Ukrajina želi da modernizuje svoje vazdušne snage. Kojim će putem krenuti: hoće li dati zadatak svojim konstruktorima aviona, računati na saradnju sa Turskom ili će možda ispuniti snove o kupovini američkih bombardera pete generacije? Sputnjik je razmotrio sve mogućnosti
Komandant vazdušnih snaga Ukrajine Sergej Drozdov u intervjuu za „RBK-Ukrajina" govorio je o perspektivama za razvoj vojne avijacije.
Ukrajina ne želi da popravlja sovjetsku tehniku?
Suština je sledeća:
Vazdušne granice Ukrajine se štite tehnikom koja je proizvedena u periodu od 1968. godine do 1991. godine.
Od sticanja nezavisnosti, zemlja nije dobila nijedan novi vojni avion.
Ukrajini je potreban jedan tip višenamenskog lovca koji će zameniti sve sovjetske lovce, jurišne avione i bombardere.
Da bi stvorila svoj prototip višenamenskog lovca, Ukrajini je potrebno najmanje 10 godina i najmanje 10 milijardi dolara.
Kijev nema toliko vremena ni novca, kao što nema ni odgovarajuće naučne baze ni iskustva.
To znači da je neophodno kupiti takve avione od partnerskih zemalja, što je i navedeno u „Strategiji razvoja Vazdušnih snaga Ukrajine do 2035. godine".
Zaista, sada je u sastavu Vazduhoplovnih snaga Ukrajine tehnika koja je proizvedena u sovjetsko doba. Reč je o borbenim avionima Su-25, Su-24M, MiG-29, Su-27, Su-24MR, koji su prošli popravku i delimičnu modernizaciju, ali ih to nije učinilo novim avionima. Ovaj avio park zadovoljava trenutne potrebe Vazdušnih snaga Ukrajine, ali za nekoliko godina vojska će se suočiti sa ozbiljnim problemima, jer se tehnika ne može doveka popravljati. U narednih nekoliko godina Ukrajina će morati da reši pitanje kupovine moćnog aviona. General-pukovnik Sergej Drozdov je povodom ovoga rekao sledeće: „Naravno, vazdušne snage bi htele da imaju modernu tehniku poput američkog F-35, naši piloti sanjaju da lete takvim avionima".
Istovremeno, vojni zvaničnik na visokom položaju pozvao je da se stvari sagledaju sa realne strane i kao primer naveo Poljsku, koja je, iako je već dugo strateški saveznik SAD-a i punopravna članica NATO-a, „tek sada mogla da započne da govori o dobijanju ovih aviona". Nije baš jasno zašto Drozdov kaže „tek sada" kada je poljski ministar odbrane Marijuš Blaščak potpisao ugovor o kupovini F-35 krajem januara 2020. godine, ali to ne menja suštinu stvari.
Hajde da vidimo kako bi mogla izgledati modernizacija Vazdušnih snaga Ukrajine.
Novi An-178 i An-132 umesto zastarelih modela
Najjednostavnije šta se može uraditi je modernizacija vojno-transportne avijacije. U Kijevu se nalazi jedan od vodećih svetskih konstruktorskih biroa vojno-transpornih aviona: Avijacijski naučno-tehnički kompleks „Antonov". Avioni porodice „An" se koriste kao transportne letelice širom sveta: to su An-26 i An-30 relativno male tonaže, srednji transportni avioni An-12 i teški avioni An-22, An-124 „Ruslan". A takođe i najveći svetski transportni avioni An-225 „Mrija" koji je u aprilu, tokom pandemije, dostavio u Poljsku iz Kine (uz punjenje goriva u Kazahstanu) maske, lekove i druge medicinske proizvode.
Foto: airforcemag.com
Najveće uspehe ukrajinski konstruktori su postigli u „srednjoj težini". Naime, 2015. godine prvi let je izveo novi transportni avion An-178, koji u budućnosti treba da zameni jednog od najvećih i najtraženih „zastarelih aviona" - An-12. U medijima je bilo puno informacija o snabdevanju An-178 i za Ministarstvo unutrašnjih poslova, i za Nacionalnu gardu Ukrajine i za izvoz, ali do sada nijedan takav „An" nije ušao u eksploataciju. Za zamenu aviona „AN" u klasi male tonaže, moguće je promovisati An-132 sa turbopropelerskim motorom, koji bi se ekonomski mogao pokazati kao sasvim adekvatna alternativa za prilično rasprostranjene An-26 i An-30. Generalno, uz uspešan splet okolnosti, Ukrajina može brzo i bez problema rešiti pitanje ponovnog opremanja parka vojno-transportne avijacije.
Turska ima lovce, a Ukrajina motore
Helikopteri se ne pominju u pomenutoj „Strategiji razvoja Vazdušnih snaga Ukrajine do 2035. godine", sa izuzetkom transportne verzije Mi-8. Međutim, s obzirom na tendenciju desovjetizacije ukrajinske vojske (a ukrajinski borbeni helikopteri su se takođe proizvodili u sovjetsko doba), može se pretpostaviti da će Kijev, ako obnovi park helikoptera, to učiniti američkim ili evropskim modelima. Teoretski, to bi mogle biti modifikacije američkog helikoptera McDonnell Douglas AH-64 Apache ili evropski Eurocopter Tiger. Ali ne bih isključio iznenađenja. Na primer, saradnju po ovom pitanju između Ukrajine i Turske i kupovinu udarnog helikoptera TAI/AgustaWestland T129 ATAK. Ovo izgleda sasvim realno u kontekstu saradnje dveju zemalja u proizvodnji danas popularnih bespilotnih letelica Bayraktar Akinci.
Vredi obratiti pažnju na saradnju sa turskim partnerima u kontekstu glavnog zadataka, a to je pronalaženje multifunkcionalne letelice, o čemu je govorio ukrajinski general-pukovnik Drozdov.
Turska ima prilično ambiciozan projekat sopstvenog lovca pete generacije TF-X (Turkish Fighter Experimental), čija se premijera očekuje 2023. godine. U Rusiji su čak izjavili da bi ovaj avion, ako bude konstruisan i uđe na međunarodno tržište, mogao da postane konkurent Su-57.
Istina, postoji vrlo ozbiljan problem: Turci nemaju razvijenu tehnologiju za proizvodnju motora i nadaju se međunarodnoj saradnji. Turski državni informativni portal TRT Haber, analizirajući nedavno potpisani sporazum između Kijeva i Ankare u oblasti odbrane, navodi mišljenje vojnog eksperta Anila Šahina: „Imamo manjak tehnologija, posebno u oblasti avionskih i raketnih motora. S tim u vezi, može se reći da sporazum potpisan sa Ukrajinom otvara put za tehnološki prenos i zajedničku proizvodnju motora".
Ukrajina ima iskustva u oblasti koja zanima Turke i ova opcija ne izgleda beznadežno. Zasada se nema šta dodati.
F-35 protiv „pretnje sa Istoka"
„A šta je sa F-35?, pitaće čitalac koji je počeo da čita ovaj tekst zbog američkog aviona.
Podsetimo, Poljska je kupila 32 aviona F-35 za 4,6 milijarde dolara. Naravno, mi ne možemo ni teoretski da pretpostavimo kakav bi ugovor SAD mogle da ponude Ukrajini, ali fokusirajmo se na gore navedeni iznos. U nacrtu (inače rekordnog) vojnog budšeta Ukrajine za 2020. godinu predviđeno je 8,66 milijardi dolara za programe Ministarstva odbrane.
Jasno je da je moguć dogovor o plaćanju na rate i zaista je svaki ugovor individualan, ali u svakom slučaju ovakav dogovor nije jeftin. Ako se bira racionalnije, tada bi, na primer, aktuelna modifikacija F-16 ili F-18 mogla biti dobra opcija za Kijev. Da, ovi avioni će biti malo jednostavniji po svojim mogućnostima, ali udobniji u pogledu budšeta i kontinuiteta generacija, u poređenju sa trenutnim avio parkom Ukrajine. Ovde bih razmotrio i švedsku verziju Saab JAS 39 Gripen. Avion je znatno jeftiniji od F-35 i ima sasvim pristojne karakteristike, iako se smatra da je bar za pola generacije jednostavniji. Ali ovo je vrlo dobar izbor u pogledu kriterijuma „cena/efiksnost".
Međutim, i dalje verujem da, s obzirom na trenutnu situaciju, Ukrajina, da dođe do ovakve situacije, ne bi birala oslanjajući se na finansijske, već na političke razloge. A tada F-35 nema konkurenciju. Jedan od glavnih argumenata (i razloga za popuste) može biti uloga Ukrajine kao predstraže protiv „pretnje sa Istoka" (što se očekuje od Poljske). Ovaj pristup će gotovo sigurno koristiti, ako naravno, takva retorika ostane relevantna do trenutka kada počnu konkretni razgovori o pitanjima obnavljanja avio-parka zemlje.
Foto: Printskrin
Dosta je rečeno o prednostima i manama F-35. Ne može se poreći da je reč o modernom multifunkcionalnom borbenom avionu koji je prvobitno integrisan u informacionu infrastrukturu budućih borbenih operacija. Činjenica da će se primenjivati u susednoj Poljskoj je dodatni adut, jer će omogućiti razmenu iskustava u obuci pilota, održavanju i radu nove „prekomorske" tehnike.
Ukrajina će platiti SAD-u, ali da li će dati garanciju?
Moskva bi takođe trebalo da razmisli o ovom scenariju. F-35 pripada petoj generaciji lovaca-bombardera i u kombinaciji sa generalno obnovljenom infrastrukturom ukrajinskih oružanih snaga, mogao bi da reši pitanje kvalitativne konfrontacije sa Vazduhoplovnim snagama Rusije, koje su trenutno naoružane uglavnom avionima generacija 4 i 4+. Naravno, „ukrajinskim" F-35 će se najverovatnije suprotstaviti ruski Su-57 pete generacije, ali veliko je pitanje koliko će „Suhoja" do tog trenutka biti predato vojsci.
Govorimo svakako o teoretskom sukobu, koji se može dogoditi najranije za pet do deset godina, jer pretpostavljam da Ukrajina neće moći ranije da dobije F-35. U svakom slučaju, za takvu odluku će biti potrebna pre svega politička volja američkog rukovodstva, pomnožena sa finansijskim mogućnostima Kijev, kao i određene garancije Ukrajine. Garancije da se nikada, čak ni u košmarnom snu, ovo oružje neće koristiti protiv njegovih tvoraca.
Povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz Sprazuma o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa (INF) je ozbiljna greška koja povećava rizik od trke u naoružanju, istakao je danas predsednik Rusije Vladimir Putin
Litvanija je jutros podigla NATO borbene avione, izdala upozorenje na vazdušnu opasnost i privremeno zatvorila kontrolisani vazdušni prostor iznad Vilnjusa nakon što je radar otkrio neidentifikovani objekat koji se kretao iz pravca Belorusije.
Američki predsednik Donald Tramp do 18. oktobra treba da odluči o primeni novih drastičnih ekonomskih mera prema Rusiji i najvećim kupcima ruskih energenata, dok američki ministar energetike Kris Rajt potvrđuje da Bela kuća trenutno procenjuje posledice takvog poteza.
Američki izviđački avion ARTEMIS II ponovo je jutros poleteo iz Rumunije i uputio se iznad Crnog mora, gde se kretao prema istoku na pravcu koji američke snage redovno koriste za elektronsko i radarsko izviđanje područja oko Krima i južnih regiona Rusije.
Norveška sve ozbiljnije strahuje da bi Rusija mogla da iskoristi Svalbard za ograničenu vojnu operaciju ili hibridni incident kojim bi testirala spremnost NATO-a da brani ovu udaljenu arktičku teritoriju, dok su lokalne vlasti već pripremile plan za brzu evakuaciju stanovništva.
Poruke namenjene ruskojezičnom stanovništvu Estonije, sa pozivima da se naoruža i upozorenjima na moguće krvoproliće, počele su da kruže društvenim mrežama.
Izraelski analitičar Jakov Kedmi tvrdi da pravi problem za Zapad počinje tek posle rata u Ukrajini, kada bi Rusija, ako izađe kao pobednik, mogla da vrati na sto zahtev da se NATO vojno vrati na stanje iz 1997. godine.
Generalni sekretar NATO Mark Rute označio je predsednika Rusije Vladimira Putina kao „dugoročnu pretnju NATO“, tvrdeći da je upravo promena politike Moskve srušila uverenje Zapada da je posle Hladnog rata završena era velikih sukoba.
Rusija je upozorila Veliku Britaniju i NATO da bi svaki vojni pokušaj napada ili blokade Kalinjingradske oblasti mogao da izazove odgovor svim sredstvima kojima Moskva raspolaže, uključujući nuklearno oružje, saopštila je danas Ambasada Rusije u Londonu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz Sprazuma o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa (INF) je ozbiljna greška koja povećava rizik od trke u naoružanju, istakao je danas predsednik Rusije Vladimir Putin
Bivši mađarski premijer Viktor Orban čestitao je Miloradu Dodiku i SNSD-u izborni rezultat u Bosni i Hercegovini, poručivši da je stranka dobila snažan mandat da nastavi borbu za interese i prava Republike Srpske.
Dok se u javnosti ne stišava bura oko ostvarenja Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", hrvatski glumac Rene Bitorajac rešio je da se oglasi video-porukom na Instagramu i pokuša da opere ruke od sopstvene uloge u ovom filmu, ali i od prozivki sa kojima se suočava.
Aleksandar Vučić, prvi na listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" istakao je prilikom gostovanja u emisiji "Ćirilica", da je deset godina verno služio kao predsednik države svom narodu.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u tehničkom mandatu Milica Đurđević Stamenkovski izjavila je da će minimalna zarada u Srbiji od 1. januara 2027. iznositi 600 evra, sa ciljem da naredne godine dostigne 650 evra.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra slave Dan začeća svetog Jovana Krstitelja i preteče, dan posebno posvećen onima koji priželjkuju potomstvo.
U Specijalnom sudu u Beogradu danas su izvedeni novi dokazi na suđenju kriminalnoj grupi Veljka Belivuka i Marka MIljkovića koja se tereti za sedam ubistava, trgovinu drogom i oružjem kao i silovanje jednog mladića u prostorijama na stadionu FK Partizan, a koje je predložilo tužilaštvo.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila noćas oko jedan sat iza ponoći u selu Cerovac kod Šapca, život je izgubio jedan mladić Marko S. (25), dok je drugi zadobio teške telesne povrede.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se večeras oko 19.30 časova na Mokroluškom brdu, u smeru ka Beogradu, kada je automobil udario pešaka, koji je tom prilikom stradao.
Palestinac je uhapšen sinoć zbog sumnje da je počinio krivično delo ugrožavanje sigurnosti nakon što je u jednom hotelu u Skadarskoj ulici u Beogradu, kako se sumnja, napao radnicu recepcije i pretio da će ubiti nju i policajce.
Film "Diger", u kojem Tom Kruz igra moćnog naftnog tajkuna suočenog sa ekološkom katastrofom gigantskih razmera, doživelo je strahovit debakl na bioskopskim blagajnama, preteći da postane jedan od najvećih promašaja u istoriji sedme umetnosti.
Dubravka Mijtović kaže da je najviše filozofiranja i mlataranja rukama doživela od prosečnih i nekvalitetnih ljudi, ali ne i kod ostvarenih ličnosti poput Milene Dravić.
Dok se u javnosti ne stišava bura oko ostvarenja Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", hrvatski glumac Rene Bitorajac rešio je da se oglasi video-porukom na Instagramu i pokuša da opere ruke od sopstvene uloge u ovom filmu, ali i od prozivki sa kojima se suočava.
Sijera je ponosno prošetala svoj sve veći trudnički stomak u providnoj crnoj čipkastoj haljini na prestižnom gala događaju BoF 500 u Parizu, i to samo nekoliko sati nakon iznenađujućeg pojavljivanja na modnoj pisti.
Problemi sa spavanjem nisu samo izvor umora, već mogu biti povezani sa većim rizikom od moždanog udara, hospitalizacije i drugih problema sa zdravljem mozga.
Priprema zimnice u punom je jeku, a tezgama na pijacama zavladali su sočni paradajz i mirisna crvena paprika. Pravo je vreme da iskoristite sezonsko povrće i napravite ljutenicu po čuvenom receptu ruskih domaćica.
Učesnica rijalitija Rada Jovanović, bivša devojka Milana Popova, Stojinog sina, priznala je da je povraćala, pa se izvinila Stoji kao i svojim roditeljima.
Bivši učesnik rijalitija, David Dragojević, je istakao da ne planira ulazak u rijaliti, a njegova žena, Tamara Dragojević, se našalila da ga ne bi ni pustila.
Pevačica Sanja Vučić pojavila se danas na snimanju nove epizode muzičkog takmičenja "Zvezde Granda" u veoma upečatljivom izdanju, a njen stajling odmah je privukao pažnju budući da je izgledala kao da je članica neke rok grupe!
Na društvenim mrežam pojavio se stari snimak na kome pokojni pevač Džej Ramadanovski otima mikrofon svom kolegi Draganu Kojiću Kebi kako bi ga dao Šerifu Konjeviću.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.