Neodgovorna izjava predsedavajuće Evropske agencije za lekove Kriste Virtumer Hohe, koja je mogućnost hitnog odobrenja ruske vakcine „Sputnjik Ve“ u Austriji uporedila sa „ruskim ruletom“, pokrenula je i pitanje da li se, u stvari, na taj način igra „ruski rulet“ sa zdravljem i životima građana Evrope, ali i sa ekonomijom EU?!
Teško je predvideti kako će Evropljani reagovati na odluke njihovih zvaničnika i da li će možda poput japanskih majki, koje su šezdesetih godina prošlog veka usled epidemije poliomijelitisa organizovale demonstracije kako bi naterale svoje vlasti da uvezu rusku vakcinu, ali je činjenica da je u Evropi nastala konfuzija u strategiji vakcinacije i zbog spore nabavke vakcina.
Prema nekim podacima, ako je u Velikoj Britaniji od 100 ljudi vakcinisano 33, u SAD – 25, u EU je – svega osmoro. Prema prognozama, kašnjenje u otvaranju preduzeća od jednog do dva meseca nakon zaključavanja moglo bi ekonomiju EU da košta 50 do 100 milijardi evra gubitaka zbog zastoja u proizvodnji.
- Postoji mišljenje evropskog regulatora, ali postoji i odluka koja je već doneta i po kojoj svaka zemlja može da radi onako kako smatra da treba. Da je u pitanju potpuna zabrana, tada se naša vakcina ne bi uvozila nigde u Evropi, ali to nije slučaj. Koristiće se još više, zbog činjenice da ekonomija igra važnu ulogu u ovom procesu – histerija oko virusa korona je već prošla i ljudi počinju da broje novac. Ruska vakcina je, pre svega, dokazala svoju efikasnost, a sigurno je isplativija od drugih vakcina, pa će svaka vlada morati da objasni svojim glasačima zašto plaća mnogo više za proizvod koji ima ista potrošačka svojstva. Dakle, sve je pitanje vremena - kaže ruski ekspert Aleksandar Špunt.
Foto: Tanjug/AP
Špunt navodi da je vakcina danas postala najpre političko, pa tek onda zdravstveno pitanje.
Upečatljiv primer u ovom slučaju je Ukrajina, koja svoju pogrešnu politiku plaća životima ljudi.
- Vidimo kakva je situacija u Ukrajini, gde vakcinacija još nije počela. Jedini razlog za to je odbijanje ruske vakcine, koja bi bila pristupačna za Ukrajinu. Evropa, kojoj Ukrajina toliko teži, ne žuri da joj pomogne sa ‘Modernom’ i ‘Fajzerom’, a Ukrajina nema para i pogledajte koliko ljudi svakodnevno umire - kaže Špunt.
Ruska vakcina - političko ili zdravstveno pitanje
Zapad se prema vakcini „Sputnjik Ve“ od njene registracije u avgustu prošle godine, pa do februara ove godine odnosio uglavnom skeptično ili krajnje negativno, pa su se mogle čuti i izjave u kojima se dovodila u pitanje efikasnost ruske vakcine.
Međutim, početkom prošlog meseca u prestižnom naučnom časopisu „Lancet“ objavljeni su rezultati treće faze kliničkih ispitivanja „Sputnjika Ve“, koji su pokazali da je efikasnost ove vakcine 91,6 odsto i da pruža potpunu zaštitu od teških oblika bolesti kovid 19.
Nakon toga je američka agencija „Blumberg“ tu vakcinu nazvala „najozbiljnijim naučnim prodorom u Rusiji još od Sovjetskog Saveza“. „Vol strit žurnal“ je napisao da „Sputnjik Ve“ predstavlja značajnu pobedu ruskog predsednika Vladimira Putina u globalnoj trci vakcina i obezbeđuje votum poverenja ka mogućnostima ruske nauke i medicine, te odbacuje deo kritika sa kojima se suočila Moskva zbog ubrzanog razvoja vakcine…
Foto: Pixabay
Australijski naučnik, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu Piter Doherti konstatovao je da je takva efikasnost vakcine „Sputnjik Ve“ fantastična i podsetio da Rusija ima dugu istoriju razvoja dobrih vakcina.
- Situacija, bez sumnje, nije blistava. Evropska zajednica tj. onaj njen deo koji se snažno protivi vodećoj ulozi Rusije u borbi protiv ove pandemije postaje sve glasnija. Ali, bez obzira na to, jasno je da će ruska vakcina pronaći svoj put, jer je čovečanstvu to potrebno, iako će oni i dalje pokušavati da je blate. Problem je što se oni ne zaustavljaju. Apsolutna neodgovornost i osećaj da prolaze nekažnjivo ostavljaju gorak utisak - kaže ruski ekspert Ivan Konovalov.
"Sputnjik Ve" preplavio svet
"Sputnjik Ve“ je već odobren u 46 zemalja sveta. Ruska vakcina je takođe odobrena ili je blizu odobravanja i u nekim zemljama EU, poput Mađarske, Slovačke i Češke. Posle Mađarske, koja uveliko vakciniše i ruskim i kineskim vakcinama, Slovačka je u ponedeljak nabavila 200 hiljada doza „Sputnjika Ve”.
Pored njih ni Češka, po svemu sudeći, ne može više da čeka da vakcine sa Istoka budu odobrene u EU, pa je premijer Andrej Babiš izjavio da će odluku o nabavci ruske vakcine doneti nacionalne institucije.
Hrvatska je takođe zainteresovana za rusku vakcinu „Sputnjik Ve”, dok su nedavno ruski predsednik Vladimir Putin i austrijski kancelar Sebastijan Kurc razgovarali o mogućim isporukama te vakcine Austriji, kao i mogućoj zajedničkoj proizvodnji.
Foto: Reuters
Italijani su čak saopštili da će se ruska vakcina „Sputnjik Ve“ proizvoditi u Italiji, čak i ako Evropska agencija za lekove odbije da odobri da se vakcina koristi u EU.
Sve to nagoveštava, kaže Konovalov, da bi EU mogla da odobri ruske vakcine koje se uveliko koriste širom sveta, uprkos pokušajima pojedinih evropskih zvaničnika da blokiraju njen ulazak na evropsko tržište.
EU retko je jedinstvena, a u ovom slučaju uopšte nema jedinstva, dodaje ekspert.
- Verujem da ni uz sve napore neće moći potpuno da blokiraju rusku vakcinu. Negde mogu, negde ne. Potpuna blokada neće uspeti, uprkos raznoraznim izjavama… Druga stvar je što će se sve dešavati približno po scenariju kakav je bio sa našim stručnjacima Ministarstva odbrane u Italiji. Da li se sećate situacije kada smo poslali avione, opremu, stručnjake i cela francuska i zapadna štampa je oko toga napravila haos, navodeći da su Rusi došli da špijuniraju Italijane itd. Šta sve nisu izmislili. A desilo se zapravo sledeće: Rusi su došli, odradili svoj posao, spasili živote. Tako će biti i ovde. Rusi dugo zaprežu, ali brzo jure - kaže Konovalov.
Ruski poziv ekspertima Organizacije za zabranu hemijskog naoružanja (OPCW) da dođu u Rusiju i ispitaju situaciju oko navodnog trovanja opozicionara Alekseja Navaljnog više nije aktuelan, izjavio je danas ruski predstavnik u OPCW-u Aleksandar Šulgin
Ruski poziv ekspertima Organizacije za zabranu hemijskog naoružanja (OPCW) da dođu u Rusiju i ispitaju situaciju oko navodnog trovanja opozicionara Alekseja Navaljnog više nije aktuelan, izjavio je danas ruski predstavnik u OPCW-u Aleksandar Šulgin
Ginter Felinger, NATO lobista i čovek koji je otvoreno podržao "Studentsku listu", ponovo je pozvao na ukidanje spomenika maloj Milici Rakić u Beogradu.
Čuveni francuski političar Žan-Len Lakapel i dugogodišnji iskreni prijatelj Srbije i srpskog naroda, oglasio se povodom dešavanja u Srbiji i uputio snažnu podršku redakciji Informer TV, oštro osuđujući brzu odmazdu i progon koji se sprovodi nad novinarima naše televizije.
Milenko Jovanov, potpredsednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke, poručio je da u demokratskom društvu najgledanija televizija kakva je Informer televizija ne bi smeo da bude ugašen.
Gaženje institucija, poništavanje Ustava i zakona Republike Srbije, gašenje medija, maltretiranje i šikaniranje ljudi - to je ono što je Studentska lista napravila od Srbije u prvim danima svoje vladavine. I znamo da je njihov teror tek počeo. Zato Srbija sada ustaje protiv terora. Borba da im se suprotstavimo, svim pravnim i demokratskim sredstvima, je počela.
Poznati advokat i funkcioner Srpske napredne stranke Vladimir Đukanović dao je podršku Informeru i ocenio da je naša televizija jedini prozor u utamničenoj i okupiranoj Srbiji u kojoj vlada blokaderski teror.
Crveni tim odneo je ubedljivu pobedu rezultatom 8:2 u večerašnjem izdanju najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija, koji se emituje na Informer televiziji!
Istraživanje sprovedeno među 8.000 vozača pokazuje da je gotovo trećina vozača polovnih automobila u Evropi kupila vozilo sa vraćenom kilometražom ili poznaje nekoga ko je kilometražu vratio.
Podaci Narodne banke Srbije (NBS) pokazuju da su za prvih osam meseci ove godine 1,677 milijardi evra više turisti iz Srbije potrošili na putovanja van zemlje.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji linije fekalne kanalizacije i priključaka u ulici Nikole Pašića, Rešenjem Gradske uprave za komunalne poslove, uvodi se privremeni režim saobraćaja koji će biti na snazi do kraja novembra.
Policija je tokom pojačanih kontrola i racija sprovedenih prethodne večeri širom Crne Gore kontrolisala više od 1.500 osoba, među kojima 55 operativno interesantnih lica, a uhapšeno je šest osoba.
Na magistralnom putu između Užica i Zlatibora, u Surduku tokom prepodneva, došlo je saobraćajne nezgode u kojoj je jedan automobil završio van kolovoza.
Na putu Zaječar–Knjaževac, na izlazu iz sela Vratarnica u pravcu Knjaževca, rano jutros dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj je život izgubila žena stara oko 30 godina, iz Velikog Jasenovca, dok su još tri osobe povređene.
Policija u Novom Sadu, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Novom Sadu, uhapsila je S. V. (31) i S. K. (31) iz ovog grada zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično delo nasilničko ponašanje.
Glumica Ognjanka Ognjanović biće sahranjena u utorak, 3. novembra, u 14.30 sati na Novom groblju u Beogradu, saopštili su iz Narodnog pozorišta u Beogradu.
Zapečene makarone sa sirom jedno su od onih jednostavnih jela kojima je teško odoleti. Priprema ne zahteva mnogo vremena ni komplikovane sastojke, a jelo možete obogatiti kačkavaljem, jajima, pavlakom ili feta sirom, u zavisnosti od ukusa.
Iako ih mnogi koriste svakodnevno, vlasnici pametnih televizora često nisu svesni da njihovi uređaji mogu da prate gotovo sve što gledaju, čak i kada sadržaj puštaju preko konzole, video-plejera ili drugog uređaja povezanog HDMI kablom.
Anita Baturina, bivša supruga pevača Miše Kovača, godinama nosi bol zbog smrti sina Edija, a u potresnoj ispovesti otkrila je detalje tragedije koja je zauvek promenila život njihove porodice.
Pevač Mišo Kovač preminuo je u 88. godini u svom domu u Splitu, a pitanje njegovog poslednjeg počivališta još nije rešeno. Iako je svojevremeno izrazio želju da bude sahranjen u rodnom Šibeniku, kao mogućnost pominje se i Aleja velikana u Zagrebu.
Komentari