Ponovno uspostavljanje dužnosti koordinatora za region Arktika, i imenovanje Džima Deharta, višeg savetnika američkog državnog sekretara na to mesto, zajedno s nedavnim naređenjem Trampa o stvaranju američke flote ledolomaca, govori o američkoj strategiji obuzdavanja Rusije u regionu i prenošenju geopolitičke borbe na Arktik, smatraju ruski analitičari
Dehartova glavna dužnost biće promovisanje američkih interesa u tom regionu u pogledu bezbednosti, održivog ekonomskog razvoja i saradnje među arktičkim državama.
- Rekao bih da govorimo o geopolitičkoj borbi u arktičkom regionu tj. SAD zanima geopolitička dominacija i polazeći od toga počeli su da se bave razvojem ledolomačke flote, koju i dalje nemaju. Pored toga, američka politika na Arktiku predstavlja pokušaj osporavanja ruskih prava na Severni morski put i prava Kanade na severozapadni prolaz. To je pokušaj uspostavljanja određenog američkog diktata u regionu i otvaranje mogućnosti za formiranje nekog drugog centra moći, pokušaj suprotstavljanja ruskim i kineskim interesima na Arktiku iz straha da će razvoj nekih severnih projekata postati predmet zajedničke politike Moskve i Pekinga. Stoga se, sve što Pompeo čini, uklapa u glavni tok američke politike kako bi se sprečili ostali uticajni centri na Arktiku -objašnjava za Sputnjik ruski ekspert Oleg Aleksandrov.
Strategija uspostavljanja američke dominacije na Arktiku je, pre svega, usmerena na kontrolu međunarodnih transportnih pravaca – Severnog morskog puta i drugih ruta, ističe Aleksandrov.
- Pored toga, ovo je pokušaj kontrole ko će i na koji način eksploatisati energetske resurse na Arktiku. Sa stanovišta SAD to treba da rade njihove kompanije, a ne neke neprijateljske. Naravno, SAD imaju razne interese, ne bih sveo samo na geopolitičke, ali ovde dominiraju geopolitički. Postoje ekološki i ekonomski interesi, a postoji i takav faktor kao što je jednostavno prebacivanje glavnog fronta konfrotacije između SAD i Rusije u ovaj region - kaže Aleksandrov.
Foto: Fotoilustracija
Aleksandrov kaže da se Amerika vodi hladnoratovskom logikom posmatrajući Rusiju kao potencijalnog protivnika, a ne kao potencijalnog partnera. Vašingtonu je potrebno da stvori sliku neprijatelja, a Rusija je za to pogodna.
- Sva Trampova retorika i retorika američkog državnog sekretara svode se na to da je potrebno suprotstaviti se naporima Rusije i Kine na Arktiku. Na to cilja i američka arktička doktrina iz 2019. godine. U stvari, sva ova dešavanja ukazuju na to da govorimo o pokušaju suprotstavljanja Rusiji sa stanovišta vojnih, ekonomskih, političkih i drugih interesa - konstatuje Aleksandrov.
Na pitanje kako Moskva može da zaštiti svoje interese na Arktiku, ekspert kaže da se to može postići realizovanjem potencijala koje Rusija ima.
- Implementacija nekih vojnih projekata kreće se bržim tempom nego realizacija ekonomskih projekata. Samim tim, težak je zadatak kombinovati različite pravce, i vojno-strateški i ekonomske. Sve se svodi na to da projekte koje Rusija sprovodi na Arktiku realizuju strane kompanije. To je svojevrsni začarani krug, nastao kada je Rusija u ranoj fazi privukla ogroman broj stranih kompanija i investicija... Sada je Rusiji potrebna nezavisna politika u regionu, ne uzimajući u obzir položaj potencijalnih investitora. Kada je reč o bezbednosnim pitanjima, tada bi sva druga pitanja trebalo da budu u drugom planu - kaže Aleksandrov.
Ekspert smatra da bi Rusija na Arktiku trebalo da realizuje velike državne infrastrukturne projekte, da ulaže u civilne projekte, obezbedi civilni transport i uslove za život i rad ljudi u tom regionu.
Foto: AP Photo/Vladimir Isachenkov
Rusija najveća ledolomačka sila
Ruski ekspert Valerij Žuravelj podseća da je Tramp u junu ove godine potpisao memorandum o zaštiti američkih nacionalnih interesa u arktičkoj i antarktičkoj regiji i da je naložio da se stvori američka ledolomačka flota, s obzirom da je nedostatak flote ozbiljno kočio Vašington u arktičkim planovima.
- Istovremeno, Amerikanci naglašavaju da je to pretnja bezbednosti SAD, pošto po tom pitanju daleko zaostaju za Rusijom. Oni su postavili zadatak da do 2029. formiraju flotu polarnih ledolomaca. Planiraju da naprave tri teška ledolomca i nekoliko srednjih - kaže Žuravelj.
Ekspert napominje da trenutno SAD imaju samo jedan teški ledolomac - "Polarnu zvezdu", kojem ističe rok upotrebe i još jedan ledolomac srednje klase „Hili“, napravljen prvenstvo za naučna istraživanja, a takođe i pet lakih ledolomaca koji ne mogu tokom cele godine da plove.
Pored toga, američka strategija predviđa i opremanje baza za ledolomce, kako u SAD, tako i u inostranstvu. Prema mišljenju Žuraljeva, jedna od baza će biti na jugu Aljaske, gde postoje velike rezerve nafte, dok bi u inostranstvu Amerikanci mogli da koriste vojno-vazduhoplovnu bazu na Islandu, u Keblaviku.
Rusija, da bi zadržala liderstvo na Arktiku, smatra Žuraljev, treba da se bavi svojom ledolomačkom flotom. Rusija ima 43 ledolomca, među kojima su i četiri nuklearna i samim tim je najveća ledolomačka sila na svetu.
- Ti ledolomci su razlitičiti, namenjeni su za različite zadatke. Osnovu čine četiri nuklearna ledolomca i dizel-električna. Oni prate cele karavane od 10-12 brodova, a 2019. pratili su 510 brodova. Obim prevoza roba prošle godine je premašio 30 miliona tona. Trenutno pravimo i nove ledolomce: "Arktik", "Sibir", "Ural" i "Jakutiju", a eksperti navode da ćemo do 2025. godine moći da obezbedimo navigaciju tokom cele godine - kaže sagovornik Sputnjika.
On dodaje da Rusija gradi i ledolomac „Lider“, koji će moći da razbija led debljine do četiri metra i plovi u bilo kojem području Severnog ledenog okeana.
- To će biti moćan brod, koji će ojačati naše pozicije na Arktiku - istakao je Žuraljev.
Ruski zvaničnici otkrili su za "Si-En-En" da rade na tome da vakcina, koju je razvio moskovski institut Gamaleja, bude odobrena najkasnije do 10. avgusta. Tada će, prema planu, biti odobrena za javnu upotrebu, a prvi će je dobiti zdravstveni radnici
Demokrate u Predstavničkom domu SAD pokušale su da uz novi paket teških sankcija protiv Rusije otvore Ukrajini još 15 milijardi dolara za kupovinu oružja i vojnih usluga, ali njihov amandman za sada nije dobio prolaz ka glasanju u punom sastavu Predstavničkog doma.
Poseta direktora CIA Džona Retklifa Moskvi odvijala se u okviru uobičajene međunarodne prakse, a obaveštajne službe dve zemlje tradicionalno održavaju kontakte bez velike medijske pažnje i javnog iznošenja detalja, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Direktor CIA Džon Retklif, američki ministar odbrane Pit Hegset i predsedavajući Združenog generalštaba Oružanih snaga SAD, general Den Kejn, održali su hitan sastanak u Vašingtonu nakon Retklifovog povratka iz Moskve.
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Džon Retklif stigao je u Moskvu američkim vojnim transportnim avionom "Boing C-17A Gloubmaster III", gde bi tokom dana trebalo da održi niz sastanaka.
Američki vojni transportni avion "Boing C-17 Gloubmaster III" sleteo je u utorak na moskovski aerodrom Vnukovo, a nekoliko sati kasnije u Moskvi je primećena kolona vozila sa diplomatskim registarskim tablicama.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski zvaničnici otkrili su za "Si-En-En" da rade na tome da vakcina, koju je razvio moskovski institut Gamaleja, bude odobrena najkasnije do 10. avgusta. Tada će, prema planu, biti odobrena za javnu upotrebu, a prvi će je dobiti zdravstveni radnici
Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Aleksandar Šešelj sahranio je sve nade i lažne iluzije blokaderskog pokreta, ogolivši do samog kraja opasne namere opozicije koje se svode samo na jednu stvar - progon političkih protivnika, revanšizam i otimanje vlasti po svaku cenu.
Medijski promoter blokaderske liste, Radomir Martin, javno je na društvenim mrežama zatražio da se FK Crvena zvezda zabrani rad na čak deset godina – i to samo zato što je naš trofejni klub odao počast i uputio večnu slavu herojima iz Banjske!
Novi talas pljuvačine i međusobnih optužbi zapalio je društvene mreže u redovima blokadera, a glavna meta je prvak blokaderske liste Ilija Srdanović, čiji su skandalozni, agresivni i nepripremljeni "nastupi" u javnosti izazvali bes i podsmeh među samim simpatizerima opozicije.
Nakon što je zapanjio i zgrozio celokupnu javnost Srbije sramnim pretnjama upućenim majkama, bakama i sestrama koje ne podržavaju opozicioni haos, blokader Živko Gvozdenović pao je na najniže moguće grane.
TV duel između Ane Brnabić, treće na listi „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“, i rektorke Univerziteta umetnosti u Beogradu i devedesete na listi opozicije Mirjane Nikolić, ogolio je svu njihovu nekompetentnost, licemerje i politički amaterizam.
Gostujući na televiziji, blokaderski analitičar Nikola Parun otkrio je pravu istinu o blokaderskoj listi, potvrđujući da im je kampanja amaterska, a ljudi koji su se kandidovali potpuno nedorasli i nesposobni za vođenje ozbiljnog sistema kao što je država.
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
Despot Đurađ Branković, koji je stolovao u Smederevu, poslednjoj srpskoj srednjovekovnoj prestonici, kraj Dunava je podigao dvor koji grandioznošću i arhitekturom i danas pleni, ali je malo poznato da je bio vlasnik najveće srednjovekovne srpske biblioteke.
U udesu koji se dogodio sinoć oko 20 časova u Ulici patrijarha Dimitrija u Rakovici, teže povrede zadobio je M. S. (53) kada je na njega automobilom "reno klio" naleteo L. G. (21).
N. L. (38), vozač automobila koji je, kako se sumnja, u alkoholisanom stanju usmrtio motociklistu iz Lunovog sela Marka T. (21) u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Užica, izneo je svoju odbranu tokom saslušanja u policiji.
Lažni lekari ponovo vrebaju građane širom Srbije, a prevaranti gotovo uvek koriste isti scenario – teško povređeni član porodice i hitna operacija. Takav slučaj zabeležen je i u Beogradu, gde je uhapšen muškarac osumnjičen da je sa saučesnicima od dve osobe uzeo novac i zlato.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno sedam osoba, od kojih su dve bile pešaci, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Baset je pravi majstor izležavanja, sa dugim ušima, kratkim nogama i prepoznatljivim pogledom, deluje kao da je rođen za jednu stvar, odmaranje bez granica.
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Pevačica Nataša Bekvalac proslavila je svoj 46. rođendan, a intimnom slavlju prisustvovala je i pevačica Aleksandra Prijović koja je uživala u Natašinom pevanju.
Bivši rijaliti učesnik Dejan Dragojević ponovo je u javnosti govorio o bolnom i teškom periodu kroz koji su njegova izabranica Jovana i on prošli kada je ona u poodmakloj trudnoći izgubila bebu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.