LEDENI RAT! Američko osvajanje Arktika još jedan pokušaj OBUZDAVANJA Rusije!
Podeli vest
Ponovno uspostavljanje dužnosti koordinatora za region Arktika, i imenovanje Džima Deharta, višeg savetnika američkog državnog sekretara na to mesto, zajedno s nedavnim naređenjem Trampa o stvaranju američke flote ledolomaca, govori o američkoj strategiji obuzdavanja Rusije u regionu i prenošenju geopolitičke borbe na Arktik, smatraju ruski analitičari
Dehartova glavna dužnost biće promovisanje američkih interesa u tom regionu u pogledu bezbednosti, održivog ekonomskog razvoja i saradnje među arktičkim državama.
Ruski zvaničnici otkrili su za "Si-En-En" da rade na tome da vakcina, koju je razvio moskovski institut Gamaleja, bude odobrena najkasnije do 10. avgusta. Tada će, prema planu, biti odobrena za javnu upotrebu, a prvi će je dobiti zdravstveni radnici
31.07.2020
22:26
- Rekao bih da govorimo o geopolitičkoj borbi u arktičkom regionu tj. SAD zanima geopolitička dominacija i polazeći od toga počeli su da se bave razvojem ledolomačke flote, koju i dalje nemaju. Pored toga, američka politika na Arktiku predstavlja pokušaj osporavanja ruskih prava na Severni morski put i prava Kanade na severozapadni prolaz. To je pokušaj uspostavljanja određenog američkog diktata u regionu i otvaranje mogućnosti za formiranje nekog drugog centra moći, pokušaj suprotstavljanja ruskim i kineskim interesima na Arktiku iz straha da će razvoj nekih severnih projekata postati predmet zajedničke politike Moskve i Pekinga. Stoga se, sve što Pompeo čini, uklapa u glavni tok američke politike kako bi se sprečili ostali uticajni centri na Arktiku -objašnjava za Sputnjik ruski ekspert Oleg Aleksandrov.
Strategija uspostavljanja američke dominacije na Arktiku je, pre svega, usmerena na kontrolu međunarodnih transportnih pravaca – Severnog morskog puta i drugih ruta, ističe Aleksandrov.
- Pored toga, ovo je pokušaj kontrole ko će i na koji način eksploatisati energetske resurse na Arktiku. Sa stanovišta SAD to treba da rade njihove kompanije, a ne neke neprijateljske. Naravno, SAD imaju razne interese, ne bih sveo samo na geopolitičke, ali ovde dominiraju geopolitički. Postoje ekološki i ekonomski interesi, a postoji i takav faktor kao što je jednostavno prebacivanje glavnog fronta konfrotacije između SAD i Rusije u ovaj region - kaže Aleksandrov.
Foto: Fotoilustracija
Aleksandrov kaže da se Amerika vodi hladnoratovskom logikom posmatrajući Rusiju kao potencijalnog protivnika, a ne kao potencijalnog partnera. Vašingtonu je potrebno da stvori sliku neprijatelja, a Rusija je za to pogodna.
- Sva Trampova retorika i retorika američkog državnog sekretara svode se na to da je potrebno suprotstaviti se naporima Rusije i Kine na Arktiku. Na to cilja i američka arktička doktrina iz 2019. godine. U stvari, sva ova dešavanja ukazuju na to da govorimo o pokušaju suprotstavljanja Rusiji sa stanovišta vojnih, ekonomskih, političkih i drugih interesa - konstatuje Aleksandrov.
Na pitanje kako Moskva može da zaštiti svoje interese na Arktiku, ekspert kaže da se to može postići realizovanjem potencijala koje Rusija ima.
- Implementacija nekih vojnih projekata kreće se bržim tempom nego realizacija ekonomskih projekata. Samim tim, težak je zadatak kombinovati različite pravce, i vojno-strateški i ekonomske. Sve se svodi na to da projekte koje Rusija sprovodi na Arktiku realizuju strane kompanije. To je svojevrsni začarani krug, nastao kada je Rusija u ranoj fazi privukla ogroman broj stranih kompanija i investicija... Sada je Rusiji potrebna nezavisna politika u regionu, ne uzimajući u obzir položaj potencijalnih investitora. Kada je reč o bezbednosnim pitanjima, tada bi sva druga pitanja trebalo da budu u drugom planu - kaže Aleksandrov.
Ekspert smatra da bi Rusija na Arktiku trebalo da realizuje velike državne infrastrukturne projekte, da ulaže u civilne projekte, obezbedi civilni transport i uslove za život i rad ljudi u tom regionu.
Foto: AP Photo/Vladimir Isachenkov
Rusija najveća ledolomačka sila
Ruski ekspert Valerij Žuravelj podseća da je Tramp u junu ove godine potpisao memorandum o zaštiti američkih nacionalnih interesa u arktičkoj i antarktičkoj regiji i da je naložio da se stvori američka ledolomačka flota, s obzirom da je nedostatak flote ozbiljno kočio Vašington u arktičkim planovima.
- Istovremeno, Amerikanci naglašavaju da je to pretnja bezbednosti SAD, pošto po tom pitanju daleko zaostaju za Rusijom. Oni su postavili zadatak da do 2029. formiraju flotu polarnih ledolomaca. Planiraju da naprave tri teška ledolomca i nekoliko srednjih - kaže Žuravelj.
Ekspert napominje da trenutno SAD imaju samo jedan teški ledolomac - "Polarnu zvezdu", kojem ističe rok upotrebe i još jedan ledolomac srednje klase „Hili“, napravljen prvenstvo za naučna istraživanja, a takođe i pet lakih ledolomaca koji ne mogu tokom cele godine da plove.
Pored toga, američka strategija predviđa i opremanje baza za ledolomce, kako u SAD, tako i u inostranstvu. Prema mišljenju Žuraljeva, jedna od baza će biti na jugu Aljaske, gde postoje velike rezerve nafte, dok bi u inostranstvu Amerikanci mogli da koriste vojno-vazduhoplovnu bazu na Islandu, u Keblaviku.
Rusija, da bi zadržala liderstvo na Arktiku, smatra Žuraljev, treba da se bavi svojom ledolomačkom flotom. Rusija ima 43 ledolomca, među kojima su i četiri nuklearna i samim tim je najveća ledolomačka sila na svetu.
- Ti ledolomci su razlitičiti, namenjeni su za različite zadatke. Osnovu čine četiri nuklearna ledolomca i dizel-električna. Oni prate cele karavane od 10-12 brodova, a 2019. pratili su 510 brodova. Obim prevoza roba prošle godine je premašio 30 miliona tona. Trenutno pravimo i nove ledolomce: "Arktik", "Sibir", "Ural" i "Jakutiju", a eksperti navode da ćemo do 2025. godine moći da obezbedimo navigaciju tokom cele godine - kaže sagovornik Sputnjika.
On dodaje da Rusija gradi i ledolomac „Lider“, koji će moći da razbija led debljine do četiri metra i plovi u bilo kojem području Severnog ledenog okeana.
- To će biti moćan brod, koji će ojačati naše pozicije na Arktiku - istakao je Žuraljev.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je pozvana da učestvuje na samitu G20 u Sjedinjenim Američkim Državama na najvišem nivou, a skup će biti održan 14. i 15. decembra u Majamiju, potvrdio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandar Pankin.
Dok su pažnja svetske javnosti i politički pritisak usmereni na krizu između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, Moskva je otvorila prostor za novu energetsku saradnju sa Indonezijom, zemljom koja je godinama izbegavala takav korak.
Rusija je naučila da funkcioniše pod sankcijama i da njihove posledice svede na minimum, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov nakon odluke SAD da ne produži licence za kupovinu ruske nafte.
Ruski zvaničnici otkrili su za "Si-En-En" da rade na tome da vakcina, koju je razvio moskovski institut Gamaleja, bude odobrena najkasnije do 10. avgusta. Tada će, prema planu, biti odobrena za javnu upotrebu, a prvi će je dobiti zdravstveni radnici
Vrhovni komandant ukrajinskih oružanih snaga Aleksandar Sirski potpisao je naredbu kojom se zahteva da trupe na frontu ostanu bez rotacije najviše dva meseca.
Žaklina Tatalović, tajkunska novinarka antisrpske televizije N1, uhvaćena je u laži koja je izazvala skandal godine u našoj zemlji, a sada cure nove informacije o ovom slučaju koji je teško racionalno objasniti i koji bukvalno postaje gigaskandal.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je u poseti Pančevu. Tamo će prisustvovati otvaranju trening centra za dualno i celoživotno obrazovanje pri Mašinskoj školi "Pančevo".
Opština Gračanica obratila se ustavnom sudu, koji je u međuvremenu, 31. jula 2025, izrekao meru blokade kojom je privremeno obustavljeno sprovođenje odluke, a zatim je 31. oktobra 2025, pa i 28. januara ove godine tu meru produžio.
Manastir Lelić u nedelju, 3. maja obeležava svoju krsnu slavu, praznik Svetog Nikolaja Žičkog, u znak sećanja na dan kada su mošti vladike Nikolaja Velimirovića prenete iz Amerike u njegov rodni Lelić.
U renomiranom Beginovom centru (Menachem Begin Heritage Center) u Jerusalimu održana je promocija engleskog izdanja knjige Ustaška zverstva: zbornik dokumenata (1941–1945) u izdanju Arhiva Vojvodine, izdavačke ustanove Eparhije bačke Beseda, Arhiva Republike Srpske i Obodskog slova.
Širom sveta danas se obeležava 1. maj - Međunarodni praznik rada, u znak sećanja na 1. maj 1886. godine, kada su radnici u Čikagu štrajkom i protestima počeli da se bore za osmočasovno radno vreme.
Proslava Prvog maja 2013. godine za dvadesetak mladih iz Kraljeva završila se tragedijom. Prijateljica Aleksandra Pantović (18) stradala u eksploziji u kolibi na imanju gde su se okupili.
Porodična tragedija dogodila se 28. aprila ove godine u Somboru, kada je Radovan T. ubio svog brata Sinišu T, a potom digao ruku na sebe. Ovo bratoubistvo nije jedino koje je potreslo Srbiju.
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je prvostepenu presudu kojom je Nemanja Šućurović (42) osuđen na 14 godina zatvora zbog smrti svoje vanbračne supruge Sonje Radoš (50).
U noći između 4. i 5. maja 2023. godine, u selima Malo Orašje i Dubona, dogodilo se masovno ubistvo u kojem je živote izgubilo devetoro mladih ljudi, dok je više njih teško ranjeno. Jedna od žrtava ovog tragičnog događaja bio je i Marko Mitrović koji je kobne noći proslavljao rođenje sestrića.
Svi članovi međunarodnog žirija Venecijanskog bijenala podneli su danas ostavke posle najnovije eskalacije višemesečnog političkog sukoba oko povratka Rusije na ovu prestižnu međunarodnu kulturnu manifestaciju.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar