NATO ĆE ZAPALITI UKRAJINSKO BURE BARUTA? Održaće osam vojnih vežbi pored obala Krima, RUSIJA TO NEĆE PASIVNO POSMATRATI?
Podeli vest
Kako protumačiti najavu NATO-a da će tokom ove godine s Ukrajinom održati osam vojnih vežbi pored obala Krima? I da li će Rusija sve to pasivno posmatrati
U sedištu NATO-a u Briselu ovih dana priprema se nova strategija do 2030. godine. Kako se ističe, težišna tačka novog „ratnog plana" biće, očekivano, suprotstavljanje Rusiji. Na taj način, veruju stratezi Alijanse, biće moguće produžiti život i pronaći svrhu postojanja ovog vojnog saveza sa SAD na čelu. Što bi se, narodski, reklo - da nema Rusije, trebalo bi je izmisliti. Nedostatak ove strategije je što održavanje konfrontacije s Moskvom sve više košta, kako u finansijskom, tako i u bezbednosnom smislu, jer sa sobom donosi gomilanje trupa i naoružanja na ruskim granicama, sve veću mobilizaciju ljudi i resursa, kao i ekstremno povećani stepen ratne psihoze, gde se stvara utisak da predsednik Vladimir Putin i njegove trupe samo što nisu „pregazili reku" i krenuli u osvajanje demokratskog, slobodnog sveta. Zanemaruje se, pri tome, jedna stvar: nije Putin doveo svoju vojsku na granice SAD, Britanije, Francuske, Nemačke, ili Hrvatske, Slovenije i Poljske - već obrnuto. Vojnici i ratna tehnika sa Zapada godinama neometano pristižu i baziraju se na puškomet od Rusije. Dok zapadni, demokratski mediji viču: „Držite agresora"!
SAD su zabrinute zbog, kako navode, nedavnih eskalacija agresivnih i provokativnih akcija Rusije na istoku Ukrajine, izjavio je danas portparol američkog Stejt departmenta Ned Prajs
02.04.2021
18:02
Ratni performans
Predstojeća NATO vojna vežba „Zaštitnik Evrope 2021" najbolji je primer. Ne samo što će desetine hiljada vojnika zapadne alijanse, od marta pa sve do juna, uvežbavati ratne veštine na teritoriji uglavnom istočne Evrope, već se to radi i uz otvoreno kršenje međunarodnog prava, jer se u ratne igre uvlače i teritorije koje za to ne bi smele da služe, pošto su pod protektoratom Ujedinjenih nacija, kao što je Kosovo i Metohija. Tako će se među „27 nacija učesnica" naći čak dve albanske: Albanija, ali i „Kosovo". Isto važi i za „16 nacija domaćina", jer će se NATO saveznici obučavati i na teritoriji južne srpske pokrajine i uz učešće „kosovskih bezbednosnih snaga", kao i u Albaniji. Ali i u Makedoniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Grčkoj... Srbija će se tako naći u NATO „trening okruženju", kao jedina na Balkanu koja ostaje izvan četvoromesečnog „ratnog performansa". Na Pribaltiku, ista slika. Litvanija i Estonija ugostiće američke pilote i padobrance, uz vežbe bojevog gađanja na poligonima uz granicu s Rusijom.
Tako se NATO vraća korenima. Sazdan u Hladnom ratu kao instrument vojnog pritiska na Moskvu, posle raspuštanja Varšavskog pakta pre 30 godina izgubio je svaku svrhu. Njegova prva i jedina vojna operacija bila je agresija 1999. na SRJ, da bi od 2001. bio angažovan i u Avganistanu, ali više u formi „koalicije voljnih" sa SAD na čelu; tamo neuspešno već dve decenije uvodi demokratiju, imajući u vidu da u toj centralnoazijskoj zemlji ne postoji front, već se borba vodi protiv fluidnog neprijatelja, kome je naklonjen veliki deo lokalnog stanovništva. U poslednje vreme Vašington svoje strategije gradi i protiv Kine, okupljajući saveznike i na Dalekom istoku, s Južnom Korejom i Japanom na čelu. Već na prvi pogled jasno je da je reč o preambicioznim planovima, s ogromnim rastezanjem snage, pa nije ni čudo što Amerika upada iz krize u krizu. Pokušaj istovremenog obuzdavanja dve od tri najmoćnije sile sveta prevelik je zalogaj i za „jedinu preostalu supersilu". To je odavno jasno i Vašingtonu, ali ne odustaje, već igra na sve ili ništa, povlačeći za sobom i druge koji ga (ne)voljno slede. Jer oni koji ne žele - dobiju pritiske i sankcije.
Foto: AP photo/fotomontaža
Zanimljivo je da nova NATO strategija, očito, više nema „međunarodni terorizam" na prvom mestu spiska pretnji, jer je to sada Rusija. I još zanimljivije: to je ista ona Rusija koja je razbila međunarodne teroriste na njihovom izvorištu, u Siriji i - zajedno sa saveznicima - širom Bliskog istoka. U vezi s poreklom i ciljevima tog međunarodnog terorizma, koji je decenijama usmeravan na borbu protiv ruskih interesa, i držanje evropskih nacija u strahu od bombi i krvavih masakara, moglo bi se dosta toga ispričati. Nekom drugom prilikom. Jasno je tek da njegovi koreni i temelji nisu originalno u planinama Hindukuša.
„Virus" u oku SAD
Posebno veliki pritisak na NATO saveznike Vašington vrši povodom izgradnje rusko-nemačkog gasovoda „Severni tok 2". Amerikanci su svesni kakvu pretnju po njihove interese donosi formiranje snažne energetske zajednice Moskve i Berlina, zasnovane na realnim interesima i velikoj uzajamnoj koristi. I kakve će to perspektive otvoriti za budućnost, ne samo u nemačko-ruskim odnosima već i širom evropskog kontinenta. Jer time se potpuno izbijaju aduti iz ruku onima koji Rusiju predstavljaju kao pretnju i postalo bi očigledno da je to sila koja doprinosi prosperitetu, boljem životu, radnim mestima i - na kraju krajeva - većoj stabilnosti i bezbednosti. To je opasan „virus" kojim su, kako podozrevaju Amerikanci, Nemci već poprilično zaraženi, pa je sada glavni cilj sprečavanje da se proširi na celom području Evrope. Zato Rusija mora biti pretnja, agresor; za nju ne sme biti lepe reči. Iz istih razloga to važi i za Kinu, koja evropskim nacijama nudi investicije i razvoj, bez političkih uslovljavanja.
Kako je Evropljanima objasnio američki državni sekretar Entoni Blinken, svi uključeni u izgradnju „Severnog toka 2" moraju odmah da se povuku! Inače, slede „savezničke sankcije". Prema njegovim rečima, ovaj projekat je loš za Evropu, „u suprotnosti je sa ciljevima EU i može da podrije interese Ukrajine, Poljske i niza drugih naših bliskih partnera i saveznika". Dakle, interesi jednih „partnera i saveznika" Vašingtonu su bliži i važniji od onih drugih, poput Nemačke na primer, čiji razvoj i privredni rast direktno zavise od isporuka jeftinog ruskog gasa. A veliko je pitanje, naravno, da li je zaista u ukrajinskom i poljskom interesu da budu na „prvoj liniji vatre" protiv Rusije, ili će dugoročno od toga imati mnogo štete. Dirljiva je američka briga za dobrobit i „ciljeve EU", ali glavni problem za Evropu i dalje ostaje isti: rastrzanost između SAD, s jedne, i Kine i Rusije, s druge strane. Ova podela prisutna je i među građanima i među elitama EU, a sve češće i među državama.
Signali iz Kijeva
Kao da u potpunosti ignoriše zabrinutost nemalo članica o ovim pitanjima, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg najavljuje „ozbiljno jačanje" vojne alijanse kroz saradnju s Gruzijom i Ukrajinom. Na stranu to što ove dve države ne kontrolišu ni sopstvene teritorije usled sukoba s Rusijom, ali ne postoje ni najmanje šanse da „jačanje" preko Ukrajine i Gruzije ne odvede ceo NATO u konflikt s Moskvom. Kako protumačiti najavu NATO-a da će tokom ove godine s Ukrajinom održati osam vojnih vežbi pored obala Krima? Mnogi Evropljani u svemu tome ne žele da učestvuju, svesni da mogu imati samo štetu, ali njih niko i ne pita. „Sprovodimo ozbiljno jačanje. Rasporedili smo borbene grupe na istočnom krilu NATO-a, sprovodimo velike manevre. Aktiviziramo saradnju s partnerima kao što su Gruzija i Ukrajina. Mislim da to šalje jasan signal svakom potencijalnom protivniku NATO-a", kaže Stoltenberg. On otvoreno govori o tome da „raspoređivanjem borbenih grupa" na ruskoj granici šalje signal „potencijalnom" protivniku. Razmišlja li o tome kako će Moskva protumačiti taj signal? Kao najavu agresije? Ili baš zato tako i govori?
Deo odgovora daje ruski senator Aleksej Puškov, govoreći o „sveopštem raspirivanju histerije" povodom ruske enklave Kalinjingrad, koju je Moskva poslednjih godina, kao odgovor na širenje NATO-a, pretvorila u neosvojivu tvrđavu na Baltiku. „SAD i NATO moraju stalno držati ovu temu da bi opravdali preplavljivanje Pribaltika, Poljske i Baltičkog mora svojim oružanim snagama, te uvlačiti u vojne manevre NATO-a Finsku, a takođe i gurati Švedsku, gde postoje značajne proatlantske snage, ka ulasku u alijansu, uprkos njenom neutralnom statusu. Bez takve analitičarske histerije NATO će izgubiti smisao kao vojna organizacija i preostaće mu samo da promoviše LGBT prava", rekao je Puškov. Manevre „Zaštitnik Evrope" kao usmerene protiv RF opisuje i Konstantin Gavrilov, šef ruske delegacije na pregovorima u Beču o vojnoj bezbednosti i kontroli naoružanja, ukazujući da SAD u okviru ovih vežbi dopremaju ljude i tehniku, jačajući tako vojnu infrastrukturu.
Da sve to nije bezazleno vidi se i po tome što se američke i NATO strategije sve više „vrte" oko Ukrajine, bureta baruta na ruskoj granici. Osim „Severnog toka", gde je Vašington navodno zabrinut zbog ukrajinskih interesa, ovih dana i iz Kijeva stižu još dva signala. Najpre je 24. marta predsednik Vladimir Zelenski utvrdio „strategiju za vraćanje Krima", kojom se određuju mere „diplomatskog, vojnog, ekonomskog, informacionog, humanitarnog i drugog karaktera" za „reintegraciju privremeno okupirane teritorije". Dva dana kasnije Zelenski je potpisao još jednu strategiju, ovog puta o vojnoj bezbednosti, a kojom se proklamuje glavni cilj - pristupanje NATO-u. Ovom strategijom, baš kao prepisanom iz NATO bukvara, Rusija se optužuje za „privremenu okupaciju dela teritorije Ukrajine i Gruzije", ali i za destabilizaciju na najširem području, od Baltika do Kavkaza. Zbog „delovanja Rusije na regionalnom nivou", najveću pretnju predstavlja „mogućnost destabilizacije situacije u baltičkom, crnomorskom i kavkaskom regionu, kao i na Balkanu i u istočnoj Evropi", navode u Kijevu.
Mane „genijalnog" plana
Tako se vraćamo na sam početak. Američko uvlačenje NATO saveznika u sukob s Moskvom i gomilanje naoružanja i vojnih potencijala na ruskim granicama, postalo je samo sebi cilj. Kruna ove ideje je da „saveznici" to čine iz sopstvenih sredstava, održavajući skupe vojne kapacitete i kupujući američko naoružanje, istovremeno odbacujući svaku vrstu ekonomske i političke saradnje s Moskvom i Pekingom.
Foto: fotomontaža
Plan je - koliko jednostavan, toliko i genijalan - idealno zamišljen, poput geostrateškog „perpetuum mobile", ali ima bar dve mane. Prva je što mnogi u EU ne žele vazalnu, već suverenu nacionalnu politiku. A drugi, malo veći problem, jeste to što Peking i Moskva nisu spremni da pasivno posmatraju kako neko okreće Evropu protiv njih, ubeđujući je da joj prete „maligni rusko-kineski uticaj" i agresija s Istoka.
Ovo su opasne ideje kojima se duboko podrivaju stabilnost i poverenje u Evropi, neophodni da bi kontinent živeo u miru. Zato treba očekivati asimetrični rusko-kineski odgovor na ove pretnje. Taj odgovor neće biti agresivan, ali zbog toga ne i manje efikasan.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
SSSR je okupirala vise od pola planete posle 2 sv rata, i izazvala istu politiku USA, kada su Rusi dosli do Kube. Licno, smatram da su RUsija (SSSR) i USA dvaa najveca globalna zla od postanka Sveta, gori od Rima, i od 3. Rajha. Mislim da vidi svaki normalan covek?
Uprkos potpunom angažovanju NATO-a i SAD u vojnoj podršci Ukrajini, Rusija i dalje drži prednost na ratištu, ocenjuje Skot Riter, vojni analitičar i bivši obaveštajac američkih marinaca.
Novi nacrt sporazuma sa SAD o resursima ne ide u prilog Ukrajini; sada on uključuje sva rudna bogatstva, uključujući naftu i gas, a i zaključen je na neodređeno vreme, izjavio je zamenik predsednika Vrhovne rade iz partije Glas, Jaroslav Železnjak na svom Telegramu.
Poslednjih godina Ukrajina aktivno regrutuje strano vojno osoblje, uključujući značajan broj Amerikanaca, koji žele da se pridruže njenim oružanim snagama. Prvi od njih stigao je u zemlju u februaru 2022. godine, prenosi MK. Procenjuje se da je za nešto više od tri godine rata broj poginulih od 50 do 400 ljudi.
SAD su zabrinute zbog, kako navode, nedavnih eskalacija agresivnih i provokativnih akcija Rusije na istoku Ukrajine, izjavio je danas portparol američkog Stejt departmenta Ned Prajs
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević istakao je da zna sve što studenti blokaderi planiraju da rade kada u subotu dođu da blokiraju našu medijsku kuću.
Uprkos zabrinutosti Rumunije i Bugarske, Vašington bi mogao biti zainteresovan da Rusija uspostavi kontrolu nad Odesom, piše infoBRICS. Gubitak luke bio bi katastrofa za ukrajinsku privredu i flotu, ali bi doveo do stvaranja bezbednog prolaza kroz vode Crnog mora.
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je u Kolegijumu da je podneta krivična prijava protiv lidera radikala Vojislava Šešelja i preti mu pritvor.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik zahvalio je danas Srbiji i njenom predsedniku na podršci i poručio da, kada politiku zasnivate na principima, istini, pravu i pravdi, kada želite dobro svom narodu, a ne želite ništa loše drugima – tada ste lider, kakav je Aleksandar Vučić.
Premijer Srbije Miloš Vučević oštro je reagovao na obraćanje Borisa Tadića Ujedinjenim nacijama o takozvanom zvučnom topu, optuživši ga da pokušava da predstavi sebe kao zaštitnika građana, iako je, kako kaže, upravo on svojim političkim odlukama naneo veliku štetu Srbiji.
Odluka o okončanju štrajka, kako je navedeno u dokumentu koji je Medicinski fakultet uputio Ministarstvu prosvete, doneta je nakon što su se upoznali sa sadržajem zapisnika vanrednog inspekcijskog nadzora, koji je obavljen 18. marta na tom fakultetu.
Predsednik Srpske radikalne stranke doktor Vojislav Šešelj gostovao je u Info jutru kod voditeljke Staše Koprivice i tom prilikom komentarisao aktuelne teme.
Član GO SNS Zoran Babić gostujući u Info jutru kod voditeljke Staše Koprivice govorio je o najavljenoj blokadi Informera i komentarisao stanje u Radio televiziji Srbije.
Pevačica Jelena Karleuša sinoć je bila gost emisije "Da se ne lažemo" kod voditelja Novice Popovića gde je istakla značaj Informer televizije u ovim turbulentnim trenucima kroz koje prolazi srpsko društvo.
Najveća srpska estradna zvezda Jelena Karleuša bile je gost emisije "Da se ne lažemo" na Informer TV gde je bez dlake na jeziku govorila o aktuelnim zbivanjima u zemlji.
U fabrici Fijat-Krajsler automobili Srbija u Kragujevcu, koja je u sastavu Stelantisa, proizvedeni su prvi probni primerci električnog automobila citroen C3.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevskoj Palanci, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Velikoj Plani, uhapsili su M. S. (43) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Kako je danas iz Policijske uprave u Zrenjaninu potvrđeno jutros oko 8 časova prijavljeno je da se u Zrenjaninu u Ulici Milana Stanivukovića ispred stambene zgrade broj 35, nalazi nepomično telo starijeg muškarca.
Neprihvatljiv broj igrača Partizana je podbacio kada je bilo najvažnije, kada se klub borio za novi plasman u plej-of Evrolige. Sada taj cilj može da bude ispunjen samo u teoriji, pošto crno-beli moraju da se oslone na matematiku, odnosno rezultate drugih ekipa kako bi se eventualno domogli makar jedne od pozicija koja im omogućava nastavak takmičenja.
Zahtevna je utakmica pred nama, TSC je ekipa koja je doskora bila jedini predstavnik u Evropi, to dovoljno govori o njihovom kvalitetu. Verujemo u sebe i očekujemo da dođemo do pozitivnih rezultata. Imamo kadrovskih problema, ne možemo da računamo na četiri igrača, ali nadam se da će ostali adekvatno odgovoriti i neutralisati izostanke, poručuje trener Partizana Srđan Blagojević (51).
Bivši belgijski golman i nekadašnji saigrač Vanje Milinković-Savića (28), Žan Fransoa Žile (45), ne krije iznenađenje što čuvar mreže Torina uporno izostaje sa spiska reprezentacije Srbije. Iako slovi za jednog od najboljih golmana u Seriji A, pa i šire, Milinković-Savić se već duže vreme ne nalazi u planovima selektora Dragana Stojkovića Piksija, što je za Žilea prava enigma.
Bivši fudbaler Crvene zvezde Segundo Kastiljo, nekadašnji miljenik "delija", postao je glavna tema svetskih medija – ne zbog fudbala, već zbog svojih modnih izbora kao trener Barselone iz Gvajakila.
Iz belgijskog Lomela stigla je vest da se srpski fudbaler, bivši igrač Partizana Filip Stevanović (22) ozbiljno povredio. Operacija kolena zbog koje će sa terena odsustvovati najmanje pola godine samo je jedan u nizu pehova koji su ga zadesili, a čini se da je sve krenulo nizbrdo onog trenutka, kada je perspektivni ofanzivac iz Arilja napustio Humsku i krenuo put Mačester sitija.
U nedelju, 30. marta, u dva termina, odnosno od 17.30 i od 20 časova u okviru 22. Beogradskog festivala igre na programu je predstava MOS, grčke koreografkinje Joane Paraskevopulu.
Pozorište lutaka “Pinokio” će u utorak 01. aprila proslaviti 53. rođendan i ovaj dan posvetiti nedavno preminulom osnivaču Pozorišta-Živomiru Jokoviću. Živomir Joković je kao glumac, reditelj, pisac, menadžer i upravnik radio na razvoju lutkarstva i postavio temelje za sve ono što jeste i danas predstavlja Pozorište lutaka „Pinokio“.
Nova knjiga o životu kraljevske porodice otkrila nam je da princ Vilijam, kao i njegov otac Čarls zna da bude svadljiv, a Kejt Midlton navodno ume da se nosi s tim.
Pevačica Viki Miljković, neutešna nakon smrti brata, jedva je skupila snage da kaže nekoliko reči o njegovim poslednjim danima koje je proveo u bolnici.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar