KONČALOVSKI POSTAVIO PITANJE KOJE NIKO NIJE SMEO! Da li je ovo došao kraj ljudske civilizacije?!
Podeli vest
U okviru proslave 75. godišnjice Pobede u Drugom svetskom ratu, Ruski jevrejski kongres zajedno sa međunarodnim debatnim klubom "Valdaj", održao je debatu na temu "Kako i zašto govoriti o ratu na jeziku kulture?"
Svoje mišljenje o ovome izneo je i režiser Andrej Končalovski.
Pandemija korona virusa izazvala je talas paranoje među nekim ljudima koju dodatno podstiču društveni mediji sa prognozama o skorom smaku sveta i zombi apokalipsi.
29.03.2020
12:44
O kraju civilizacije
Pitanje rata je vrlo duboko analizirao Lav Tolstoj u romanu "Rat i mir". On piše da se rat priprema uz napore različitih ljudi mnogo pre nego što dođe do samih akcija. A na kraju je dovoljna poslednja lopata, da bi taj kamen upao u jamu.
Ako govorimo o Drugom svetskom ratu, onda je to nastavak Prvog svetskog rata. Počeli su sa pripremama dvadesetih godina, skoro odmah nakon potpisivanja mirovnog ugovora u Versaju. Ali u svojoj ideologiji Drugi svetski rat je nadmašio sve prethodne ratove zbog činjenice da je jedan narod imao priliku da pokuša da uništi druge nacije i neke od njih da pretvori u pomoćne radnike, to jest, robove. Tako je nacizam težio stvaranju idealnog sveta i savršenog čoveka. Jedinstvenost Drugog svetskog rata leži u apsolutnosti zla, koje je postalo državna politika Nemačke.
Foto: Printscreen youtube/Ilustracija
Zlo često nosi vrlo zavodljivu odeću. Da je zlo bilo jasno i razumljivo, ne bi mu bilo tako lako da osvoji svest, umove i srca ljudi. Iskušenje zla je večna tema.
Engleski filozof Džon Grej je govorio o evropskoj ideji napretka. Prema ovoj ideji, čovek se usavršava i to dovodi do nečeg lepog. Ali Džon Grej je opovrgnuo ovu tvrdnju jednostavnom idejom da je znanje samo po sebi akumulaciono, to jest, mi smo neprestano u procesu širenja svog znanja. Ali etika nije akumulaciona. Ta misao me pogodila. Ispada da svaka civilizacija, svaka etika, može biti uništena u roku od dve generacije. I svojim očima možemo to posmatrati. Dovoljno je da pogledamo na dokumentarne snimke o tome šta su Amerikanci radili u Iraku. Vidimo da se čovek za kratko vreme, čak i za nekoliko sati, može pretvoriti u životinju. Kako žrtva, tako i dželat može to učiniti. A ono što se smatra apsolutnim antihumanizmom, sadizmom, odjednom postaje uobičajeno za ovog čoveka. Ovaj fenomen me tera na razmišljanje: dolazi li kraj naše ljudske civilizacije? Naročito evropske.
Sada se u svetu ruši određeni koncept, određeni poredak, određeni principi. Sve postaje relativno. Stoga sam prilično zabrinut za ono što se dešava sa novom generacijom koja više nema kulturna udruženja. Takvu generaciju je vrlo lako usmeriti prema zlu.
Samo se čini da se rat na neko vreme stišao. Naprotiv, zlo opet nosi belu odeću. Setite se, devedesetih godina je postojala "divna" fraza: "humanitarno bombardovanje Jugoslavije". Ove bombaške napade je izvršio NATO pod znakom utvrđivanja demokratije i drugih velikih ideja evropske civilizacije. Dakle, rat je beskrajni proces koji se kreće zajedno sa pohlepom i željom za moći. A pošto su pohlepa, želja za moći i strah neodvojivi deo čoveka, možemo postati svedoci ništa manjih katastrofa nego što je to bio Drugi svetski rat. Ovo ne znači da će reč biti o napadu bajonetima. Sada se bitka odvija na polju obrazovanja gde se udara temelj smislu. To je užasna stvar, kada nekoga ne terate da uči, da se razvija, već odmah od njega pravite nekakav opšti socijum.
Foto: Tanjug
Andrej Končalovski na Mećavniku
Setite se, devedesetih godina je postojala "divna" fraza: "humanitarno bombardovanje Jugoslavije". Ove bombaške napade je izvršio NATO pod znakom utvrđivanja demokratije i drugih velikih ideja evropske civilizacije. Dakle, rat je beskrajni proces koji se kreće zajedno sa pohlepom i željom za moći.
To vidim po studentima koji više ne dolaze da uzmu knjigu iz biblioteke, već sve informacije traže na internetu. I stalno prave selfije. Civilizacija postaje manje humana. Kako to zaustaviti? Ne mogu da zamislim kako. Prilično sam pesimističan u pogledu trenutka koji ne prestaje. Iako je prelep trenutak, on ne prestaje, već prolazi. Za sada postoje umetnici koji ne samo da zabavljaju, već pokušavaju da shvate smisao. Ali da će u budućnosti ovi umetnici imati publiku? Sumnjam u to. U svakom slučaju, imam ozbiljna pitanja za zapadnu judeohrišćansku civilizaciju.
Dešavaju se promene koje odvlače ljude od njihovih korena. Obratite pažnju da se u Kini, u muslimanskim zemljama, to ne događa u onoj meri u kojoj se događa u Evropi. Taj prekid tradicije se vidi čak po stanju pozorišta u svetu, po broju ljudi koji čitaju knjige. Imam osećaj da se nešto završava, da možemo izgubiti sledeću generaciju, jer više ne vaspitavamo ni nastavnike, ni roditelje. A ako nema učitelja i roditelja, onda je sve ostalo beskorisno.
O osećaju krivice
Danas se mnogo govori o osećaju krivice za ono što je urađeno za vreme Drugog svetskog rata. Ali čini mi se da je prošlo vreme da bi se govorilo o priznanju krivice.
Mada, krivica nije univerzalna osobina. Kada govorimo o judeohrišćanskoj kulturi, znamo da Jevreji imaju beskonačan osećaj krivice. Među katolicima krivica je urezana u podsvesti zbog činjenice da postoji institucionalizovana svest svojih grehova, postoji čistilište. Jedan zapadni naučnik koji je došao u Rusiju u 16. veku rekao je zadivljujuću stvar: "Katolici se plaše čistilišta, više nego što se Rusi plaše pakla". Mi nemamo čistilište, a Bog će sve oprostiti. Ako ne zgrešiš, ne možeš se pokajati. A rečenica "Bog će sve oprostiti" često oslobađa Ruse od osećaja krivice koje je karakteristično za drugi genetski kulturni kod. "Nisam kriv! Rekli su mi tako!" - ovo je osobina jako svojstvena Rusima.
Naravno, Nemci su osećali krivicu. Objavljena je knjiga "Pisma nemačkih vojnika kod Staljingrada". Ovo je neverovatan dokument, u kojem osećaj odsustva Boga, osećaj beskrajne besmislenosti ovog rata, probija veliki nemački duh. Stoga, kada govorimo o krivici, moramo razumeti da postoje kulturni kodovi, genetski. Ja to nazivam kulturnom genetikom.
Foto: AP/Photo
Mnogi mladi ljudi u Nemačkoj su, najverovatnije poput mnogih mladih ljudi u Rusiji, loše upoznati s istorijom Drugog svetskog rata. Nova civilizacija, sposobnost čoveka da momentalno dobija informacije, skraćuje pamćenje. Mlađa generacija ne zna čak ni brojeve telefona bliskih ljudi. Ja takođe ne znam broj svoje žene. Još uvek pamtim broj telefona roditelja, koji sam koristio duži niz godina. A za nove postoji dugme. Kao što je Umberto Eko ispravno rekao, to sve vodi ka uništavanju pamćenja. Sada se iznenada ispostavilo da je nacizam pobedila Amerika. U Spilbergovom filmu "Spasavanje redova Rajana" to se jasno vidi. I tu se ništa ne može učiniti, jer svaki umetnik bira svoju formu razumevanja istorije.
Ne verujem da će lepota spasiti svet ili da umetnost čini ljude boljim. Ako i čini, onda je to samo na 5 minuta. Zatim čovek izlazi iz bioskopske sale i ponovo dospeva u svoju stvarnost. Da, možda umetnost može naterati čoveka da razmišlja i odluči da će postati bolji. Ali kasnije će on svakako postati ono što je bio, ako nema drugih preduslova za duhovni rast. Umetnost u čoveku budi naivno dete koje želi da veruje. Ali ovo dete opet brzo tone u san.
Sećam se priče iz srednjeg veka. Ispred nekog sabornog hrama je stajao žongler i žonglirao sa lopticama. Pitali su ga: "Šta radiš?". On je odgovorio: "Izražavam svoje divljenje Majci Božijoj". Pitali su ga: "Ali zašto bacaš loptice?". Žongler je odgovorio: "Ništa drugo ne umem." Želja umetnosti da učini nešto da promeni svet, podseća me na ovog žonglera. Ona baca loptice kako bi privukla ljude ka visokim ili humanim idejama.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
spasitelj
pre 5 godina
nista tu Koncalovski nije spomenuo sto drugi vec nisu ili ne smiju ., Koncalovski mlati praznu slamu i misli da je Marina Abramoivic .A ono sto Koncalovski kao clan jevrejske zajednice nikako ne spominje je to da su americki jevreji bankari financirali i naoruzavali hrvatsku i Bosnu i izvrsili agresiju na Jugoslaviju bombardujuci Srbiju , srpsku decu i Beograd.
Pandemija korona virusa izazvala je talas paranoje među nekim ljudima koju dodatno podstiču društveni mediji sa prognozama o skorom smaku sveta i zombi apokalipsi.
Spoljnopolitička prognoza za 2026. godinu, koju je izneo politički analitičar Aleksej Muhin, ukazuje na produžetak globalne nestabilnosti, nastavak sukoba u Ukrajini i ozbiljno pogoršanje odnosa među ključnim svetskim akterima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je polaganju kamena temeljca za izgradnju novog objekta Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Srbije, a zatim se obratio medijima.
Političara i humanitarca Arno Gujona Informerova ekipa snimila je kako bez žurbe šeta centrom Beograda, a potom ulazi u kafanu, gde je, uz supu, razgovarao sa prijateljima.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Zrenjaninu, po nalogu glavnog јavnog tužioca Osnovnog јavnog tužilaštva u Zrenjaninu, uhapsili su D. B. (1972) iz Sremske Kamenice, zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio krivično delo teška dela protiv opšte sigurnosti.
Goran Lazor (46) koji je ubijen u Savinom selu kod Vrbasa, navodno se sa osumnjičenima L.N. (20) i L.M.(18), koje je dobro poznavao, posvađao jer su oni u prethodnom periodu maltretirali njegovog sina.
Pripadnici Policijske uprave za grad Beograd, UKP, u opsežnoj akciji sprovedenoj u saradnji sa nadležnim tužilaštvima na više lokacija u Beogradu, rasvetlili su krivično delo izazivanje opšte opasnosti, zaplenili veću količinu opojne droge i uhapsili tri osobe osumnjičene za ova krivična dela.
Žena (67) izbodena u zgradi na Novom Beogradu prilikom pljačke trenutno nije životno ugrožena. Ubodne rane je zadobila, između ostalog, u glavu i u butnu kost. Takođe, konstatovan joj je pneumotoraks.
Glumica Iskra Brajović podelila je od istorije sačuvanu novogodišnju fotograviju na kojoj je za ruke drže bivši supružnici, otac i veliki glumac Vojislav Voja Brajović i majka Ljiljana.
Glumica Mina Lazarević već neko vreme je u emotivnoj vezi sa glumcem Vladimirom Pošavcem Tušekom ali se malo zna da je on bio u braku sa njihovom koleginicom Jelenom Bosančić sa kojom ima sina.
Dok su se prolaznici u Njujorku nadali fotografiji i kratkom susretu, glumac Harison Ford imao je sasvim drugačiji plan, da mirno pređe ulicu i nastavi svojim putem.
Ponekad je dovoljan dobar film da te resetuje, pogura i natera da ponovo poveruješ u sebe. Ako ti treba inspiracija, energija ili samo mali podsetnik da je upornost jača od okolnosti, ovo su filmovi koje vredi pogledati.
Nova godina se ne dočekuje u tišini, i isto važi za ono što nosite. Ovo je noć u kojoj garderoba govori pre vas, a mi vam donosimo ideje za tri stajlinga sa kojima nema greške.
Mnogi imaju običaj da pre jela popiju čašicu ili dve rakije, bilo kod kuće ili u restoranu. Stručnjaci upozoravaju da ne poboljšava apetit, već ga kvari i uzrokuje neprijatan osećaj u stomaku.
Robot usisivači nude veliki komfor i štede vreme, ali uz čišćenje doma često prikupljaju i podatke o prostoru, navikama i rasporedu stanovanja. Kako postaju sve pametniji i povezaniji, korisnici se sve češće pitaju da li je praktičnost vredna potencijalnog rizika po privatnost.
Pečenje ribe često je mala kućna drama. Miris se zadrži satima, ukus zna da bude suv, ali zzu na scenu stupa jabuka, sastojak koji deluje nebitno, a u praksi pravi ogromnu razliku.
Večeras je u emisiji "Pinkove zvezde" došlo do rasprave između repera Desingerice i Bosanca, zbog čega je kompozitor u jednom momentu napustio svoje mesto.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar