihama energije, sposoban da veoma brzo i prati vrlo brzi cilj, i istovremeno da bude jako tačan. Cilj se kreće hipersoničnom brzinom u atmosferi u plazma oblaku - konstrukcija takve rakete-cilja je izrađena za dugoročni uticaj visokih temperaturama na korpus. Odnosno, laser mora da utiče na takav cilj sa još višim temperaturama, govorimo o hiljadama stepeni Celzijusa.
Čini se da sada uopšte nema izvora energije prihvatljivih veličina koji bi mogli obezbediti rad takvih „svetiljki". A takvih sistema bi trebalo da bude relativno mnogo jer moramo obezbediti zaštitu desetak strateški važnih objekata u zemlji. Generalno, pored čisto tehničkih problema, koji čak i uzimajući u obzir ogroman napredak u stvaranju minijaturnih nuklearnih reaktora, verovatno neće biti rešeni u narednim decenijama, postoje još i ekonomski problemi: stvaranje ovakvih monstruoznih sistema biće izuzetno veliko finansijsko opterećenje.
Stari PVO, ali sa novim mogućnostima
Pa šta je realna opcija? Tradicionalni protivavionski raketni sistemi protivvazdušne odbrane sa novim svojstvima. Najverovatnije će to biti PVO sistem S-500 „Prometej". Već pre nekoliko godina, kada su se radovi na „Prometeju" odvijali samo na papiru, rečeno je da će biti konstruisan novi kompleks uzimajući u obzir mogućnost uništavanja bilo kakvih hipersoničnih ciljeva.
Borbeno oružanje S-500 postaće, očigledno, dva-tri tipa raketa sa zonama uništenja koje se presecaju.
Na primer:
Raketa kratkog dometa, velike brzine i konstruisana za veliko preopterećenje tokom manevrisanja. Verovatno ona neće moći da stigne sve hipersonične ciljeve, ali paljba takvih raketa koje su lansirane prema cilju ili u slučaju kada cilj prolazi po tangenti sistema PVO, moraće da ispuni postavljeni zadatak.
Raketa srednjeg dometa će očigledno biti univerzalnija i uglavnom je namenjena za borbu protiv vazdušnih ciljeva, ali to ne isključuje mogućnost uništenja i hipersoničnih ciljeva. Najzanimljivija će biti raketa dugog dometa - njen udarni stepen (a takva raketa može biti višestepenasta) će imati sopstveni sistem za navođenje. Za razliku od ranijih tipova raketa koje će se uglavnom lansirati u susret cilju, raketa dugog dometa ih može čak „stići", što će zahtevati izuzetno veliku brzinu leta, ali će novom sistemu protivvazdušne odbrane dati priliku da zasigurno uništi objekat koji predstavlja pretnju.
Naravno, podaci o stvarnim mogućnostima S-500 „Prometej" još nisu objavljeni, ali očekuje se da će testiranje glavnih komponenti biti završeno ove godine, a već od 2021. godine kompleks će moći da bude u službi Vazdušno-kosmičkih snaga. Teoretski konstruisane posebno za uništavanje hipersoničnih raketa, takođe mogu biti deo prethodno postavljenih sistema S-400.
Kakve veze Tramp i Poljska imaju sa ovim?
Svi se sećamo kako je sredinom maja predsednik SAD Donald Tramp najavio novu tajanstvenu „super raketu".
Tramp je izjavio da će nova raketa biti oko tri puta brža od onih koje su konstruisale Rusija i Kina. Pentagon je tada odbio da pojasni reči predsednika države, a korisnici interneta su počeli da prave šale na ovaj račun.
Sjedinjene Države će ubrzati testiranje hipersoničnog oružja u narednoj godini. To je 18. juna na onlajn seminaru izjavio Majkl Vajt, čovek koji je u Pentagonu odgovoran za ovu vrstu oružja.
U svoje vreme američke rakete „Peršing 2", raspoređene u Evropi, imale su tako kratko vreme letenja i tako visoku tačnost, da su najverovatnije mogle da ostave SSSR bez rukovodstva, čak i pre nego što je rukovodstvo odlučilo da uzvrati udar.
Ako se, na kraju krajeva, hipersonične američke rakete pojave i ako budu srednjeg dometa, upravo u Poljskoj, istorija se može ponoviti, ali sa još manje vremena za Moskvu. A jedini način zaštite od takvih pretnji je stvaranje sredstava za uništavanje hipersoničnih ciljeva.
Rusija je u suštini bila spremna da odgovori na pandemiju korona virusa i njen javni zdravstveni sistem je pokazao fleksibilnost i spremnost na angažovanje, izjavio je danas ruski predsednik Vladimir Putin
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je u suštini bila spremna da odgovori na pandemiju korona virusa i njen javni zdravstveni sistem je pokazao fleksibilnost i spremnost na angažovanje, izjavio je danas ruski predsednik Vladimir Putin
Nasilni sukobi, blokade i napadi demonstranata na policiju širom Evrope otvaraju ključno pitanje koje se tiče i svih nas u Srbiji, a to je kako želimo da nam država izgleda u budućnosti?
Velika grupa mladih ljudi krenula je iz Bačke Palanke put Novog Sada, na sutrašnji veličanstveni miting Srpske napredne stranke koji će se održati u centru grada u 18 časova.
Gledalačko obaveštajna služba Informera (GOSI), došla je do novog snimka na kom se čuje blokaderski profesor Milo Lompar, ovoga puta on govori o razlozima njegovog vetiranja, ali i Radomiru Sajčiću, kandidatu blokaderske liste.
Nebojša Zelenović, kopredsednik "Zajedno-Moramo", koja je u koaliciji sa Demokratskom strankom podržala blokadere, moljaka strance da ih mimo volje naroda postave na vlast.
Direktoru Kurira Saši Milovanoviću dvoje tih "profesionalnih" novinara (znaci navoda su nužni i potpuno opravdani) moraju da isplate 80.000 dinara, plus sudske troškove.
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture obavestilo je danas javnost da je na delovima pruge Zemun polje-Aerodrom Nikola Tesla-Nacionalni stadion pod visoki napon stavljena kontaktna mreža iznad pruge i upozorilo da je taj visoki napon izuzetno opasan i da je u blizini pruge strogo zabranjeno bilo kakvo neovlašćeno kretanje.
Jutarnji odlazak u vrtić pretvorio se u pravi strah za jednu majku iz Priboja, kojoj je čopor pasa lutalica presekao put dok je vodila dvoje male dece, od kojih jedno nema ni dve godine.
U "Zoo kutak" u selu Kamenica kod Niša stiglo je još jedno mladunče kome su sati bili izbrojani, ali koje je imalo ogromnu sreću da bude pronađeno i spaseno.
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal donelo je naredbu o sprovođenju istrage protiv 12 pripadnika organizovane kriminalne grupe osumnjičenih za organizovanje i izvršenje otmice i ubistva Milana Stokovića na području Požarevca, kao i ubistva Živka Bakića na teritoriji Beograda.
Pripadnici "vračarskog klana" čiji saradnici su uhapšeni u velikoj akciji policije, BIA i tužilaštva zbog sumnje da su učestvovali u likvidacijama Milana Stokovića i Živka Bakića, prema sumnjama istražitelja, dovode se u vezu sa još jednim ubistvom koje se dogodilo prošle godine u Beogradu.
Pripadnici policije u Novom Sadu izveli su izuzetno uspešnu akciju u kojoj su uhapšena rođena braća, D. B. (26) i D. B. (24), osumnjičeni za neovlašćenu proizvodnju i prodaju droge.
U koordinisanoj akciji pripadnika policije i Bezbednosno-informativne agencije, izveden je silovit udar na kriminalno podzemlje u kom je uhapšeno čak 19 osoba na više od 70 lokacija širom Srbije.
Holivudski glumac Hju Grant bio je prvi izbor producenata za nastavak jedne od najpopularnijih humorističkih serija "Dva i po muškarca", nakon što je Čarli Šin napustio projekat 2011. godine.
Šon DidI Kombs (56), poznatiji kao Pi Didi, koji se nalazi u zatvoru u Nju Džerziju od oktobra prošle godine, hitno je tokom noći između petka i subote prebačen u bolnicu zbog povreda glave.
Ministar kulture u tehničkom mandatu Nikola Selaković kaže da američki glumci u svojim ugovorima imaju klauzule kojima im se zabranjuje iznošenje stavova koji bi mogli da podele publiku po političkoj, verskoj, rasnoj ili drugim osnovama.
Ove zime pažnju privlače kaputi koji spajaju eleganciju, odvažan kroj i snažan modni izraz. Posebno se izdvajaju modeli sa širokim ramenima, koji i najjednostavniju kombinaciju pretvaraju u upečatljiv stajling.
Bivši kraljevski sekretar za štampu Diki Arbiter izjavio je da je princeza Dajana tokom boravka u Kensingtonskoj palati tajno izlazila noću kako bi delila novac seksualnim radnicama.
Prema jednom istraživanju, muškarci stariji od 40 godina imaju drugačije prioritete u spavaćoj sobi, a ono što ih privlači jeste romantika u krevetu, kao i lagan seks.
Vest da je srpska manekenka Slađana Tesla pronađena mrtva u svom stanu na Novom Beogradu juče je odjeknula u domaćim medijima, a njena sahrana biće održana u petak, 16. oktobra, na Novom groblju na Bežaniji u 14.30 časova.
Voditelj Ognjen Amidžić progovorio je o estradnim aktuelnostima, promenama u emisijama, ali i o glasinama koje se tiču potencijalnog angažmana Jovane Jeremić u "Pinkovim zvezdama".
Regionalna muzička zvezda Jelena Karleuša priprema spektakl svetskih razmera koji će 17. oktobra prirediti u skopskoj areni "Jane Sandanski", a publiku očekuje veče ispunjeno vrhunskom produkcijom, nesvakidašnjim vizuelnim efektima i scenskim izdanjima dostojnim najvećih svetskih muzičkih zvezda.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.