Igor Grečuškin, ruski državljanin s navodnim prebivalištem u Limasolu na Cipru, vlasnik je zlosretnog broda koji je prenosio opasni teret koji je, sedam godina kasnije, eksplodirao i prouzročio nezamislivo uništenje u Bejrutu
Reč je, podsetimo, o 2.750 tona amonijak nitrata, hemijskog spoja koji se inače koristi kao veštačko đubrivo, ali u određenim situacijama može se koristiti i kao eksploziv - ili nehotice izazvati eksploziju, kao što se nažalost dogodilo u bejrutskoj luci.
Đubrivo je, naime, u hangaru u luci bilo uskladišteno od 2014. godine bez sigurnosnih mera koje bi sprečile katastrofu koja se dogodila.
Neobično zaustavljanje broda u Bejrutu
S tim je teretom brod pod moldavskom zastavom MV Rhosus zaglavio u bejrutskoj luci u oktobru 2013. Ali odredište Rhosusa, koji je isplovio iz Batumija u Gruziji, uopće nije bio Liban, nego Mozambik.
Foto: Reuters/AP
Međutim, kako CNN izveštava na temelju dokumenata koje je dobio na uvid, kapetan Boris Prokošev zaustavio je brod u Grčkoj kako bi napunio gorivo kada mu je vlasnik Grečuškin, navodno direktor kompanije Teto Shipping, javio da je kompaniji ponestalo novaca i da će u Bejrutu morati da pokupiti dodatni teret kako bi se pokrili putni troškovi.
Ruski portal na engleskom jeziku Siberian Times pak piše da se brod u Bejrutu zaustavio zbog kvara.
U svakom slučaju, kada je brod pristao u Bejrutu, lokalne lučke vlasti su ga zadržale zbog "grubih prekršaja u upravljanju plovilom" odnosno "nedostatka dokumenata i uslova nužnih za prevoz", neplaćenih naknada luci te pritužbi ruske i ukrajinske posade.
Grečuškin proglasio bankrot i ostavio brod, posadu i opasni teret
Posada sastavljena od osam Ukrajinaca i dvojice Rusa bila je prisiljena da ostane na brodu, a vlasnik Grečuškin proglasio je bankrot i naprosto "ostavio brod", tvrdi posada. Libanse vlasti na kraju su pustile šest od deset članova posade da se iskrcaju, a četvorica su ostali zarobljeni na brodu punom eksplozivnog tereta gotovo godinu dana.
"Vlasnik broda Igor Grečuškin praktično je napustio brod i preostalu posadu. Nije nam osigurao novac (za troškove i plate), potpuno nas je lišio bilo kakvih sredstava komunikacije", pisao je kapetan Prokošev u junu 2014. u očajničkoj molbi međunarodnim organizacijama, diplomatima vlastima Ukrajine i lučkim vlastima u Bejrutu apeliujući da njega i njegove mornare puste s broda na kojem su bili zarobljeni.
- Rekao nam je da je bankrotirao i, iako mu ne verujem, najvažnija stvar je da je digao ruke i od svoje posade i od svog tereta. Mornari su bili na brodu 11 meseci, imali smo malo zaliha. Svakodnevno sam pisao Putinu. Na kraju smo morali da prodamo gorivo kako bismo tim novcem angažirali advokata. Vlasnik nam nije obe
Foto: Tanjug
zbedio ni hranu ni vodu", rekao je kapetan Prokošev u utorak u radiointervjuu za Glas Moskve.
Grečuškin na pitanja nije odgovarao ni CNN-u ni Siberian Timesu.
Niko se sedam godina nije pobrinuo za "plutajuću bombu" - ni ruski vlasnik ni libanske vlasti.
Prema e-mailovima koje su razmenjivali Prokošev i njegov advokat Charbel Dagher, amonijak nitrat iskrcan je u bejrutskoj luci do novembra 2014. i ostavljen u skladištu. Potom su ga onde vlasti držale šest godina, uprkos upozorenjima direktora libanske carine Badrija Dahera da se radi o "ekstremno opasnom" teretu.
CNN je na uvid dobio dokumente u kojima se vidi kako su se Daher i njegov prethodnik Merhi više puta od 2014. godine na dalje obraćali bejrutskim sudovima kako bi opasan teret pokušali da odlože na neko drugo mesto.
Foto: Tanjug/AP
"U dopisima 19320/2014 od 5.12.2014. i 6.5.2015. tražili smo od suda da naloži nadležnim lučkim vlastima izvoz amonijevog nitrata koji je zaplenjen s broda Rhosus i spremljen u carinski hangar broj 12 u luci Bejrut", napisao je sudu Daher 2017. godine. Dokumenti pokazuju da je u jednom trenutku Daher čak predložio da se opasni teret proda libanskoj vojsci, ali je taj zahtev odbijen.
Daher, koji je uzalud upozoravao da je teret ekvivalentan "plutajućoj bombi", juče je za CNN potvrdio kako je njegov ured uputio "šest pisama pravnim telima", ali vlasti nikada nisu odgovorile ni na jedno od njih.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.