Ukrajina želi da modernizuje svoje vazdušne snage. Kojim će putem krenuti: hoće li dati zadatak svojim konstruktorima aviona, računati na saradnju sa Turskom ili će možda ispuniti snove o kupovini američkih bombardera pete generacije? Sputnjik je razmotrio sve mogućnosti
Komandant vazdušnih snaga Ukrajine Sergej Drozdov u intervjuu za „RBK-Ukrajina" govorio je o perspektivama za razvoj vojne avijacije.
Ukrajina ne želi da popravlja sovjetsku tehniku?
Suština je sledeća:
Vazdušne granice Ukrajine se štite tehnikom koja je proizvedena u periodu od 1968. godine do 1991. godine.
Od sticanja nezavisnosti, zemlja nije dobila nijedan novi vojni avion.
Ukrajini je potreban jedan tip višenamenskog lovca koji će zameniti sve sovjetske lovce, jurišne avione i bombardere.
Da bi stvorila svoj prototip višenamenskog lovca, Ukrajini je potrebno najmanje 10 godina i najmanje 10 milijardi dolara.
Kijev nema toliko vremena ni novca, kao što nema ni odgovarajuće naučne baze ni iskustva.
To znači da je neophodno kupiti takve avione od partnerskih zemalja, što je i navedeno u „Strategiji razvoja Vazdušnih snaga Ukrajine do 2035. godine".
Zaista, sada je u sastavu Vazduhoplovnih snaga Ukrajine tehnika koja je proizvedena u sovjetsko doba. Reč je o borbenim avionima Su-25, Su-24M, MiG-29, Su-27, Su-24MR, koji su prošli popravku i delimičnu modernizaciju, ali ih to nije učinilo novim avionima. Ovaj avio park zadovoljava trenutne potrebe Vazdušnih snaga Ukrajine, ali za nekoliko godina vojska će se suočiti sa ozbiljnim problemima, jer se tehnika ne može doveka popravljati. U narednih nekoliko godina Ukrajina će morati da reši pitanje kupovine moćnog aviona. General-pukovnik Sergej Drozdov je povodom ovoga rekao sledeće: „Naravno, vazdušne snage bi htele da imaju modernu tehniku poput američkog F-35, naši piloti sanjaju da lete takvim avionima".
Istovremeno, vojni zvaničnik na visokom položaju pozvao je da se stvari sagledaju sa realne strane i kao primer naveo Poljsku, koja je, iako je već dugo strateški saveznik SAD-a i punopravna članica NATO-a, „tek sada mogla da započne da govori o dobijanju ovih aviona". Nije baš jasno zašto Drozdov kaže „tek sada" kada je poljski ministar odbrane Marijuš Blaščak potpisao ugovor o kupovini F-35 krajem januara 2020. godine, ali to ne menja suštinu stvari.
Hajde da vidimo kako bi mogla izgledati modernizacija Vazdušnih snaga Ukrajine.
Novi An-178 i An-132 umesto zastarelih modela
Najjednostavnije šta se može uraditi je modernizacija vojno-transportne avijacije. U Kijevu se nalazi jedan od vodećih svetskih konstruktorskih biroa vojno-transpornih aviona: Avijacijski naučno-tehnički kompleks „Antonov". Avioni porodice „An" se koriste kao transportne letelice širom sveta: to su An-26 i An-30 relativno male tonaže, srednji transportni avioni An-12 i teški avioni An-22, An-124 „Ruslan". A takođe i najveći svetski transportni avioni An-225 „Mrija" koji je u aprilu, tokom pandemije, dostavio u Poljsku iz Kine (uz punjenje goriva u Kazahstanu) maske, lekove i druge medicinske proizvode.
Foto: airforcemag.com
Najveće uspehe ukrajinski konstruktori su postigli u „srednjoj težini". Naime, 2015. godine prvi let je izveo novi transportni avion An-178, koji u budućnosti treba da zameni jednog od najvećih i najtraženih „zastarelih aviona" - An-12. U medijima je bilo puno informacija o snabdevanju An-178 i za Ministarstvo unutrašnjih poslova, i za Nacionalnu gardu Ukrajine i za izvoz, ali do sada nijedan takav „An" nije ušao u eksploataciju. Za zamenu aviona „AN" u klasi male tonaže, moguće je promovisati An-132 sa turbopropelerskim motorom, koji bi se ekonomski mogao pokazati kao sasvim adekvatna alternativa za prilično rasprostranjene An-26 i An-30. Generalno, uz uspešan splet okolnosti, Ukrajina može brzo i bez problema rešiti pitanje ponovnog opremanja parka vojno-transportne avijacije.
Turska ima lovce, a Ukrajina motore
Helikopteri se ne pominju u pomenutoj „Strategiji razvoja Vazdušnih snaga Ukrajine do 2035. godine", sa izuzetkom transportne verzije Mi-8. Međutim, s obzirom na tendenciju desovjetizacije ukrajinske vojske (a ukrajinski borbeni helikopteri su se takođe proizvodili u sovjetsko doba), može se pretpostaviti da će Kijev, ako obnovi park helikoptera, to učiniti američkim ili evropskim modelima. Teoretski, to bi mogle biti modifikacije američkog helikoptera McDonnell Douglas AH-64 Apache ili evropski Eurocopter Tiger. Ali ne bih isključio iznenađenja. Na primer, saradnju po ovom pitanju između Ukrajine i Turske i kupovinu udarnog helikoptera TAI/AgustaWestland T129 ATAK. Ovo izgleda sasvim realno u kontekstu saradnje dveju zemalja u proizvodnji danas popularnih bespilotnih letelica Bayraktar Akinci.
Vredi obratiti pažnju na saradnju sa turskim partnerima u kontekstu glavnog zadataka, a to je pronalaženje multifunkcionalne letelice, o čemu je govorio ukrajinski general-pukovnik Drozdov.
Turska ima prilično ambiciozan projekat sopstvenog lovca pete generacije TF-X (Turkish Fighter Experimental), čija se premijera očekuje 2023. godine. U Rusiji su čak izjavili da bi ovaj avion, ako bude konstruisan i uđe na međunarodno tržište, mogao da postane konkurent Su-57.
Istina, postoji vrlo ozbiljan problem: Turci nemaju razvijenu tehnologiju za proizvodnju motora i nadaju se međunarodnoj saradnji. Turski državni informativni portal TRT Haber, analizirajući nedavno potpisani sporazum između Kijeva i Ankare u oblasti odbrane, navodi mišljenje vojnog eksperta Anila Šahina: „Imamo manjak tehnologija, posebno u oblasti avionskih i raketnih motora. S tim u vezi, može se reći da sporazum potpisan sa Ukrajinom otvara put za tehnološki prenos i zajedničku proizvodnju motora".
Ukrajina ima iskustva u oblasti koja zanima Turke i ova opcija ne izgleda beznadežno. Zasada se nema šta dodati.
F-35 protiv „pretnje sa Istoka"
„A šta je sa F-35?, pitaće čitalac koji je počeo da čita ovaj tekst zbog američkog aviona.
Podsetimo, Poljska je kupila 32 aviona F-35 za 4,6 milijarde dolara. Naravno, mi ne možemo ni teoretski da pretpostavimo kakav bi ugovor SAD mogle da ponude Ukrajini, ali fokusirajmo se na gore navedeni iznos. U nacrtu (inače rekordnog) vojnog budšeta Ukrajine za 2020. godinu predviđeno je 8,66 milijardi dolara za programe Ministarstva odbrane.
Jasno je da je moguć dogovor o plaćanju na rate i zaista je svaki ugovor individualan, ali u svakom slučaju ovakav dogovor nije jeftin. Ako se bira racionalnije, tada bi, na primer, aktuelna modifikacija F-16 ili F-18 mogla biti dobra opcija za Kijev. Da, ovi avioni će biti malo jednostavniji po svojim mogućnostima, ali udobniji u pogledu budšeta i kontinuiteta generacija, u poređenju sa trenutnim avio parkom Ukrajine. Ovde bih razmotrio i švedsku verziju Saab JAS 39 Gripen. Avion je znatno jeftiniji od F-35 i ima sasvim pristojne karakteristike, iako se smatra da je bar za pola generacije jednostavniji. Ali ovo je vrlo dobar izbor u pogledu kriterijuma „cena/efiksnost".
Međutim, i dalje verujem da, s obzirom na trenutnu situaciju, Ukrajina, da dođe do ovakve situacije, ne bi birala oslanjajući se na finansijske, već na političke razloge. A tada F-35 nema konkurenciju. Jedan od glavnih argumenata (i razloga za popuste) može biti uloga Ukrajine kao predstraže protiv „pretnje sa Istoka" (što se očekuje od Poljske). Ovaj pristup će gotovo sigurno koristiti, ako naravno, takva retorika ostane relevantna do trenutka kada počnu konkretni razgovori o pitanjima obnavljanja avio-parka zemlje.
Foto: Printskrin
Dosta je rečeno o prednostima i manama F-35. Ne može se poreći da je reč o modernom multifunkcionalnom borbenom avionu koji je prvobitno integrisan u informacionu infrastrukturu budućih borbenih operacija. Činjenica da će se primenjivati u susednoj Poljskoj je dodatni adut, jer će omogućiti razmenu iskustava u obuci pilota, održavanju i radu nove „prekomorske" tehnike.
Ukrajina će platiti SAD-u, ali da li će dati garanciju?
Moskva bi takođe trebalo da razmisli o ovom scenariju. F-35 pripada petoj generaciji lovaca-bombardera i u kombinaciji sa generalno obnovljenom infrastrukturom ukrajinskih oružanih snaga, mogao bi da reši pitanje kvalitativne konfrontacije sa Vazduhoplovnim snagama Rusije, koje su trenutno naoružane uglavnom avionima generacija 4 i 4+. Naravno, „ukrajinskim" F-35 će se najverovatnije suprotstaviti ruski Su-57 pete generacije, ali veliko je pitanje koliko će „Suhoja" do tog trenutka biti predato vojsci.
Govorimo svakako o teoretskom sukobu, koji se može dogoditi najranije za pet do deset godina, jer pretpostavljam da Ukrajina neće moći ranije da dobije F-35. U svakom slučaju, za takvu odluku će biti potrebna pre svega politička volja američkog rukovodstva, pomnožena sa finansijskim mogućnostima Kijev, kao i određene garancije Ukrajine. Garancije da se nikada, čak ni u košmarnom snu, ovo oružje neće koristiti protiv njegovih tvoraca.
Povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz Sprazuma o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa (INF) je ozbiljna greška koja povećava rizik od trke u naoružanju, istakao je danas predsednik Rusije Vladimir Putin
Ukrajinski i američki stručnjaci rastavljaju ostatke ruske balističke rakete srednjeg dometa „Orešnik“, upotrebljene u udaru na Belu Crkvu u Kijevskoj oblasti, a prvi rezultati otkrili su ono čemu se na Zapadu nisu nadali - projektil je napravljen gotovo bez zapadnih i kineskih delova.
Izjava predsednika Rusije Vladimira Putina da Moskva nastavlja da usavršava hipersoničnu raketu „Cirkon“ predstavlja jasan signal potencijalnim protivnicima zemlje, ocenio je američki vojni časopis Militari voč magazin.
Novi paket sankcija Evropske unije mogao bi da pretvori lov na rusku „flotu iz senke“ u otvoreni pomorski sukob, jer evropske države sada dobijaju mogućnost da prodaju zaplenjenu rusku naftu i drugi teret, upozorio je ukrajinski politikolog Ruslan Bortnik.
Američki predsednik Donald Tramp promenio je mišljenje o Rusiji, a pobedu u SAD je odnela politička struja koja veruje da rat u Ukrajini može da bude nastavljen pod uslovima povoljnijim za Vašington – uz veći evropski račun i manji direktni američki teret.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin ocenio je da odluke o razdvajanju Srba u više država nisu bile u skladu sa međunarodnim pravom, optužio Zapad da je prekršio obećanje o neširenju NATO i kazao da će Ukrajina izgubiti svoje zapadne teritorije.
Ruski udari praktično su izbacili Odesu iz funkcije kao jednu od ključnih ukrajinskih luka, dok je nedostatak raketa za sisteme „Patriot“ ostavio Ukrajinu bez odgovarajuće zaštite, ocenio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer.
Sjedinjene Američke Države i Ukrajina razgovarale su o uvođenju prekida vatre u vazdušnom prostoru, a predlog bi trebalo da bude predstavljen Rusiji tokom novog kruga mirovnih pregovora.
Rumunski borbeni avion F-16 oborio je bespilotnu letelicu koja je ušla u vazdušni prostor Rumunije, saopštio je predsednik Rumunije Nikušor Dan, što je najnovije narušavanje vazdušnog prostora članice NATO-a.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz Sprazuma o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa (INF) je ozbiljna greška koja povećava rizik od trke u naoružanju, istakao je danas predsednik Rusije Vladimir Putin
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Blokaderi, uprkos javnim pretnjama da će zajedno sa ''kolegama'' iz Sremske Mitrovice danas doći u centar Bogatića i "odmeriti snage" sa aktivistima SNS, ipak se nisu pojavili.
Predsednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić objavio je na svojim društvenim mrežama video koji je u veoma kratkom roku izazvao brojne reakcije.
Lider SNS i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević istakao je danas da je politika za Dragana Đilasa zanat za bogaćenje, osvrnuvši se na njegovu izjavu u kojoj je naveo da Aleksandar Vučić ostavlja zemlju "najzaduženiju i najizolovaniju".
Istoričar Hrvoje Klasić, koji blokaderima u Srbiji pruža veliku podršku, rekao je da podržava akciju "Oluja" u kojoj je proterano najmanje 220.000 Srba i čestitao hrtvatskoj vojsci i policiji na "profesionalnoj, brzoj, učinkovitoj" akciji.
Zbog radova na redovnom održavanju na državnom putu I A reda, deonici petlja Ub - petlja Obrenovac u smeru ka Beogradu danas će do 17 časova za saobraćaj biti zatvorena vozna saobraćajna traka u dužini od 1,5 kilometara, saopšteno je iz Puteva Srbije.
Od 7. avgusta u Crnoj Gori počinju da važe izmene Zakona o bezbednosti saobraćaja, koje donose stroža pravila za vozače električnih trotineta, mlade vozače i roditelje. Za kršenje ovih pravila predviđene su kazne do 600 evra.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Radnici preduzeća „Signal Sombor” A. M. (59) i P. L. (62) poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 7.40 časova na putu Šabac–Loznica, u blizini mesta Ribari, a vozaču kamiona I. J. (40) određen je pritvor do 48 sati po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Šapcu.
Inspektori beogradske policije preuzeli su snimke sa sigurnosnih kamera na kojima se jasno vidi trenutak kada nepoznati muškarac prilazi poznatom hotelu u Ulici Tošin bunar, razbija flašu sa zapaljivom tečnošću i izaziva požar.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Put u krajeve sa nestabilnom klimom najčešće donosi glavni izazov pakovanje. Sunčano vreme u sekundi može da se pretvori u kišu, vetar ili oštar pad temperature.
Britanski Institut za bezbednost veštačke inteligencije (AISI) saopštio je danas da su modeli kompanija Anthropic i OpenAI tokom testiranja pokušali da prevare ljude kako bi izvršili zadate zadatke, što je ocenio kao dosad nezabeležen primer autonomnog i obmanjujućeg ponašanja.
Zdravlje creva ima veliki uticaj na ceo organizam, a jedna biljka se posebno izdvaja zbog svojih blagotvornih svojstava. Nana može pomoći varenju i ublažiti određene tegobe, tvrde stručnjaci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.