Kako protumačiti najavu NATO-a da će tokom ove godine s Ukrajinom održati osam vojnih vežbi pored obala Krima? I da li će Rusija sve to pasivno posmatrati
U sedištu NATO-a u Briselu ovih dana priprema se nova strategija do 2030. godine. Kako se ističe, težišna tačka novog „ratnog plana" biće, očekivano, suprotstavljanje Rusiji. Na taj način, veruju stratezi Alijanse, biće moguće produžiti život i pronaći svrhu postojanja ovog vojnog saveza sa SAD na čelu. Što bi se, narodski, reklo - da nema Rusije, trebalo bi je izmisliti. Nedostatak ove strategije je što održavanje konfrontacije s Moskvom sve više košta, kako u finansijskom, tako i u bezbednosnom smislu, jer sa sobom donosi gomilanje trupa i naoružanja na ruskim granicama, sve veću mobilizaciju ljudi i resursa, kao i ekstremno povećani stepen ratne psihoze, gde se stvara utisak da predsednik Vladimir Putin i njegove trupe samo što nisu „pregazili reku" i krenuli u osvajanje demokratskog, slobodnog sveta. Zanemaruje se, pri tome, jedna stvar: nije Putin doveo svoju vojsku na granice SAD, Britanije, Francuske, Nemačke, ili Hrvatske, Slovenije i Poljske - već obrnuto. Vojnici i ratna tehnika sa Zapada godinama neometano pristižu i baziraju se na puškomet od Rusije. Dok zapadni, demokratski mediji viču: „Držite agresora"!
Ratni performans
Predstojeća NATO vojna vežba „Zaštitnik Evrope 2021" najbolji je primer. Ne samo što će desetine hiljada vojnika zapadne alijanse, od marta pa sve do juna, uvežbavati ratne veštine na teritoriji uglavnom istočne Evrope, već se to radi i uz otvoreno kršenje međunarodnog prava, jer se u ratne igre uvlače i teritorije koje za to ne bi smele da služe, pošto su pod protektoratom Ujedinjenih nacija, kao što je Kosovo i Metohija. Tako će se među „27 nacija učesnica" naći čak dve albanske: Albanija, ali i „Kosovo". Isto važi i za „16 nacija domaćina", jer će se NATO saveznici obučavati i na teritoriji južne srpske pokrajine i uz učešće „kosovskih bezbednosnih snaga", kao i u Albaniji. Ali i u Makedoniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Grčkoj... Srbija će se tako naći u NATO „trening okruženju", kao jedina na Balkanu koja ostaje izvan četvoromesečnog „ratnog performansa". Na Pribaltiku, ista slika. Litvanija i Estonija ugostiće američke pilote i padobrance, uz vežbe bojevog gađanja na poligonima uz granicu s Rusijom.
Tako se NATO vraća korenima. Sazdan u Hladnom ratu kao instrument vojnog pritiska na Moskvu, posle raspuštanja Varšavskog pakta pre 30 godina izgubio je svaku svrhu. Njegova prva i jedina vojna operacija bila je agresija 1999. na SRJ, da bi od 2001. bio angažovan i u Avganistanu, ali više u formi „koalicije voljnih" sa SAD na čelu; tamo neuspešno već dve decenije uvodi demokratiju, imajući u vidu da u toj centralnoazijskoj zemlji ne postoji front, već se borba vodi protiv fluidnog neprijatelja, kome je naklonjen veliki deo lokalnog stanovništva. U poslednje vreme Vašington svoje strategije gradi i protiv Kine, okupljajući saveznike i na Dalekom istoku, s Južnom Korejom i Japanom na čelu. Već na prvi pogled jasno je da je reč o preambicioznim planovima, s ogromnim rastezanjem snage, pa nije ni čudo što Amerika upada iz krize u krizu. Pokušaj istovremenog obuzdavanja dve od tri najmoćnije sile sveta prevelik je zalogaj i za „jedinu preostalu supersilu". To je odavno jasno i Vašingtonu, ali ne odustaje, već igra na sve ili ništa, povlačeći za sobom i druge koji ga (ne)voljno slede. Jer oni koji ne žele - dobiju pritiske i sankcije.
Foto: AP photo/fotomontaža
Zanimljivo je da nova NATO strategija, očito, više nema „međunarodni terorizam" na prvom mestu spiska pretnji, jer je to sada Rusija. I još zanimljivije: to je ista ona Rusija koja je razbila međunarodne teroriste na njihovom izvorištu, u Siriji i - zajedno sa saveznicima - širom Bliskog istoka. U vezi s poreklom i ciljevima tog međunarodnog terorizma, koji je decenijama usmeravan na borbu protiv ruskih interesa, i držanje evropskih nacija u strahu od bombi i krvavih masakara, moglo bi se dosta toga ispričati. Nekom drugom prilikom. Jasno je tek da njegovi koreni i temelji nisu originalno u planinama Hindukuša.
„Virus" u oku SAD
Posebno veliki pritisak na NATO saveznike Vašington vrši povodom izgradnje rusko-nemačkog gasovoda „Severni tok 2". Amerikanci su svesni kakvu pretnju po njihove interese donosi formiranje snažne energetske zajednice Moskve i Berlina, zasnovane na realnim interesima i velikoj uzajamnoj koristi. I kakve će to perspektive otvoriti za budućnost, ne samo u nemačko-ruskim odnosima već i širom evropskog kontinenta. Jer time se potpuno izbijaju aduti iz ruku onima koji Rusiju predstavljaju kao pretnju i postalo bi očigledno da je to sila koja doprinosi prosperitetu, boljem životu, radnim mestima i - na kraju krajeva - većoj stabilnosti i bezbednosti. To je opasan „virus" kojim su, kako podozrevaju Amerikanci, Nemci već poprilično zaraženi, pa je sada glavni cilj sprečavanje da se proširi na celom području Evrope. Zato Rusija mora biti pretnja, agresor; za nju ne sme biti lepe reči. Iz istih razloga to važi i za Kinu, koja evropskim nacijama nudi investicije i razvoj, bez političkih uslovljavanja.
Kako je Evropljanima objasnio američki državni sekretar Entoni Blinken, svi uključeni u izgradnju „Severnog toka 2" moraju odmah da se povuku! Inače, slede „savezničke sankcije". Prema njegovim rečima, ovaj projekat je loš za Evropu, „u suprotnosti je sa ciljevima EU i može da podrije interese Ukrajine, Poljske i niza drugih naših bliskih partnera i saveznika". Dakle, interesi jednih „partnera i saveznika" Vašingtonu su bliži i važniji od onih drugih, poput Nemačke na primer, čiji razvoj i privredni rast direktno zavise od isporuka jeftinog ruskog gasa. A veliko je pitanje, naravno, da li je zaista u ukrajinskom i poljskom interesu da budu na „prvoj liniji vatre" protiv Rusije, ili će dugoročno od toga imati mnogo štete. Dirljiva je američka briga za dobrobit i „ciljeve EU", ali glavni problem za Evropu i dalje ostaje isti: rastrzanost između SAD, s jedne, i Kine i Rusije, s druge strane. Ova podela prisutna je i među građanima i među elitama EU, a sve češće i među državama.
Signali iz Kijeva
Kao da u potpunosti ignoriše zabrinutost nemalo članica o ovim pitanjima, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg najavljuje „ozbiljno jačanje" vojne alijanse kroz saradnju s Gruzijom i Ukrajinom. Na stranu to što ove dve države ne kontrolišu ni sopstvene teritorije usled sukoba s Rusijom, ali ne postoje ni najmanje šanse da „jačanje" preko Ukrajine i Gruzije ne odvede ceo NATO u konflikt s Moskvom. Kako protumačiti najavu NATO-a da će tokom ove godine s Ukrajinom održati osam vojnih vežbi pored obala Krima? Mnogi Evropljani u svemu tome ne žele da učestvuju, svesni da mogu imati samo štetu, ali njih niko i ne pita. „Sprovodimo ozbiljno jačanje. Rasporedili smo borbene grupe na istočnom krilu NATO-a, sprovodimo velike manevre. Aktiviziramo saradnju s partnerima kao što su Gruzija i Ukrajina. Mislim da to šalje jasan signal svakom potencijalnom protivniku NATO-a", kaže Stoltenberg. On otvoreno govori o tome da „raspoređivanjem borbenih grupa" na ruskoj granici šalje signal „potencijalnom" protivniku. Razmišlja li o tome kako će Moskva protumačiti taj signal? Kao najavu agresije? Ili baš zato tako i govori?
Deo odgovora daje ruski senator Aleksej Puškov, govoreći o „sveopštem raspirivanju histerije" povodom ruske enklave Kalinjingrad, koju je Moskva poslednjih godina, kao odgovor na širenje NATO-a, pretvorila u neosvojivu tvrđavu na Baltiku. „SAD i NATO moraju stalno držati ovu temu da bi opravdali preplavljivanje Pribaltika, Poljske i Baltičkog mora svojim oružanim snagama, te uvlačiti u vojne manevre NATO-a Finsku, a takođe i gurati Švedsku, gde postoje značajne proatlantske snage, ka ulasku u alijansu, uprkos njenom neutralnom statusu. Bez takve analitičarske histerije NATO će izgubiti smisao kao vojna organizacija i preostaće mu samo da promoviše LGBT prava", rekao je Puškov. Manevre „Zaštitnik Evrope" kao usmerene protiv RF opisuje i Konstantin Gavrilov, šef ruske delegacije na pregovorima u Beču o vojnoj bezbednosti i kontroli naoružanja, ukazujući da SAD u okviru ovih vežbi dopremaju ljude i tehniku, jačajući tako vojnu infrastrukturu.
Da sve to nije bezazleno vidi se i po tome što se američke i NATO strategije sve više „vrte" oko Ukrajine, bureta baruta na ruskoj granici. Osim „Severnog toka", gde je Vašington navodno zabrinut zbog ukrajinskih interesa, ovih dana i iz Kijeva stižu još dva signala. Najpre je 24. marta predsednik Vladimir Zelenski utvrdio „strategiju za vraćanje Krima", kojom se određuju mere „diplomatskog, vojnog, ekonomskog, informacionog, humanitarnog i drugog karaktera" za „reintegraciju privremeno okupirane teritorije". Dva dana kasnije Zelenski je potpisao još jednu strategiju, ovog puta o vojnoj bezbednosti, a kojom se proklamuje glavni cilj - pristupanje NATO-u. Ovom strategijom, baš kao prepisanom iz NATO bukvara, Rusija se optužuje za „privremenu okupaciju dela teritorije Ukrajine i Gruzije", ali i za destabilizaciju na najširem području, od Baltika do Kavkaza. Zbog „delovanja Rusije na regionalnom nivou", najveću pretnju predstavlja „mogućnost destabilizacije situacije u baltičkom, crnomorskom i kavkaskom regionu, kao i na Balkanu i u istočnoj Evropi", navode u Kijevu.
Mane „genijalnog" plana
Tako se vraćamo na sam početak. Američko uvlačenje NATO saveznika u sukob s Moskvom i gomilanje naoružanja i vojnih potencijala na ruskim granicama, postalo je samo sebi cilj. Kruna ove ideje je da „saveznici" to čine iz sopstvenih sredstava, održavajući skupe vojne kapacitete i kupujući američko naoružanje, istovremeno odbacujući svaku vrstu ekonomske i političke saradnje s Moskvom i Pekingom.
Foto: fotomontaža
Plan je - koliko jednostavan, toliko i genijalan - idealno zamišljen, poput geostrateškog „perpetuum mobile", ali ima bar dve mane. Prva je što mnogi u EU ne žele vazalnu, već suverenu nacionalnu politiku. A drugi, malo veći problem, jeste to što Peking i Moskva nisu spremni da pasivno posmatraju kako neko okreće Evropu protiv njih, ubeđujući je da joj prete „maligni rusko-kineski uticaj" i agresija s Istoka.
Ovo su opasne ideje kojima se duboko podrivaju stabilnost i poverenje u Evropi, neophodni da bi kontinent živeo u miru. Zato treba očekivati asimetrični rusko-kineski odgovor na ove pretnje. Taj odgovor neće biti agresivan, ali zbog toga ne i manje efikasan.
SAD su zabrinute zbog, kako navode, nedavnih eskalacija agresivnih i provokativnih akcija Rusije na istoku Ukrajine, izjavio je danas portparol američkog Stejt departmenta Ned Prajs
Američki pregovarači pokrenuli su, nakon poslednje runde mirovnih pregovora sa Rusijom u Abu Dabiju, pitanje mogućeg povlačenja Ukrajine sa teritorije Donbasa, u zamenu za članstvo u NATO-u, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev oštro je odbacio mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a u zamenu za prepuštanje preostalih delova Donbasa pod kontrolom Kijeva, nazvavši takav predlog suludim i upozorivši da je upravo širenje Alijanse na Ukrajinu jedan od razloga zbog kojih je izbio rat.
Glavni kopneni koridor kojim Rusija snabdeva Krim pretvoren je u jednu od najopasnijih saobraćajnica u zoni sukoba, a novi snimci prikazuju zapaljene kamione, uništene cisterne i ostatke vozila duž puta kojim svakodnevno prolaze ruski vojni i civilni konvoji.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Ukrajina je za napad na Krimski most angažovala čak 11 različitih vrsta raketa, bespilotnih letelica i drugih vojnih sistema, otkrio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Krimski most ponovo je bio meta napada ukrajinskih snaga, a prema tvrdnjama ukrajinskih kanala, jedan raspon drumskog dela konstrukcije urušio se u more.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Sjedinjene Američke Države predložile su novi put za ulazak Ukrajine u NATO, što je cilj kojem Kijev teži već godinama, smatrajući članstvo u Alijansi ključnom garancijom bezbednosti i zaštite od Rusije, gotovo pet godina od početka rata.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
SAD su zabrinute zbog, kako navode, nedavnih eskalacija agresivnih i provokativnih akcija Rusije na istoku Ukrajine, izjavio je danas portparol američkog Stejt departmenta Ned Prajs
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević hitno se oglasio u Kolegijumu i saopštio da je stiglo rešenje REM-a o izrečenim kaznama koje je, prema njegovim rečima, sklono različitim tumačenjima i sa namernom sastavljeno i uručeno advokatu u petak popodne, oko pola četiri, na kraju radnog vremena, da ne bismo mogli da tražimo tumačenje, jer nadležne službe ne rade u petak popodne i tokom vikenda.
Američki predsednik Donald Tramp otvoreno je stao u odbranu ruskog predsednika Vladimira Putina zbog naloga za njegovo hapšenje, poručivši da Međunarodni krivični sud (MKS) nema pravo da hapsi šefove država i da raspolaže samo „fiktivnom vlašću“.
Tokom skupštinske rasprave u Narodnoj skupštini Republike Srbije, šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje", Aleksandar Vučić, i poslanica SNS-a, Biljana Pantić Pilja, uputili su pitanja novoizabranom predsedniku Skupštine, Aleksandru Čupiću, u vezi sa njegovom imovinom.
Međunarodna rejting agencija "Fič Rejtings" (Fitch Ratings) potvrdila je danas kreditni rejting Republike Srbije na nivou BB+ sa pozitivnim izgledima za njegovo dalje povećanje, čime je još jednom potvrđena snažna makroekonomska pozicija Srbije, otpornost domaće ekonomije i kredibilitet vođenja ekonomskih i fiskalnih politika.
Na društvenim mrežama pojavio se video-snimak sa jučeranjeg zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije koji je pokrenuo brojne komentare i pitanja o načinu vođenja sednice i donošenju odluka tokom rasprave.
Predsednik Srpske radikalne stranke prof. dr Vojislav Šešelj uključio se danas u program televizije Informer, gde je otkrio da je dobio poziv da se javi u policiju u terminu kada je bilo planirano njegovo gostovanje, a osvrnuo se i na trodnevnu konstitutivnu sednicu 15. saziva Narodne skupštine.
Društvenim mrežama se munjevitom brzinom proširio snimak obraćanja Dijane Hrke u kojem je iznela niz oštrih optužbi, najavila krivične prijave protiv izvesnog gospodina Krstića, pomenula gospodina Ignjatovića, pozvala na oprez zbog ujedinjenja zborova i poručila da neće dozvoliti manipulacije i ubacivanje onih kojima tu nije mesto.
U Srbiji se ujutru očekuje mestimično magla, pre podne malo do umereno oblačno i suvo vreme, a sredinom dana novo naoblačenje sa jugozapada koje će u oblastima južnije od Save i Dunava uslovljavati kišu i lokalne pljuskove.
Prema narodnom predanju, molitva Svetom Arhangelu Mihailu izgovara se u ponoć, uoči praznika posvećenog njemu – Aranđelovdana. Veruje se da ovaj svetac te noći silazi u podzemni svet kako bi, posredstvom naših molitava, izbavljao duše upokojenih.
Kenan S., bivši blagajnik u poslovnici Bosna Bank International (BBI) u Zenici, prvostepeno je osuđen na tri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja i prisvajanja novca sa računa 11 klijenata banke.
Policija u Subotici rasvetlila je dve teške krađe i, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Subotici, podneće krivične prijave protiv trojice osumnjičenih.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske oprostilo se od svog mladog kolege Dejana Erića (24) iz Bijeljine, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći.
U velikoj policijskoj akciji koja je u toku u Ulcinju priveden je veći broj državljana Rusije i Ukrajine, a zaplenjena je i računarska oprema, potvrđeno je za Radio-televiziju Crne Gore iz Uprave policije.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Umesto oslanjanja na čudesne preparate, stručnjaci ukazuju na nekoliko važnih nutrijenata koji mogu doprineti boljoj seksualnoj funkciji. Neki od njih nalaze se u namirnicama koje većina ljudi svakodnevno koristi.
Ovo je jedan od onih recepata koji uvek dobro dođu, posebno kada se priprema slavska trpeza. Mekana, sočna i dekorativna kada se iseče na kocke, odlično se uklapa među slavska predjela, a gosti joj teško odolevaju.
Korisnici Android telefona dobili su upozorenje nakon istraživanja koje je pokazalo da popularne aplikacije prikupljaju velike količine ličnih podataka i često traže više dozvola nego što im je zaista potrebno.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 21. novembra, obeležavaju Svetog arhangela Mihaila, u narodu poznatiji kao Aranđelovdan, a među onima koji danas imaju poseban razlog za slavlje nalaze se i brojne poznate ličnosti.
Sin Lepe Brene Viktor Živojinović i njegova devojka Aleksandra uneli su prazničnu čaroliju u svoj luksuzni stan vredan 700.000 evra, koji se nalazi na 40. spratu zgrade na Novom Beogradu, a pažnju mnogih privukla je njihova neobična jelka.
Nakon završetka rijaliti karijere, Zorica Dukić okrenula je novi list i posvetila se biznisu, a danas živi potpuno drugačijim životom, te je otkrila da su je povezivali sa prostitucijom ali da to nije radila.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.