DOK JE "MILOSRDNI ANĐEO" SEJAO BOMBE, OVI STRANCI RIZIKOVALI SU ŽIVOTE DA POMOGNU SRBIMA! Ko su heroji koji su bili uz Srbiju tokom NATO agresije! /VIDEO/
Podeli vest
Osim građana Srbije i Crne Gore koji su se upisali na listu besmrtnih u odbrani otadžbine od NATO agresije, veliku ulogu imali su i stranci koji su svojim herojskim delima pomogli svaki na svoj način u borbi. Pored dobrovoljaca bilo je tu i onih koji su zbog svojih postupaka i stavova da se srpskom narodu čini velika nepravda žrtvovali sebe i svoje karijere
Neko bi pomislio da je dovoljno krenuti od 24.marta, međutim borba stranaca da se pomogne tadašnjoj SRJ u sprećavanju bombardovanja počela je godinu dana ranije. Tu su važnu ulogu odigrali vojnici i diplomate koji su tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji pomogli na svoj način.
Navršavaju se 22 godine od početka varvarske agresije NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju, a dejstva SAD i njihovih marionetskih saveznika 1999. godine pravnici, doktori, eksperti otvoreno nazivaju - genocidom i ekocidom, piše „Ruska gazeta"
24.03.2021
07:00
Major Pjer Anri Binel obaveštajni oficir u kabinetu generala Viroa, tadašnjeg šefa francuske vojne delegacije u komandi NATO
Major Binel tokom svoje vojne karijere službovao je na Bliskom istoku i Balkanu u dva navrata u sastavu UNPROFORA i kasnije IFOR -a, kao član obaveštajnog odeljenja Komande IFOR u Bosni. U septembru 1998 u Briselu upoznaje srpskog vojnog izaslanika tadašnjeg pukovnika VJ Jovana Milanovića. U više susreta sa njim predaje mu planove NATO pakta za bombardovanje Srbije, odnosno koji objekti će biti prve mete i signale za početak operacije. Binel je uhapšen u oktobru 1998. U istražnom zatvoru je proveo celu 1999. godinu gde je imao duge i iscrpljujuće razgovore, gde je i priznao da je jugoslovenskom vojnom izaslaniku i obaveštajcu predao samo deo sadržaja dokumenata koje je izradio po sećanju, a bili su distribuirani velikom broju vojnih funkcionera. Sud njegovu odbranu nije ni usvojio, ni odbacio. Osuđen je na dve i po godine zatvora, ali je pušten posle samo godinu dana na uslovnu slobodu. Izbačen je iz francuske vojske i radi u Lionu kao geometar. O sebi je napisao dve knjige.
Diplomata Aleksandar Avdvejev
Prvi zamenik ruskog ministra inostranih poslova Aleksandar Avdvejev, kao iskusni diplomata na svaki način pokušao je tokom mirovnih pregovora u francuskom zamku Rambuje, februara 1999. da pomogne srpskoj delegaciji uz pomoć ruskog ambasadora Afanijevskog koji su želeli da po svaku cenu smanje negativni uticaj glavnog ruskog pregovarača Borisa Majorskog u vezi potpisivanja sporazuma između Srba i Albanaca u Rambujeu. Uprkos svemu, vojna intervencija nije bila sprečena.
Poručnik bojnog broda Marinos Ricudis
Poručnik bojnog broda Grčke mornarice, zahvaljujući društvenim medijima postao je popularniji od majora Binela, kao heroj koji je odbio da učestvuje u NATO bombardovanju SR Jugoslavije 1999.
Ricudis kao mladi i perspektivni mornarički oficir te 1999. bio je komandant raketnog odeljenja na razaraču Temistokiles, koji je bio poslat u borbenu misiju duž obale SRJ u cilju izvođenja pomorske blokade. Ricudis je se usprotivio zadatku kad je saznao za cilj misije, zbog čega je iskrcan sa broda i uhapšen.
Ricudis je po kratkom postupku izbačen iz Grčke ratne mornarice. Sudilo mu se pred devet sudova. Posle maratonskog procesa osuđen je na uslovnu kaznu od dve i po godine zatvora. Žalio se na prvostepenu presudu, ali je ona odbijena. Srbija je ponudila da mu bude dodeljen orden, ali je on to odbio. Sveti arhijerejski sinod SPC pre dve godine dodelio mu je orden svetog cara Konstantina, “zbog njegove žrtvene ljubavi prema bratskom srpskom narodu, odbijajući da učestvuje u NATO bombardovanju Srbije 1999. godine”.
Florin Patročoj
On nije ni političar, diplomata, ali ni vojnik, nego običan čovek po zanimanju železničar, koji je na svoj dovitljivi način zaustavio železničku kompoziciju američkih vojnika koji su pratili osmatračku opremu da stigne na granicu Jugoslavije. Zbog tog čina u Rumuniji ga smatraju herojom, a za njega se tek saznalo pre dve godine.
Florin je tad radio na železničkoj stanici u selu Pjelešti. Voz je tog majskog dana stigao u stanicu. Nadležni su mu rekli da je u pitanju vojni konvoj koji treba da propusti. Florin je upitao kuda je kolona krenula, pošto je u papirima video da je vojna kompozicija ušla iz Mađarske u Rumuniju. Florin je zaustavio kompoziciju da voz ne može dalje sve dok se ne izvrši carinjenje tehnike.
Kako je vreme odmicalo, Amerikanci su postajali nervozniji, delovalo je sve kao šala, a onda je prerasla u bes. Posle četiri sata svađe na stanicu su stigli carinici i lupili neophodni pečat. Data je dozvola da konvoj krene. Međutim, tad se pokvarila lokomotiva na izlasku iz stanice, pa je konvoj čekao još tri sata. Međutim, tu se priča nije završila. Kada je bombardovanje zaustavljeno, isti voz i ista tehnika ponovo su morali da prođu kroz stanicu Pjelešti. Na dužnosti je opet bio Florin. Stigao je isti zahtev, ali opet problem. U kompoziciji je bilo više vagona nego što je planirano, a ni taksa za transport nije plaćena. Florin je zahtevao da plate 20.000 dolara oko 370.000 leja. U celu priču, dok je trajalo natezanje, umešao se i tadašnji direktor rumusnkih železnica, da pusti konvoj, ali će plaćanje uslediti kasnije ali je Florin i to odbio. Ovaj put konvoj je zaustavljen na 14 dana, a usledio je opet novi zaplet oko vremena polaska umesto u 19 časova 10 minuta ranije zbog čega je vojska uskakala u voz iz autobusa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Navršavaju se 22 godine od početka varvarske agresije NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju, a dejstva SAD i njihovih marionetskih saveznika 1999. godine pravnici, doktori, eksperti otvoreno nazivaju - genocidom i ekocidom, piše „Ruska gazeta"
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tokom medijskog istupanja govorio je o svim gorućim tematikama koje okupiraju naš narod, a ovim povodom napomenuo je i da ga očekuje veoma važan sastanak sa pomoćnikom državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja, nakon čega putuje u Njujork.
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Nakon navoda pojedinih medija da je Dalibor Dragijević (40), koji je bio osumnjičen da je pomogao bratu Dejanu Dragijeviću (50) da sakriju telo ubijene Danke Ilić (2) iz Bora, preminuo nasilnom smrću, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru rekao je da te navode ne može da potvrdi.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.