Ponovno uspostavljanje dužnosti koordinatora za region Arktika, i imenovanje Džima Deharta, višeg savetnika američkog državnog sekretara na to mesto, zajedno s nedavnim naređenjem Trampa o stvaranju američke flote ledolomaca, govori o američkoj strategiji obuzdavanja Rusije u regionu i prenošenju geopolitičke borbe na Arktik, smatraju ruski analitičari
Dehartova glavna dužnost biće promovisanje američkih interesa u tom regionu u pogledu bezbednosti, održivog ekonomskog razvoja i saradnje među arktičkim državama.
- Rekao bih da govorimo o geopolitičkoj borbi u arktičkom regionu tj. SAD zanima geopolitička dominacija i polazeći od toga počeli su da se bave razvojem ledolomačke flote, koju i dalje nemaju. Pored toga, američka politika na Arktiku predstavlja pokušaj osporavanja ruskih prava na Severni morski put i prava Kanade na severozapadni prolaz. To je pokušaj uspostavljanja određenog američkog diktata u regionu i otvaranje mogućnosti za formiranje nekog drugog centra moći, pokušaj suprotstavljanja ruskim i kineskim interesima na Arktiku iz straha da će razvoj nekih severnih projekata postati predmet zajedničke politike Moskve i Pekinga. Stoga se, sve što Pompeo čini, uklapa u glavni tok američke politike kako bi se sprečili ostali uticajni centri na Arktiku -objašnjava za Sputnjik ruski ekspert Oleg Aleksandrov.
Strategija uspostavljanja američke dominacije na Arktiku je, pre svega, usmerena na kontrolu međunarodnih transportnih pravaca – Severnog morskog puta i drugih ruta, ističe Aleksandrov.
- Pored toga, ovo je pokušaj kontrole ko će i na koji način eksploatisati energetske resurse na Arktiku. Sa stanovišta SAD to treba da rade njihove kompanije, a ne neke neprijateljske. Naravno, SAD imaju razne interese, ne bih sveo samo na geopolitičke, ali ovde dominiraju geopolitički. Postoje ekološki i ekonomski interesi, a postoji i takav faktor kao što je jednostavno prebacivanje glavnog fronta konfrotacije između SAD i Rusije u ovaj region - kaže Aleksandrov.
Foto: Fotoilustracija
Aleksandrov kaže da se Amerika vodi hladnoratovskom logikom posmatrajući Rusiju kao potencijalnog protivnika, a ne kao potencijalnog partnera. Vašingtonu je potrebno da stvori sliku neprijatelja, a Rusija je za to pogodna.
- Sva Trampova retorika i retorika američkog državnog sekretara svode se na to da je potrebno suprotstaviti se naporima Rusije i Kine na Arktiku. Na to cilja i američka arktička doktrina iz 2019. godine. U stvari, sva ova dešavanja ukazuju na to da govorimo o pokušaju suprotstavljanja Rusiji sa stanovišta vojnih, ekonomskih, političkih i drugih interesa - konstatuje Aleksandrov.
Na pitanje kako Moskva može da zaštiti svoje interese na Arktiku, ekspert kaže da se to može postići realizovanjem potencijala koje Rusija ima.
- Implementacija nekih vojnih projekata kreće se bržim tempom nego realizacija ekonomskih projekata. Samim tim, težak je zadatak kombinovati različite pravce, i vojno-strateški i ekonomske. Sve se svodi na to da projekte koje Rusija sprovodi na Arktiku realizuju strane kompanije. To je svojevrsni začarani krug, nastao kada je Rusija u ranoj fazi privukla ogroman broj stranih kompanija i investicija... Sada je Rusiji potrebna nezavisna politika u regionu, ne uzimajući u obzir položaj potencijalnih investitora. Kada je reč o bezbednosnim pitanjima, tada bi sva druga pitanja trebalo da budu u drugom planu - kaže Aleksandrov.
Ekspert smatra da bi Rusija na Arktiku trebalo da realizuje velike državne infrastrukturne projekte, da ulaže u civilne projekte, obezbedi civilni transport i uslove za život i rad ljudi u tom regionu.
Foto: AP Photo/Vladimir Isachenkov
Rusija najveća ledolomačka sila
Ruski ekspert Valerij Žuravelj podseća da je Tramp u junu ove godine potpisao memorandum o zaštiti američkih nacionalnih interesa u arktičkoj i antarktičkoj regiji i da je naložio da se stvori američka ledolomačka flota, s obzirom da je nedostatak flote ozbiljno kočio Vašington u arktičkim planovima.
- Istovremeno, Amerikanci naglašavaju da je to pretnja bezbednosti SAD, pošto po tom pitanju daleko zaostaju za Rusijom. Oni su postavili zadatak da do 2029. formiraju flotu polarnih ledolomaca. Planiraju da naprave tri teška ledolomca i nekoliko srednjih - kaže Žuravelj.
Ekspert napominje da trenutno SAD imaju samo jedan teški ledolomac - "Polarnu zvezdu", kojem ističe rok upotrebe i još jedan ledolomac srednje klase „Hili“, napravljen prvenstvo za naučna istraživanja, a takođe i pet lakih ledolomaca koji ne mogu tokom cele godine da plove.
Pored toga, američka strategija predviđa i opremanje baza za ledolomce, kako u SAD, tako i u inostranstvu. Prema mišljenju Žuraljeva, jedna od baza će biti na jugu Aljaske, gde postoje velike rezerve nafte, dok bi u inostranstvu Amerikanci mogli da koriste vojno-vazduhoplovnu bazu na Islandu, u Keblaviku.
Rusija, da bi zadržala liderstvo na Arktiku, smatra Žuraljev, treba da se bavi svojom ledolomačkom flotom. Rusija ima 43 ledolomca, među kojima su i četiri nuklearna i samim tim je najveća ledolomačka sila na svetu.
- Ti ledolomci su razlitičiti, namenjeni su za različite zadatke. Osnovu čine četiri nuklearna ledolomca i dizel-električna. Oni prate cele karavane od 10-12 brodova, a 2019. pratili su 510 brodova. Obim prevoza roba prošle godine je premašio 30 miliona tona. Trenutno pravimo i nove ledolomce: "Arktik", "Sibir", "Ural" i "Jakutiju", a eksperti navode da ćemo do 2025. godine moći da obezbedimo navigaciju tokom cele godine - kaže sagovornik Sputnjika.
On dodaje da Rusija gradi i ledolomac „Lider“, koji će moći da razbija led debljine do četiri metra i plovi u bilo kojem području Severnog ledenog okeana.
- To će biti moćan brod, koji će ojačati naše pozicije na Arktiku - istakao je Žuraljev.
Ruski zvaničnici otkrili su za "Si-En-En" da rade na tome da vakcina, koju je razvio moskovski institut Gamaleja, bude odobrena najkasnije do 10. avgusta. Tada će, prema planu, biti odobrena za javnu upotrebu, a prvi će je dobiti zdravstveni radnici
Rusija je pozvana da učestvuje na samitu G20 u Sjedinjenim Američkim Državama na najvišem nivou, a skup će biti održan 14. i 15. decembra u Majamiju, potvrdio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandar Pankin.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski zvaničnici otkrili su za "Si-En-En" da rade na tome da vakcina, koju je razvio moskovski institut Gamaleja, bude odobrena najkasnije do 10. avgusta. Tada će, prema planu, biti odobrena za javnu upotrebu, a prvi će je dobiti zdravstveni radnici
Moćne poruke predsednika Srbije Aleksandra Vučića odjeknule su u čitavom svetu nakon što je uticajni američki medij Foks njuz (Fox news) danas objavio njegov autorski tekst.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do šokantnih informacija u vezi sa blokaderskim protestom koji je zakazan za sutra, na beogradskom trgu Slavija.
Administracija Donalda Trampa mogla bi uskoro da imenuje penzionisanog brigadnog generala Ronalda Džonsona za novog ambasadora SAD u Bosni i Hercegovini.
O aktuelnim političkim i društvenim temama u emisiji na Kurir televiziji govorili su Branislav Lečić, glumac i Uglješa Mrdić, predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu.
Kompanija Ekspo 2027 saopštila je danas da su sproveli otvoreni međunarodni postupak javne nabavke za usluge globalne PR agencije, čiji je cilj međunarodna promocija specijalizovane izložbe Ekspo 2027 na ključnim svetskim tržištima, ali i Beograda i Srbije kao domaćina, na globalnoj sceni.
Vojislav Škrbić, poznatiji kao Voja iz Kaća, ubijen je 22. maja 2014. godine, ispred novosadskog kafića "Gondola", a tom prilikom je ranjen Todor Tucakov (39).
Na pružnom prelazu na izlasku iz Kučeva, kod sela Neresnica, oko 21 sat dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je S. L. (27) iz sela Gložana, džipom naleteo na teretni voz.
Velimir Bata Živojinović je od uloge u filmu "Valter brani Sarajevo" (1972) zaradio 4.800 dolara, što je u to vreme bilo jednako sa 53 prosečnih srpskih plata.
Glumac Slaviša Čurović dobio je niz uvreda i pretnji smrću na Fejsbuk profilu zato što je podelio stavove o referendumu 21. maja 2006. godine i nezavisnosti Crne Gore, koji su su suprotni crnogorskim ekstremistima.
Na crvenom tepihu prestižne "amfAR Gala Cannes" pojavila se manekenka Hajdi Klum i još jednom potvrdila zašto važi za jednu od najhrabrijih ikona stila u Kanu.
Tanka kosa ne mora da bude problem ako znate kako pravilno da je negujete i stilizujete. Uz odgovarajuću frizuru, lagane preparate i nekoliko jednostavnih trikova, čak i ona može izgledati gušće i mnogo raskošnije.
Svi znamo koje namirnice moramo da izbegavamo ako želimo da zadržimo bele zube - kafa, crno vino, tamni čajevi i bobičasto voće prvi su na crnoj listi svakog stomatologa. Ali da li ste znali da se prvi koraci prema blistavom osmehu mogu napraviti upravo za stolom?
Denseri Gagi Đogani i pevač Ivan Gavrilović za Informer otvorili su dušu o svojim životima, te se Gavrilović tom priikom dotakao i pomirenja sa suprugom Marinom.
Pevačica Sanja Maletić pre dve godine uspela je da se ostvari u ulozi majke u 52. godini, a na tome se i dan danas zahvaljuje Bogu, te je sada posetila sveto mesto.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar