Neodgovorna izjava predsedavajuće Evropske agencije za lekove Kriste Virtumer Hohe, koja je mogućnost hitnog odobrenja ruske vakcine „Sputnjik Ve“ u Austriji uporedila sa „ruskim ruletom“, pokrenula je i pitanje da li se, u stvari, na taj način igra „ruski rulet“ sa zdravljem i životima građana Evrope, ali i sa ekonomijom EU?!
Teško je predvideti kako će Evropljani reagovati na odluke njihovih zvaničnika i da li će možda poput japanskih majki, koje su šezdesetih godina prošlog veka usled epidemije poliomijelitisa organizovale demonstracije kako bi naterale svoje vlasti da uvezu rusku vakcinu, ali je činjenica da je u Evropi nastala konfuzija u strategiji vakcinacije i zbog spore nabavke vakcina.
Prema nekim podacima, ako je u Velikoj Britaniji od 100 ljudi vakcinisano 33, u SAD – 25, u EU je – svega osmoro. Prema prognozama, kašnjenje u otvaranju preduzeća od jednog do dva meseca nakon zaključavanja moglo bi ekonomiju EU da košta 50 do 100 milijardi evra gubitaka zbog zastoja u proizvodnji.
- Postoji mišljenje evropskog regulatora, ali postoji i odluka koja je već doneta i po kojoj svaka zemlja može da radi onako kako smatra da treba. Da je u pitanju potpuna zabrana, tada se naša vakcina ne bi uvozila nigde u Evropi, ali to nije slučaj. Koristiće se još više, zbog činjenice da ekonomija igra važnu ulogu u ovom procesu – histerija oko virusa korona je već prošla i ljudi počinju da broje novac. Ruska vakcina je, pre svega, dokazala svoju efikasnost, a sigurno je isplativija od drugih vakcina, pa će svaka vlada morati da objasni svojim glasačima zašto plaća mnogo više za proizvod koji ima ista potrošačka svojstva. Dakle, sve je pitanje vremena - kaže ruski ekspert Aleksandar Špunt.
Foto: Tanjug/AP
Špunt navodi da je vakcina danas postala najpre političko, pa tek onda zdravstveno pitanje.
Upečatljiv primer u ovom slučaju je Ukrajina, koja svoju pogrešnu politiku plaća životima ljudi.
- Vidimo kakva je situacija u Ukrajini, gde vakcinacija još nije počela. Jedini razlog za to je odbijanje ruske vakcine, koja bi bila pristupačna za Ukrajinu. Evropa, kojoj Ukrajina toliko teži, ne žuri da joj pomogne sa ‘Modernom’ i ‘Fajzerom’, a Ukrajina nema para i pogledajte koliko ljudi svakodnevno umire - kaže Špunt.
Ruska vakcina - političko ili zdravstveno pitanje
Zapad se prema vakcini „Sputnjik Ve“ od njene registracije u avgustu prošle godine, pa do februara ove godine odnosio uglavnom skeptično ili krajnje negativno, pa su se mogle čuti i izjave u kojima se dovodila u pitanje efikasnost ruske vakcine.
Međutim, početkom prošlog meseca u prestižnom naučnom časopisu „Lancet“ objavljeni su rezultati treće faze kliničkih ispitivanja „Sputnjika Ve“, koji su pokazali da je efikasnost ove vakcine 91,6 odsto i da pruža potpunu zaštitu od teških oblika bolesti kovid 19.
Nakon toga je američka agencija „Blumberg“ tu vakcinu nazvala „najozbiljnijim naučnim prodorom u Rusiji još od Sovjetskog Saveza“. „Vol strit žurnal“ je napisao da „Sputnjik Ve“ predstavlja značajnu pobedu ruskog predsednika Vladimira Putina u globalnoj trci vakcina i obezbeđuje votum poverenja ka mogućnostima ruske nauke i medicine, te odbacuje deo kritika sa kojima se suočila Moskva zbog ubrzanog razvoja vakcine…
Foto: Pixabay
Australijski naučnik, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu Piter Doherti konstatovao je da je takva efikasnost vakcine „Sputnjik Ve“ fantastična i podsetio da Rusija ima dugu istoriju razvoja dobrih vakcina.
- Situacija, bez sumnje, nije blistava. Evropska zajednica tj. onaj njen deo koji se snažno protivi vodećoj ulozi Rusije u borbi protiv ove pandemije postaje sve glasnija. Ali, bez obzira na to, jasno je da će ruska vakcina pronaći svoj put, jer je čovečanstvu to potrebno, iako će oni i dalje pokušavati da je blate. Problem je što se oni ne zaustavljaju. Apsolutna neodgovornost i osećaj da prolaze nekažnjivo ostavljaju gorak utisak - kaže ruski ekspert Ivan Konovalov.
"Sputnjik Ve" preplavio svet
"Sputnjik Ve“ je već odobren u 46 zemalja sveta. Ruska vakcina je takođe odobrena ili je blizu odobravanja i u nekim zemljama EU, poput Mađarske, Slovačke i Češke. Posle Mađarske, koja uveliko vakciniše i ruskim i kineskim vakcinama, Slovačka je u ponedeljak nabavila 200 hiljada doza „Sputnjika Ve”.
Pored njih ni Češka, po svemu sudeći, ne može više da čeka da vakcine sa Istoka budu odobrene u EU, pa je premijer Andrej Babiš izjavio da će odluku o nabavci ruske vakcine doneti nacionalne institucije.
Hrvatska je takođe zainteresovana za rusku vakcinu „Sputnjik Ve”, dok su nedavno ruski predsednik Vladimir Putin i austrijski kancelar Sebastijan Kurc razgovarali o mogućim isporukama te vakcine Austriji, kao i mogućoj zajedničkoj proizvodnji.
Foto: Reuters
Italijani su čak saopštili da će se ruska vakcina „Sputnjik Ve“ proizvoditi u Italiji, čak i ako Evropska agencija za lekove odbije da odobri da se vakcina koristi u EU.
Sve to nagoveštava, kaže Konovalov, da bi EU mogla da odobri ruske vakcine koje se uveliko koriste širom sveta, uprkos pokušajima pojedinih evropskih zvaničnika da blokiraju njen ulazak na evropsko tržište.
EU retko je jedinstvena, a u ovom slučaju uopšte nema jedinstva, dodaje ekspert.
- Verujem da ni uz sve napore neće moći potpuno da blokiraju rusku vakcinu. Negde mogu, negde ne. Potpuna blokada neće uspeti, uprkos raznoraznim izjavama… Druga stvar je što će se sve dešavati približno po scenariju kakav je bio sa našim stručnjacima Ministarstva odbrane u Italiji. Da li se sećate situacije kada smo poslali avione, opremu, stručnjake i cela francuska i zapadna štampa je oko toga napravila haos, navodeći da su Rusi došli da špijuniraju Italijane itd. Šta sve nisu izmislili. A desilo se zapravo sledeće: Rusi su došli, odradili svoj posao, spasili živote. Tako će biti i ovde. Rusi dugo zaprežu, ali brzo jure - kaže Konovalov.
Ruski poziv ekspertima Organizacije za zabranu hemijskog naoružanja (OPCW) da dođu u Rusiju i ispitaju situaciju oko navodnog trovanja opozicionara Alekseja Navaljnog više nije aktuelan, izjavio je danas ruski predstavnik u OPCW-u Aleksandar Šulgin
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski poziv ekspertima Organizacije za zabranu hemijskog naoružanja (OPCW) da dođu u Rusiju i ispitaju situaciju oko navodnog trovanja opozicionara Alekseja Navaljnog više nije aktuelan, izjavio je danas ruski predstavnik u OPCW-u Aleksandar Šulgin
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da nikad ne mogu da budu rešeni baš svi problemi koje građani imaju, a potom otkrio šta je najveći problem Evrope, ali i naše zemlje, i zbog čega u stvari Stari kontinent zaostaje za Kinom i Amerikom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da je situacija sa požarima u Deliblatskoj peščari trenutno mirnija i da su naselja za sada bezbedna, naročito naselje Šumarak koje je veoma bilo izloženo riziku od požara.
Manastir Palja važi za najstariju svetinju u ovom kraju, gde je poslednju noć u Srbiji proveo Sveti Sava, a poznat je i po izvorima koji leče bolest i sterilitet.
Na graničnom prijelazu Karakaj u Zvorniku preksinoć je došlo do incidenta prilikom čega su se potukli granični policajac i policajka. O svemu je obaveštena policija, a intervenisala je i hitna pomoć.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Petar P. pronađen je mrtav pored puta u Staroj Pazovi u julu 2025. godine, a sve je, prema navodima iz istrage, trebalo da izgleda kao saobraćajna nesreća.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Nakon razgovora sa Avom Karabatić koja tvrdi da je pretučena od starne verenika, ona nam je poslala i fotografije na kojima se nalaze vidljive povrede na njenom licu i glavi.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.