Ukrajina želi da modernizuje svoje vazdušne snage. Kojim će putem krenuti: hoće li dati zadatak svojim konstruktorima aviona, računati na saradnju sa Turskom ili će možda ispuniti snove o kupovini američkih bombardera pete generacije? Sputnjik je razmotrio sve mogućnosti
Komandant vazdušnih snaga Ukrajine Sergej Drozdov u intervjuu za „RBK-Ukrajina" govorio je o perspektivama za razvoj vojne avijacije.
Ukrajina ne želi da popravlja sovjetsku tehniku?
Suština je sledeća:
Vazdušne granice Ukrajine se štite tehnikom koja je proizvedena u periodu od 1968. godine do 1991. godine.
Od sticanja nezavisnosti, zemlja nije dobila nijedan novi vojni avion.
Ukrajini je potreban jedan tip višenamenskog lovca koji će zameniti sve sovjetske lovce, jurišne avione i bombardere.
Da bi stvorila svoj prototip višenamenskog lovca, Ukrajini je potrebno najmanje 10 godina i najmanje 10 milijardi dolara.
Kijev nema toliko vremena ni novca, kao što nema ni odgovarajuće naučne baze ni iskustva.
To znači da je neophodno kupiti takve avione od partnerskih zemalja, što je i navedeno u „Strategiji razvoja Vazdušnih snaga Ukrajine do 2035. godine".
Zaista, sada je u sastavu Vazduhoplovnih snaga Ukrajine tehnika koja je proizvedena u sovjetsko doba. Reč je o borbenim avionima Su-25, Su-24M, MiG-29, Su-27, Su-24MR, koji su prošli popravku i delimičnu modernizaciju, ali ih to nije učinilo novim avionima. Ovaj avio park zadovoljava trenutne potrebe Vazdušnih snaga Ukrajine, ali za nekoliko godina vojska će se suočiti sa ozbiljnim problemima, jer se tehnika ne može doveka popravljati. U narednih nekoliko godina Ukrajina će morati da reši pitanje kupovine moćnog aviona. General-pukovnik Sergej Drozdov je povodom ovoga rekao sledeće: „Naravno, vazdušne snage bi htele da imaju modernu tehniku poput američkog F-35, naši piloti sanjaju da lete takvim avionima".
Istovremeno, vojni zvaničnik na visokom položaju pozvao je da se stvari sagledaju sa realne strane i kao primer naveo Poljsku, koja je, iako je već dugo strateški saveznik SAD-a i punopravna članica NATO-a, „tek sada mogla da započne da govori o dobijanju ovih aviona". Nije baš jasno zašto Drozdov kaže „tek sada" kada je poljski ministar odbrane Marijuš Blaščak potpisao ugovor o kupovini F-35 krajem januara 2020. godine, ali to ne menja suštinu stvari.
Hajde da vidimo kako bi mogla izgledati modernizacija Vazdušnih snaga Ukrajine.
Novi An-178 i An-132 umesto zastarelih modela
Najjednostavnije šta se može uraditi je modernizacija vojno-transportne avijacije. U Kijevu se nalazi jedan od vodećih svetskih konstruktorskih biroa vojno-transpornih aviona: Avijacijski naučno-tehnički kompleks „Antonov". Avioni porodice „An" se koriste kao transportne letelice širom sveta: to su An-26 i An-30 relativno male tonaže, srednji transportni avioni An-12 i teški avioni An-22, An-124 „Ruslan". A takođe i najveći svetski transportni avioni An-225 „Mrija" koji je u aprilu, tokom pandemije, dostavio u Poljsku iz Kine (uz punjenje goriva u Kazahstanu) maske, lekove i druge medicinske proizvode.
Foto: airforcemag.com
Najveće uspehe ukrajinski konstruktori su postigli u „srednjoj težini". Naime, 2015. godine prvi let je izveo novi transportni avion An-178, koji u budućnosti treba da zameni jednog od najvećih i najtraženih „zastarelih aviona" - An-12. U medijima je bilo puno informacija o snabdevanju An-178 i za Ministarstvo unutrašnjih poslova, i za Nacionalnu gardu Ukrajine i za izvoz, ali do sada nijedan takav „An" nije ušao u eksploataciju. Za zamenu aviona „AN" u klasi male tonaže, moguće je promovisati An-132 sa turbopropelerskim motorom, koji bi se ekonomski mogao pokazati kao sasvim adekvatna alternativa za prilično rasprostranjene An-26 i An-30. Generalno, uz uspešan splet okolnosti, Ukrajina može brzo i bez problema rešiti pitanje ponovnog opremanja parka vojno-transportne avijacije.
Turska ima lovce, a Ukrajina motore
Helikopteri se ne pominju u pomenutoj „Strategiji razvoja Vazdušnih snaga Ukrajine do 2035. godine", sa izuzetkom transportne verzije Mi-8. Međutim, s obzirom na tendenciju desovjetizacije ukrajinske vojske (a ukrajinski borbeni helikopteri su se takođe proizvodili u sovjetsko doba), može se pretpostaviti da će Kijev, ako obnovi park helikoptera, to učiniti američkim ili evropskim modelima. Teoretski, to bi mogle biti modifikacije američkog helikoptera McDonnell Douglas AH-64 Apache ili evropski Eurocopter Tiger. Ali ne bih isključio iznenađenja. Na primer, saradnju po ovom pitanju između Ukrajine i Turske i kupovinu udarnog helikoptera TAI/AgustaWestland T129 ATAK. Ovo izgleda sasvim realno u kontekstu saradnje dveju zemalja u proizvodnji danas popularnih bespilotnih letelica Bayraktar Akinci.
Vredi obratiti pažnju na saradnju sa turskim partnerima u kontekstu glavnog zadataka, a to je pronalaženje multifunkcionalne letelice, o čemu je govorio ukrajinski general-pukovnik Drozdov.
Turska ima prilično ambiciozan projekat sopstvenog lovca pete generacije TF-X (Turkish Fighter Experimental), čija se premijera očekuje 2023. godine. U Rusiji su čak izjavili da bi ovaj avion, ako bude konstruisan i uđe na međunarodno tržište, mogao da postane konkurent Su-57.
Istina, postoji vrlo ozbiljan problem: Turci nemaju razvijenu tehnologiju za proizvodnju motora i nadaju se međunarodnoj saradnji. Turski državni informativni portal TRT Haber, analizirajući nedavno potpisani sporazum između Kijeva i Ankare u oblasti odbrane, navodi mišljenje vojnog eksperta Anila Šahina: „Imamo manjak tehnologija, posebno u oblasti avionskih i raketnih motora. S tim u vezi, može se reći da sporazum potpisan sa Ukrajinom otvara put za tehnološki prenos i zajedničku proizvodnju motora".
Ukrajina ima iskustva u oblasti koja zanima Turke i ova opcija ne izgleda beznadežno. Zasada se nema šta dodati.
F-35 protiv „pretnje sa Istoka"
„A šta je sa F-35?, pitaće čitalac koji je počeo da čita ovaj tekst zbog američkog aviona.
Podsetimo, Poljska je kupila 32 aviona F-35 za 4,6 milijarde dolara. Naravno, mi ne možemo ni teoretski da pretpostavimo kakav bi ugovor SAD mogle da ponude Ukrajini, ali fokusirajmo se na gore navedeni iznos. U nacrtu (inače rekordnog) vojnog budšeta Ukrajine za 2020. godinu predviđeno je 8,66 milijardi dolara za programe Ministarstva odbrane.
Jasno je da je moguć dogovor o plaćanju na rate i zaista je svaki ugovor individualan, ali u svakom slučaju ovakav dogovor nije jeftin. Ako se bira racionalnije, tada bi, na primer, aktuelna modifikacija F-16 ili F-18 mogla biti dobra opcija za Kijev. Da, ovi avioni će biti malo jednostavniji po svojim mogućnostima, ali udobniji u pogledu budšeta i kontinuiteta generacija, u poređenju sa trenutnim avio parkom Ukrajine. Ovde bih razmotrio i švedsku verziju Saab JAS 39 Gripen. Avion je znatno jeftiniji od F-35 i ima sasvim pristojne karakteristike, iako se smatra da je bar za pola generacije jednostavniji. Ali ovo je vrlo dobar izbor u pogledu kriterijuma „cena/efiksnost".
Međutim, i dalje verujem da, s obzirom na trenutnu situaciju, Ukrajina, da dođe do ovakve situacije, ne bi birala oslanjajući se na finansijske, već na političke razloge. A tada F-35 nema konkurenciju. Jedan od glavnih argumenata (i razloga za popuste) može biti uloga Ukrajine kao predstraže protiv „pretnje sa Istoka" (što se očekuje od Poljske). Ovaj pristup će gotovo sigurno koristiti, ako naravno, takva retorika ostane relevantna do trenutka kada počnu konkretni razgovori o pitanjima obnavljanja avio-parka zemlje.
Foto: Printskrin
Dosta je rečeno o prednostima i manama F-35. Ne može se poreći da je reč o modernom multifunkcionalnom borbenom avionu koji je prvobitno integrisan u informacionu infrastrukturu budućih borbenih operacija. Činjenica da će se primenjivati u susednoj Poljskoj je dodatni adut, jer će omogućiti razmenu iskustava u obuci pilota, održavanju i radu nove „prekomorske" tehnike.
Ukrajina će platiti SAD-u, ali da li će dati garanciju?
Moskva bi takođe trebalo da razmisli o ovom scenariju. F-35 pripada petoj generaciji lovaca-bombardera i u kombinaciji sa generalno obnovljenom infrastrukturom ukrajinskih oružanih snaga, mogao bi da reši pitanje kvalitativne konfrontacije sa Vazduhoplovnim snagama Rusije, koje su trenutno naoružane uglavnom avionima generacija 4 i 4+. Naravno, „ukrajinskim" F-35 će se najverovatnije suprotstaviti ruski Su-57 pete generacije, ali veliko je pitanje koliko će „Suhoja" do tog trenutka biti predato vojsci.
Govorimo svakako o teoretskom sukobu, koji se može dogoditi najranije za pet do deset godina, jer pretpostavljam da Ukrajina neće moći ranije da dobije F-35. U svakom slučaju, za takvu odluku će biti potrebna pre svega politička volja američkog rukovodstva, pomnožena sa finansijskim mogućnostima Kijev, kao i određene garancije Ukrajine. Garancije da se nikada, čak ni u košmarnom snu, ovo oružje neće koristiti protiv njegovih tvoraca.
Povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz Sprazuma o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa (INF) je ozbiljna greška koja povećava rizik od trke u naoružanju, istakao je danas predsednik Rusije Vladimir Putin
Ruski stručnjaci analizirali su američki udarni dron „Hornet“, koji je, prema ruskim izvorima, presretnut sredstvima za elektronsko ratovanje i prizemljen gotovo neoštećen.
Američki senatori iz obe stranke predstavili su novi paket sankcija protiv Rusije i zatražili da ga Kongres usvoji pre avgusta, kao političko nasleđe pokojnog republikanskog senatora Lindzija Grejema.
Ruske snage su tokom ove godine pojačale upotrebu kombinovanih vazdušnih napada na Ukrajinu, koji se sastoje od velikog broja bespilotnih letelica, nakon kojih slede udari balističkim i krstarećim raketama.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da ukrajinska protivvazdušna odbrana i dalje nema dovoljno kapaciteta za presretanje ruskih balističkih raketa, naglašavajući da je dodatna zapadna vojna pomoć ključna za zaštitu gradova i kritične infrastrukture.
Višesatne eksplozije, ogroman požar i razoreno naselje ostali su posle ruskog udara na skladište municije u Višnjevoju 6. jula, a reakcija ukrajinske vojske otvorila je sumnju da se u objektu nalazilo oružje čije prisustvo Kijev ne želi javno da prizna.
Norveški publicista Pol Stejgan ocenjuje da bi mogući ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu potpuno promenio bezbednosnu računicu, a da bi Odesa u tom scenariju postala jedna od ključnih tačaka sukoba Rusije i Zapada.
Ukrajinske vlasti dobile su upozorenje od Sjedinjenih Američkih Država o mogućnosti velikog ruskog vazdušnog napada u naredna 72 sata, prenose izvori bliski ukrajinskim bezbednosnim strukturama.
Evropska unija sprema plan koji bi omogućio da se vojska, tenkovi i teška tehnika mnogo brže prebacuju ka istočnom krilu NATO-a, odnosno prema granicama sa Rusijom i Belorusijom. Cilj je da se rok za odobravanje vojnog transporta preko evropskih granica skrati sa sadašnjih do 45 dana na samo tri dana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz Sprazuma o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa (INF) je ozbiljna greška koja povećava rizik od trke u naoružanju, istakao je danas predsednik Rusije Vladimir Putin
Rusija je privremeno obustavila prelazak ljudi, vozila, robe i tereta preko sedam železničkih graničnih prelaza prema Finskoj, Estoniji i Letoniji, od kojih se pet nalazi na finskom pravcu.
Dok predsednik Aleksandar Vučić u prvom redu na vojnoj paradi, bivša premijerka Jadranka Kosor odmah je potrčala da udari na Srbiju, a tajkunski Danas se ujedinio sa njom u pljuvanju sopstvenog predsednika!
Vladimir Štimac, koji se bori da bude vođa propalih uličnih blokada i maltretira građane po Beogradu, doživeo je najžešći šamar – i to direktno od svojih saboraca blokadera!
Blokaderski analitičar Filip Balunović otkrio je kako u dve tačke naterati Srbe da priznaju da su počinili navodni genocid u Srebrenici, da bi potom izneo i priznanje koje sve objašnjava.
Najnoviji dokaz potpunog rasula među blokaderima jeste brutalan sukob na mreži Iks, gde je opoziciona novinarka Antonela Riha osula paljbu po takozvanom Studentskom pokretu (SP), optužujući ih da su ubačeni elementi koji rade za vlast!
Danas će biti pretežno sunčano i toplo, uz mogući razvoj oblačnosti, a najviša dnevna temperatura biće do 36 stepeni, najavio je Republički hidrometerološki zavod Srbije (RHMZ).
Zvanični srednji kurs dinara za evro danas će iznositi 117,3751 dinara, što je neznatna promena u odnosu na sredu, objavila je danas Narodna banka Srbije (NBS).
Adnan Lokvančić (43), koji se sumnjiči za brutalno ubistvo svoje majke i brata, predat je u nadležnost Tužilaštva Kantona Sarajevo, gde će biti zadržan naredna 24 časa.
U velikoj akciji srpske policije i Specijalnih službi, u saradnji sa Javnim tužilaštvom za organizovani kriminal i beogradskim Odredom Žandarmerije, razbijena je organizovana kriminalna grupa iz Jagodine.
U jezivoj saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila u blizini Šida povređeno je petoro ljudi, a "golf" koji se zakucao u drvo pored puta kompletno je smrskan.
Apelacioni sud u Skoplju doneo je odluku koja menja sve u slučaju svirepog ubistva male Vanje Gorčevske, zločina koji je u 2023.godine podigao ceo region na noge i ostavio javnost u nemom šoku. Sud je ukinuo oslobađajuću presudu Aleksandru Gorčevskom, ocu zverski ubijene devojčice, i ceo predmet vratio na ponovno suđenje.
Francuski film "Nothing to Lose", koji je nedavno stigao na Netfliks, za veoma kratko vreme našao se među najgledanijim naslovima na ovoj striming platformi.
Kris Džener, majka starlete Kim Kardašijan, tužnom objavom na društvenoj mreži Instagram saopštila je javnosti da je ostala bez majke Meri Džo Šenon, koju su svi u porodici oslovljavali nadimkom Em Džej.
Ako postoji ukus koji u samo jednoj kašičici nosi miris sunca, mora i bezbrižnih letnjih popodneva, onda je to domaći džem od smokava. Potrebno vam je malo šećera i limun dovoljni su za gust, mirisan namaz sa komadićima voća.
Meta je predstavila novi generator slika zasnovan na veštačkoj inteligenciji Mjus Imidž, koji je besplatno dostupan putem aplikacije Meta AI, kao i na platformama Instagram i WhatsApp.
Ekipa magazina je napravila jelo koje spaja sve što volimo uz minimalan trud, niske cene i vrhunski ukus. Brza pita od tikvica je savršeni izbor za letnje vrućine.
Pevačica Indira Radić rešila je da ode na zaslužen odmor, budući da je aktivno nastupala tokom čitave godine, a sada se oglasila na svom Instagramu sa mora.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.