ONA ZNA ŠTA NAS OČEKUJE U OVOJ GODINI! Žena koja nepogrešivo prognozira trendove, najavila je tešku 2020, a sada otkriva šta će se promeniti
Podeli vest
Marijan Salcman, jedna od najuspešnijih žena u svetu marketinga, poznata je i kao dobar prognostičar
Ona je 2019. godine rekla da će haos postati nova normalnost 2020. godine. Predvidela je i da će se maske masovno nositi, doduše, mislila je da će uzrok biti zagađen vazduh.
Mađarska vlada objavila je da je postigla dogovor s kineskim Sinofarmom o kupovini njihove vakcine protiv korona virusa, što predstavlja novi korak u udaljavanju Budimpešte od Evropske unije
„Koristim prepoznavanje uzoraka budućeg planiranja prilikom sastavljanja ovih godišnjih izveštaja prepoznavanjem, otkrivanjem i povezivanjem znakova i simbola koji pričaju priče i bacaju svetlo na to kako se kreću kulture, zajednice i društvo u celini. Ovi trendovi pokrivaju sve aspekte života dok idemo u ono što se nadam da će biti 'dosadna' 2021. ", rekla je ona.
"Nemojte se iznenaditi ako se apartmani i stambena naselja uskoro na tržištu počnu takmičiti zalihama ili pripravnošću za hitne slučajeve, a ne otmenim teretanama i klubovima. Prijatelj izveštava da je nedavno obišao luksuznu rezidencijalnu zajednicu koja može da se pohvali skladištem dvogodišnjih zaliha hitnih potrepština i kvazihitnom službom, s respiratorima i bocama za kiseonik", piše ona, a prenosi "Jutarnji list".
Kako je rekla, potrebno je samo kratko razdoblje panike da ljudi preispitaju ono što je najvažnije.
- Uznemirujuće, ovaj način razmišljanja preti da će otvoriti novi jaz između onih koji imaju i nemaju, s tim što će bogati potencijalno stvoriti vlastitu infrastrukturu, a ne ojačati loše finansirane javne sisteme. Tek su pre nekoliko generacija svetski Rokefeleri upumpali milijarde dolara u javno zdravstvo i druge komunalne resurse. Šta se događa kada se današnji pojedinci s visokom neto vrednošću odluče umesto toga da stvore odvojene i krajnje nejednake alternative? Gde to ostavlja nas ostale? - pita se ona.
Inače, Salcman je svojevremeno identifikovala Osamu Bin Ladena kao potencijalno opasnog čoveka, a danas iz Ciriha pomaže izgradnji strategije poslovne transformacije duvanskog diva Filip Morisa.
Tehnologija zapravo suzila svet
Za razliku od sistema, tehnologija je uglavnom ispunila obećanje da će biti sjajan komunikator i povezivač. Zahvaljujući njoj, piše Salcman, proteste Arapskog proleća 2010. omogućili su građani zaobilazeći od države kontrolisane medije i komunicirajući Fejsbukom i Tviterom. Pokret "Životi crnaca su važni" ubrzan je na društvenim platformama deljenjem videozapisa koji razotkrivaju policijsku brutalnost.
Digitalne platforme pomogle su rastu raznih društvenih pokreta i korišćene su za pritisak na korporacije i vlade da promene svoje ponašanje. Tokom pandemije, tehnologija je desetinama miliona ljudi omogućila da nešto poput normalnog života nastave da žive daljinski.
To, međutim, ne znači da će nam i u 2021. tehnologija doneti isključivo dobro. Nove su nam tehnologije, upozorava Salcman, suzile svet.
Podsticale su nas da stvorimo uska, personalizovana okruženja gde (sami) slušamo svoje prilagođene zbirke pesama i gledamo (opet sami) svoju "struju" zabave na ličnim telekomunikacijskim uređajima.
- Nikada više ne treba da vidimo išta ili bilo koga zbog čega bi nam bilo neugodno. Ako se ne potrudimo da se probijemo, ostajemo hermetički zatvoreni u svojim pristrasnim medijskim mehurima koji postoje u virtualnim svetovima koje sami sebi za sebe stvaramo i nastanjeni u jedinstvenim (političkim) strankama. Ti mehuri dozvolili su i perpetuirali separatističke ideologije, svih vrsta uverenja. Hrane nas onim što želimo da čujemo; predstavljaju nam "dokaze" koji potvrđuju naše stavove, umesto da ih propituju ili proširuju. Oni rađaju podeljene stereotipe - kaže ona.
Salcman ne zastupa neku od teorija zavere ni kada citira londonsku futuristkinju Ameliju Kalman, koja kaže kako su nas neregulisani društveni mediji i algoritmi aplikacija koje su u srcu stvaranja pogrešnih i namerno iskrivljenih informacija, dok većina ljudi nije svesna kako se našim mozgom manipuliše, uveli verovatno najslabije prepoznatu od svih globalnih društvenih kriza.
U trenutku kad dugoročne nuspojave, uzrokovane potpunom oslonjenošću na pametne telefone i društvene medije postanu vidljive na našem mentalnom zdravlju, ljudi će zahtevati da državna regulativa algoritama aplikacija i društvenih medija bude uključena u osnovni paket ljudskih prava. Uz darvinizam na delu, zaživeće i napor za ponovnim uspostavljanjem zajedničkih skladišta činjenica kojima će se upravljati pomoću veštačke inteligencije.
"Je li prekasno da svoj svet određen koordinatama 'mene - ja - meni' promenim u svet koji bi bio nešto malo manje opsednut mnome", pita Salcman i zaključuje kako, uprkos svemu što se događa, verovatno nije.
Razlike izbile na površinu
Kakvu nam budućnost predviđa Salcman? Egzistencijalna pretnja pandemije i prisilni zastoji koje su mnogi doživeli podstakli su apetit za promenama i povećali spremnost ljudi da ospore "status kvo".
Razlike koje smo uspeli da otklonimo ili ignorišemo u "normalnim" vremenima, piše Salcman, izbile su na površinu, a sve se više ljudi spaja oko ideje da društvo kakvo smo stvorili za mnoge više nije efikasno. Kako ekonomska nejednakost nastavlja da raste, a mreže socijalne bezbednosti ostaju napete (ili ih nema), rašće interes za istraživanje potencijalnih staza promena.
Dronovi i droidi
"Automatizacija će biti izraženija nego ikad", rekla je Salcman.
Ona dovodi u pitanje automatizaciju radnih mesta.
- Ova pandemija može se pokazati nezaustavljivim ubrzivačem automatizacije, jer se preduzeća podsećaju da su zaposleni ljudi deo slabosti.
Međutim, istakla je da bi ekstremni kraj ovog trenda bio taj što ljudi mogu da izgube posao, iako će trebati vremena dok ovo ne vidimo u potpunosti u zemljama u razvoju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mađarska vlada objavila je da je postigla dogovor s kineskim Sinofarmom o kupovini njihove vakcine protiv korona virusa, što predstavlja novi korak u udaljavanju Budimpešte od Evropske unije
Bivši predsednik SAD Barak Obama i njegova supruga Mišel podržali su Kamalu Haris kao demokratskog kandidata za predsednika SAD, što znači da je potpredsednica SAD sada dobila podršku svih politički aktivnih ličnosti visokog profila stranke za svoju kandidaturu za Belu kuću.
U glavnom gradu Francuske Parizu počela je svečana ceremonija otvaranja 33. letnjih Olimpijskih igara, a spektakularnom programu i karnevalu brodova na Seni prisustvuju brojni svetski zvaničnici među kojima i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Tajkunski mediji ne prestaju sa negativnom kampanjom protiv kompanije "Rio Tinto" i litijuma, dok sve vreme svojim naručenim tekstovima pokušavaju da izazovu paniku kod građana.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić pozvao je danas na Zlatiboru građane da odgovornim ponašanjem doprinesu smanjenju broja saobraćajnih nezgoda
Dačić je na manifestaciji "Karavan bezbednosti saobraćaja" poručio da se svi učesnici ove kampanje zalažu za podizanje svesti građana o bezbednom ponašanju u saobraćaju i odgovornosti koje nosi vožnja na putu kako bi se smanjili rizici od nesreća.
Bivši šef info clužbe Novog DSS Uroš Piper koji je dao ostavku na ovu funkciju u junu ove godine, kaže za Miloša Jovanovića da je ranije pozivao na debatu o iskopavaanju litijuma, ali da danas odbija da učestvuje u bilo kakvoj raspravi.
Ruski skanderi uništili punkt stranih plaćenika u industrijskoj zoni grada Harkova. Likvidirano oko sto vojnika. EU objavila prvu isplatu milijardu i po evra ruskih rezervi za Ukrajinu. Moskva najavila da će odgovoriti na transfer novca. Peskov najavio da će odgovor biti u skladu sa ruskim interesima. Svedočimo li rasrbljavanju Balkana? Kamala Haris tražila od premijera Izraela da završi rat u Gazi. Na sve ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i istoričar umetnosti Bojan Bogavac.
Gosti emisije "Otvorenog studija" bili su ekonomista Nebojša Berak, Pavle Zelić iz Agencije za lekove i novinar Dragan Vujičić. Oni su govorili o farmaceutskoj mafiji i o tome da li lekovi ubijaju ljude ili ih leče. Kakve su bile vakcine tokom kovid pandemije? Da li nam sledi nova pandemija i kome sve ovo ide u korist?
Mandiću, Kneževiću i Bečiću, Hrvatska je zabranila ulazak. Šta žele da postignu hrvatske vlasti donošenjem ove selektivne odluke? Na ovu temu u "Info danu" govorili su Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost. Uživo u program uključio se politikolog i prof. dr Vladimir Pavićević.
Da li se za termin "sponzoruša" vezuju brojne predrasude? Da li devojka može biti lepa i zgodna, a da ne bude "sponzoruša"? S druge strane, da li neka koja je manje lepa ili zgodna može biti? Oko ovih pitanja su u "Info megdanu" raspravljale novinarka šoubiz rubrike portala Informer i voditeljka televizije Informer Jadranka Jevtić.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se prekjuče američkim kongresmenima na zajedničkom zasedanju oba doma Kongresa. On je tokom svog izlaganja tvrdio da je broj civilnih žrtava u Gazi minimalan, potpuno odbacivši realnost u čiju korist svedoče brojni snimci zabeleženi u ratom pogođenom regionu. Ove komentare izraelskog premijera analizirao je profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka.
Hapšenje u Beogradu u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, posebnim odeljenjem za borbu protiv korupcije, Sektorom unutrašnje kontrole policije i pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova!
Meštani Bačkog Petrovog Sela već mesecima unazad žive u strahu i strepnji, a nakon monstruoznog ubista njihove sugrađanke Borbale Peter (74) odlučili su da se za pomoć obrate Ministarstvu.
Treći osnovni sud je danas Urošu i Milošu Paniću zamenio kaznu zatvora kućnim pritvorom, nakon što je njihov otac Petar Panić položio jemstvo, nezvanično saznaje Kurir.
Drugi osnovni sud u Beogradu produžio je za još 30 dana pritvor Nini Kovačević, producentkinji sa TV Pink, koja je 27. juna uveče izazvala saobraćajnu nesreću u Ulici vojvode Stepe kada je na pešačkom prelazu automobilom oborila devojčicu (15) i nanela joj teške povrede.
Bivša američka skijašica Lindzi Von (40), stigla je na večerašnju ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, a svojim modnim izborom je privukla pažnju svih prisutnih.
Srpski košarkaši Nikola Jokić i Bogdan Bogdanović uoči ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu dobili su poruke podrške i to od klubova u kojima nastupaju u NBA ligi.
Selektoru ženske fudbalske reprezentacije Zambije, Brusu Mvapeu (64) vodiće ekipu na Olimpijskim igrama u Parizu, ali će mu biti zabranjen privatni kontakt sa članicama svog tima.
Na završnoj konferenciji za medije 31. Festivala evropskog filma Palić, 26. jula na Velikoj terasi proglašeni su dobitnici nagrada Zlatni toranj za najbolji film.
Branko Cvejić preminuo je na današnji dan 2022. u svojoj 75. godini života. On je početkom jula te godine primljen u bolnicu gde je operisan. Narednih dana, zbog velikih vrućina, stanje mu se naglo pogoršalo i preminuo je u bolnici od srčanog udara.
Milan Caci Mihailović izvešće svoju monodramu "Cacijev uspomenar" 27. jula u 21h u pozorištu Teatrijum – letnja scena u dvorištu – Atrijumu Rektorata Univerziteta u Beogradu, u Kapetan-Mišinom zdanju.
Dan pred početak Olimpijskih igara u Parizu, svečano je otvorena izložba "Put pravih vrednosti" u Kulturnom centru Srbije. Izložba je u organizaciji Olimpijskog komiteta Srbije, a govori o istoriji olimpizma u Srbiji i trajaće do 16. avgusta.
Danas zvanično počinju Letnje olimpijske igre u Parizu, tačno 100 godina nakon prethodnih u glavnom gradu Francuske, a evo i nekih zanimljivosti koje niste znali o gradu svetlosti.
Oni koji su uživali u avanturističkim filmskim hitovima poput "Indijane Džonsa" s Harisonom Fordom ili "Noć muzeja" s Benom Stilerom, imaju priliku da bar delić takve atmosfere dožive i kod nas!
Zastavu Srbije na otvaranju 33. Olimpijskih igara u Parizu, najveće svetske smotre sporta, na kojoj učestvuje više od deset hiljada sportista iz dve stotine država nosiće odbojkašica iz Zrenjanina, Maja Ognjenović.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.