ŠEŠELJ NIJE ZNAO O ČEMU SE RADI: Kruna u programu uživo ustala i došla do lidera radikala (VIDEO)
103. 05. 2024. u 17:27
203. 05. 2024. u 17:27
Vesti
Karaganov je istovremeno je i počasni predsednik uglednog Saveta za spoljnu politiku i bezbednost. Fakti prenose delove intervjua koji je dao visokotiražnom nedeljniku „Argumenti i fakti".
AiF: Nedavno ste objavili obiman članak u kojem ste ukazali da je u toku novi hladni rat. Ali, mnogi su u samoj činjenici da je došlo do sastanka Putina i Bajdena u Ženevi videli znak da je kriza prošla i da smo se odmakli od ivice ponora. Jeste li saglasni?
Karaganov: Sadašnji hladni rat se razlikuje od prethodnog. Ali, stepen neprijateljske retorike poslednjih godina gotovo je veći nego ikad ranije. Nikada nije bilo ovakve satanizacije Rusije. Strateška stabilnost je takođe prilično krhka zbog velikog broja novih igrača i novih sistema naoružanja.
Sastanak Putina i Bajdena malo je razblažio situaciju i to je dobro. Ali, još ne vidim mnogo poboljšanja, a vidim veoma težak put ispred izgradnje novog svetskog poretka.
AiF: Napisali ste da je najvažnije ne upustiti se u veliki rat. Postalo je moderno plašiti Trećim svetskim ratom, ali ga se malo ko boji jer u njemu ne može biti pobednika. A političari baš i ne liče na samoubice. Slažete li se?
Karaganov: Takvo gledanje na stvari me zabrinjava. Ja ga nazivom strateškim parazitizmom. Navikli smo da živimo bez rata i verujemo da će uvek biti tako. Međutim, situacija je kao pred rat. I to ne zato što je neko spreman da počini samoubistvo napadajući Rusiju nuklearnim raketama. Umesto toga, na sve načine pokušavaju da izvrše pritisak na nas. A u uslovima totalnog međusobnog nepoverenja, svaki sukob može brzo dovesti do nepredvidive eskalacije ...
Osim toga, u poslednjem hladnom ratu državama su vladali ljudi koji su preživeli strahote Prvog i Drugog svetskog rata. Oni su vrlo dobro znali šta je to. Sada je na vlast došla generacija koja veruje da u ratu nema ničeg posebno strašnog i da se neće ni dogoditi, da će sve biti u redu. Parazitiramo na periodu kada smo čudom izbegli rat - uglavnom zahvaljujući volji Boga koji je čovečanstvu dao nuklearno oružje.
AiF: Ocenili ste da Rusija u novi hladni rat ulazi u dobroj formi i da postoje sve šanse da ga dobije. Zašto?
Karaganov: Ne postoji konačna pobeda. Sve pobede mogu biti privremene i iluzorne. Mi u Rusiji imamo posebno bogato iskustvo „vađenja poraza iz ruku pobede". Koliko nas je koštao prethodni hladni rat, kada smo se, plativši strašnu cenu, pobedili u Velikom otadžbinskom ratu, na decenije zaglibili u monstruoznoj trci u naoružanju koja nas je iscrpila?
Međutim, sada postoji nekoliko faktora koji omogućavaju da se govori o dobrim šansama za uspeh. Prvo, ako smo se tokom poslednjeg hladnog rata borili na dva fronta, sada je Kina na našoj strani, to je naš gigantski strateški resurs. Ona na sebe odvlači veći deo vojne i političke moći Zapada.
Druga prednost je to što su naši ljudi sada, iako nismo bogati, relativno dobro hranjeni i ne osećaju se više jadno kao u kasnim godinama prethodnog hladnog rata. Tada se značajan deo elite i stanovništva u Rusiji osećao nesigurno i krivim. Sada znamo da je istina na našoj strani - to je ogromna moralna prednost.
I treće: suočeni smo sa mnogo slabijim Zapadom i živimo u mnogo slobodnijem svetu, gde zemlje imaju mnogo više manevarskog prostora. To je i zbog toga što smo svet oslobodili zapadnog jarma kada smo ga lišili glavnog aduta - vojne superiornosti koja je omogućavala petstogodišnju dominaciju Zapada u svetskoj politici, ekonomiji i kulturi. Ali, da bismo pobedili čak i protiv tako slabećeg, ali još uvek moćnog Zapada, moramo voditi pravilnu politiku - kako u zemlji tako i van nje.
Naša druga prednost je što Rusija nema kolosalno breme na leđima kakvo je nosio Sovjetski Savez. jer, SSSR je hranio pola sveta, a Rusija, budući da je bila deo njega, hranila je sve njegove republike. Najviše sredstava po glavi stanovnika u SSSR primila je Gruzija. A Ukrajina je u apsolutnom iznosu dobila najviše. I nije slučajno što su gubitkom tih subvencija svi iz bivšeg SSSR dramatično osiromašili. Ukrajina se još nije vratila na svoj nivo iz 1991. godine.
AiF: Spomenuli ste trku u naoružanju. Da li je nakon sastanka Putina i Bajdena u Ženevi ojačala nada da je Rusija i Sjedinjene Države neće ponovo započeti?
Karaganov: Nadam se da jeste. Jedna od naših prednosti je i iskustvo poraza u poslednjem hladnom ratu, kada smo se apsolutno beznadežno i besmisleno bili uključili u trku u naoružanju, pokušavajući čak i da nadmašimo bogatijeg rivala.
Sada nam je dovoljno da imamo efikasne oružane snage sposobne da nanesu nepopravljivu štetu neprijatelju. Za to je potrebno mnogo puta manje sredstava nego što je potrošio Sovjetski Savez.
Sistemi naoružanja koje sada razmeštamo - hipersonični, manevarski projektili i bojeve glave - obezvređuju bilione američkih investicija, na primer, u flotu nosača aviona.
AiF: Očigledno je da je incident sa britanskim razaračem kraj obala Krima daleko ne poslednji. Da li će zapadne sile i dalje testirati našu vojsku i političare na ono žko će prvi trepnutiž? Šta činiti u takvim slučajevima - ne primećivati provokaciju ili oštro odgovoriti, shvatajući da bi to moglo dovesti do Trećeg svetskog rata?
Karaganov: Treba se opustiti, ne gubiti glavu i svoj smisao za humor. U toku je hladni rat u kojem su takve stvari uvek moguće. Provokacije se moraju suzbijati, manje ili više oštro.
Ali, nekako ne obraćamo pažnju na divne stvari koje se dešavaju oko nas. Na primer, nedavno je naša slavna Tihookeanska ratna flota izvela moćnu stratešku vežbu u blizini Havaja. Bila je to briljantna operacija koja je ošamutila sve. Koliko znam, neki su tamo panično počeli da govori o novom Perl Harburu.
Kad naše podmornice neočekivano za sve, probivši led iznad sebe, isplove negde u Arktiku i time prepolove vreme leta svojih projektila (do SAD) - to je nešto nežno, prijateljski gest, ili šta?
Mi se ponašamo se pristojno - i u ideološkoj i u vojnoj sferi. Ipak, naše kolege na Zapadu moraju znati granice naše tolerancije.
AiF: Koliko će trajati ovaj hladni rat?
Karaganov: Mislim deset do petnaest godina, mada je teško predvideti.
AiF: Ako se ponovo približe obalama Krima, može li se dogoditi da budu potopljeni?
Karaganov: Ako bude potrebno - biće potopljeni. U najmanju ruku, naši partneri, koji su zaista ludi za svojim gubicima i pokušavaju da se revanširaju, treba da znaju da će cena biti visoka. A koja tačno - to je na nama. Neka se muče i gube računicu u svojim nagađanjima.
AiF: Koliko dugo će Krim i Donbas ostati mogući detonatori globalnog sukoba? Da li će Rusija i Ukrajina ikada moći da se pomire i postanu dobri susedi?
Karaganov: Počnimo sa drugim pitanjem: koliko će trajati ovaj hladni rat? Da ponovim: deset do petnaest godina. Jasno je kako treba da se ponašamo. Ako Kina, koja je glavni igrač u ovom hladnom ratu, pobedi pa joj se zavrti u glavi od uspeha - tada nećemo balansirati u njenom smeru. Ako, naprotiv, Kina počne da gubi, tada ćemo morati da se založimo za mnogo bliži savez sa njom kako bismo sprečili Zapad da pobedi.
Zapad je pokazao šta čini kad sebe smatra pobednikom. Podsetimo se niza agresija i revolucija u boji koje su destabilizovale ogromne regione sveta.
U svakom slučaju, pitanje Krima za Rusiju je već rešeno, a ni Donbas, očigledno, neće moći da se vrati u svoje prethodno stanje.
AiF: Odnosno, da se de fakto vrate u Ukrajinu?
Karaganov: Može se Donbas formalno i vratiti u Ukrajinu, ali stvarno - ne. Ako neko odluči da ga ponovo zauzme na silu, tada će, po svemu sudeći, biti neophodno ne samo poraziti ukrajinsku vojsku, već aktivirati scenario za Južnu Osetiju i Abhaziju - priznati nezavisnost DPR - LPR. Ili čak scenario za Krim ... U svakom slučaju, ne verujem u dugoročni opstanak sadašnje ukrajinske države. Ukrajina je beznadežna, kao i mnoge druge bivše sovjetske republike. Ona se kliza nadole.
AiF: Ko treba da bude na našem spisku prijateljskih zemalja?
Karaganov: Pre svega, Kina. Današnji odnosi Rusije i Kine izuzetno su dostignuće naše i kineske politike. I jedan od najvećih geostrateških neuspeha Zapada, koji nam je ne samo omogućio da se zbližimo, već i doveo u stanje prave polu-unije. Pored toga, imamo prijateljske i polu-prijateljske odnose sa većinom arapskih zemalja, dobre - sa Iranom, odlične - sa Mongolijom, Indijom i sa mnogim evropskim zemljama - Mađarskom, Austrijom, Italijom.
Generalno, već je vidljiva vododelnica. Na jednoj strani će se nalaziti „Velika Amerika" (SAD plus severozapadna Evropa), a na drugoj - „Velika Evroazija" koja će obuhvatiti i neke zemlje Centralne i Južne Evrope. Veliko je pitanje gde će završiti Nemačka. Za nju se sada vodi borba.
AiF: Govoreći o Kini, nazivate je „bezmalo saveznicom Rusije", izražavajući i rezervu da „Peking zasad neće da nam preti". Zašto to „zasad"?
Karaganov: Pažljivom analizom kineske politike i njenih vojnih priprema, dolazi se do zaključka da nam Kinezi u dogledno vreme neće biti pretnja. Jer, zašto bi ovako snažno preorijentisali svoju vojnu strategiju i vojnu izgradnju sa kopna na more, ulažući većinu svojih resursa u svemir i mornaricu, a ne u kopnene snage? Kinezi se ne spremaju za borbu za širenje teritorije, već za odbranu svoje jugoistočne i istočne granice. Ali, šta će se dogoditi za deset do petnaest godina, ne znamo.
Ako kineska elita napravi stratešku grešku i krene jednim od tradicionalnih puteva te - ka izgradnji Središnjeg carstva okruženog vazalnim državama - tada će Kina imati gigantske probleme, ne samo sa Rusijom. Ni Indija, ni Iran, ni Turska, a o Japanu da i ne govorimo - sve velike sile Evroazije to neće tolerisati.
Sve u svemu, ako Kinezi budu razumni, izgledi za naše odnose biće naprosto divni.
AiF: Na proslavi stogodišnjice Komunističke partije Kine, Si Đinping je obećao da će od kineskog naroda izgraditi „čelični zid o koji će svaki neprijatelj razbiti glavu". Ipak, šta je jačanje Kine, njeno pretvaranje u novu supersilu - pre korist ili rizik za nas?
Karaganov: Imati prijateljsku supersilu je ogromna blagodat. I nadam se da nećemo ponoviti greške Evropljana koji su se sakrili iza leđa Sjedinjenih Država i prodali im svoj suverenitet, a sada to skupo plaćaju.
Poznajući rusku istoriju, psihologiju našeg naroda i političku klasu, mislim da nikome nećemo prodati svoj suverenitet. Takođe se nadam mudrosti kineske političke klase. Da sam Kinez, nikada ne bih učinio ništa upereno protiv Rusije. Oni se zasad tako i drže.
AiF: Tvrdite da je osnovna slabost Rusije odsustvo „ideologije usmerene ka budućnosti". A šta bi to trebalo da bude?
Karaganov: Prva i najvažnija stvar koju moramo shvatiti - mi smo pobednički narod. Narod koji je pobedio sve velike osvajače. I Džingiside, i švedskog kralja Karla, koji je osvojio pola Evrope, i Napoleona, i Hitlera. Nema druge takve nacije na svetu!
Drugo: mi smo nacija ne samo tradicionalnih vrednosti - mi smo za to da ljudi ostanu ljudi. A ono što predlažu najnovije ideološke struje sa Zapada je transformacija ljudi u ne-ljude, u mankurte koji nemaju pol i istorijsko pamćenje, koji nemaju vezanost za otadžbinu, za svoju kulturu. Treće: mi smo narod koji oslobađa. Oslobodili smo Evropu od Napoleona i Hitlera, a sada svet oslobađamo od zapadne hegemonije. I treba da budemo ponosni na to. Takođe smo ljudi izvanredne kulturne otvorenosti kojima je rasizam apsolutno stran.
To treba da budu temelji naše ofanzivne ideologije.
AiF: I za vreme Jeljcina zadatak je bio da se utvrdi nacionalna ideja. Da li je moguće veštački stvoriti ideologiju koju bi narod prihvatio?
Karaganov: Ja sam 1993. godine rukovodio jednom od dve grupe koje su pripremale nacionalnu ideju. Tajno, u Kremlju. Moja grupa je zasedala u bivšoj Staljinovoj kancelariji. Smislili smo ideju, koja je bila vrlo slična ovome o čemu sada govorim. Ali, tada ni društvo ni elita nisu bili spremni da to prihvate. Tada se nije znalo kuda idemo - samo smo želeli da „uđemo u Evropu". Mnogi su tada verovali da treba da prihvatimo ideje koje su postojale na Zapadu kao svoje, nacionalne. A sada je društvo sazrelo. Mislim da će zahtevi za razvojem moderne ruske ideje sada pasti na plodno tlo.
Opozicija se danima raspada u paramparčad, a sada je, kako je potvrdio novinar Zoran Panović, "izvršila samoubistvo iz zasede".
03.05.2024
08:04
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
03.05.2024
07:27
Ministar bezbednosti BiH, Nenad Nešić, oglasio se na društvenoj mreži "X" i tom prilikom prokomentarisao izjavu tajkuna i predstavnika opozicije, Dragana Đilasa.
02.05.2024
17:04
Potrpredsednik Glavnog odbor Srpske napredne stranke, Vladimir Orlić napisao je na svom zvaničnom Iks nalogu kakva je zapravo politika opozicije.
02.05.2024
15:44
Prvi sastanak Radne grupe za unapređenje izbornog procesa održan je danas u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
02.05.2024
14:27
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj uputio je danas čestitku novom premijeru Srbije Milošu Vučeviću.
03.05.2024
18:54
Na delu teritorije opštine Svrljig u naseljima Svrljig, Niševac i Merdželat, gde je usled obilnih padavina došlo do izlivanja bujičnih potoka proglašena je vanredna situacija.
03.05.2024
17:22
Jedna majka iz Srbije na velikim je mukama jer joj glavobolje zadaje starija komšinica kojoj smeta plač njene bebe!
03.05.2024
15:29
Gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić zajedno sa prof. dr Vesnom Turkulov i Milanom Novakovićem danas jе bio gost porodice Petrović, Ivana, Vide i njihove šestogodišnje ćerke Jane.
03.05.2024
15:20
U Bačkom Petrovcu se ubiraju plodovi hmelja tokom leta, i to je jedina lokacija na kojoj može da se gaji ova kultura, a prošle godine se na svega deset hektara ubirao ovaj proizvod.
03.05.2024
15:16
General Milorad Stupar bio je gost emisije "Rat uživo" na Informer TV i govorio o Vojsci Srbije tokom vremena kad je Zdravko Ponoš bio načelnik Generalštaba.
03.05.2024
19:03
Bojan Dimitrijević, istoričar sa Instituta za savremenu istoriju, bio je gost "Info dana" Informer televizije. On je analizirao takozvani "genocid" u Srebrenici.
03.05.2024
18:02
Slobodan Dimitrijević iz Rusko-srpskog pokreta i doktor Radomir Milašinović, bivši dekan Fakulteta za bezbednost, gostovali su u emisiji "Info dan" na Informer TV i govorili o potencijalnom oružanom sukobu u Gruziji.
03.05.2024
17:02
Slobodan Dimitrijević iz Rusko-srpskog pokreta i doktor Radomir Milašinović, bivši dekan Fakulteta za bezbednost, gostovali su u emisiji "Info dan" na Informer TV gde su komentarisali trenutnu situaciju u Gruziji, kao i zakon o nevladinim organizacijama u spomenutoj državi.
03.05.2024
16:01
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave Novi Pazar tragaju za nepoznatim počiniocima koji su jutros oko 8 sati u novopazarskom naselju Selakovac iz jednog kazina oteli oko 300.000 dinara.
03.05.2024
17:10
Oko 14 časova voz koji saobraća na relaciji Čačak – Kraljevo udario je ženu koja je prelazila železničku prugu nanevši joj teške telesne povrede. Nezgoda se dolazila na železničkom prelazu u Baluzi.
03.05.2024
16:45
U prostorijama Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, u prisustvu branioca, dana 03. 05. 2024. godine saslušan je K.N. (40), zbog postojanja osnova sumnje da je pokušao da izvršio krivično delo Razbojništvo.
03.05.2024
16:11
Policija u Obrenovcu uhapsila je D.R. (44) zbog nasilja u porodici.
03.05.2024
13:29
Beogradska policija uhapsila je muškarca S.N. (36) zbog krivičnog dela nasilje u porodici, pišu portali.
03.05.2024
12:37
Francuski Strazbur ponudio 3.500.000 evra, Zvezda želi najmanje 5.000.000.
03.05.2024
16:10
Iskusni bek došao do desetog trofeja u crveno-belom dresu.
03.05.2024
17:26
Renomirani engleski medij "Dejli mejl" sa velikom pražnjom ispratio je priču o projektu izgradnje Nacionalnog stadiona u Beogradu.
03.05.2024
15:34
Španski teniser Karlos Alkaras (20) odustao je od takmičenja i neće igrati na mastersu u Rimu (6. maj - 19. maj) zbog povrede.
03.05.2024
13:39
Fudbaleri Reala dočekuju Kadiz u meču 34. kola Primere (subota 16.15, Arena 2 premijum), a trener "kraljevskog kluba" Karlo Anćeloti potvrdio je da će u tom meču gol Reala čuvati Tibo Kurtoa!
03.05.2024
18:48
Osim polufinala, menjaju se i pravila kod glasanja u finalu, koje će biti duže nego inače.
03.05.2024
14:28
Naš poznati i cenjeni reditelj Predrag Gaga Antonijević je tokom decenija rada i života u Americi upoznao brojne svetske zvezde.
03.05.2024
13:05
Teodora kaže da je njena junakinja iznenadila publiku jer se pokazalo da nije samo razmažena i bogata devojčica.
03.05.2024
11:53
Dvojica legendarnih glumaca često su sarađivali na početku karijere.
03.05.2024
10:47
Nesvakidašnja krompir salata sa pistaćima može se služiti kao prilog ali i kao obrok.
03.05.2024
19:01
Domaćice širom Srbije tradicionalno farbaju vaskršnja jaja na Veliki petak. Prema narodnom verovanju, prvo jaje koje se farba za Vaskrs trebalo bi da bude crvene boje takozvana čuvarkuća, veruje se da čuvarkuća štiti domaćinstvo tokom cele godine, te da simbolizuje Isusovu krv i radost.
03.05.2024
18:00
Kejt Bekinsejl (50), posle duže borbe za zdravlje šokirala je juče prisutne na jednom događaju svojom fantastičnom pojavom.
03.05.2024
17:00
Parking mesto u blizini najvećeg parka u Amsterdamu, Vondel, prodaje se za gotovo pola miliona evra, što je rekordna cena za parking mesto u Holandiji.
03.05.2024
14:05
Predsednica Komisije Ursula fon der Lajen je nagovestila da je zabrana TikToka u Evropskoj uniji opcija, tokom debate sinoć u Mastrihtu, na kojoj su učestvovali glavni kandidati stranaka za izbore u bloku 2024. godine.
03.05.2024
13:34
Prošlogodišnji srpski predstavnik na "Evroviziji" Luke Black, odnosno Luka Ivanović, svojevremeno je objavio snimak u kom je otkrio svoju seksulanu orijentaciju.
03.05.2024
18:09
Dragomir Despić Desingerica pokazao je kako se snalizi u saobraćaju, ali i otkrio koliko puta je polagao vožnju.
03.05.2024
17:07
Anita Stanojlović ne prestaje da se "pere" od svoje veze i braka sa Jovanom Tomić Matorom, a njena poslednja izjava izazvala je bes i osudu javnosti.
03.05.2024
16:08
Pevačica Dragica Radosavljević Cakana poštuje sve pravoslavne običaje koje je naučila još u rodnoj Kosovskoj Mitrovici, a Vaskrsa na Kosmetu seća se sa osmehom na licu.
03.05.2024
15:29
Folk pevačica ne prestaje da plače za majkom Mirjanom, tvrdi da bi još bila živa da nije došlo do greške
03.05.2024
15:00
Kragujevac će ove godine za svoj praznik, Dan grada, 6. 7. i 8. maja tokom tri koncertne večeri ugostiti značajna i velika imena srpske rok i pop scene, ali dolazi i svetska muzička zvezda.
03.05.2024
15:26
U većini pravoslavnih domova širom Srbije tradicija je da se jaja pred Vaskrs farbaju na Veliki petak, ali se u Prizrenu i okolini to činilo na Veliki četvrtak.
03.05.2024
14:06
Manastir Tronoša, sa hramom posvećenom Vavedenju Presvete Bogorodice, kroz svoju 700 godina dugu burnu istoriju delio je sudbinu sa svojim narodom, pa isto tako deli i viševekovni običaj prinošenja ratarskih sveća na Veliki četvrtak.
02.05.2024
19:38
Spomenka Nena Popović iz Ivanjice u svom životu oslikala je dosad pet hiljada jaja!
02.05.2024
11:41
Bilo da za praznike putujete od severa ka jugu Srbije ili obrnuto, selo Stopanja, smešteno između Trstenika i Kruševca, vam je usput, a i ako nije, više je razloga da vas put ovuda nanese.
02.05.2024
11:05
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.