"OLUJA", SIMBOL STRADANJA SRBA! Cucić: Stotine se i dalje vode kao nestali, 30.000 stanova je ostalo, neisplaćene penzije, niz nerešenih pitanja...
Podeli vest
Više od 650.000 izbeglih ili prognanih tokom ratova devedesetih godina stiglo je u Srbiju, a sada je u tom statusu oko 12.500 ljudi, rekao je danas komesar za izbeglice Vladimir Cucić povodom 26. godina od hrvatske vojne akcije "Oluja" u kojoj je proterano više od 250.000 Srba
Cucić za Tanjug ocenjuje da je "Oluja" sama po sebi jedno veliko stradanje, ali i simbol stradanja u prethodnim akcijama na području tadašnje Krajine, stradanja na Kosovu i Metohiji, u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Mostaru, Bihaću i nizu drugih mesta.
Nekažnjivost zločina počinjenih tokom i nakon operacije Oluja doprinela je diskreditovanju međunarodnog krivičnog prava, ocenio je danas Karlos Branko, portugalski general major u autorskom tekstu za ugledni lisabonski dnevnik Dairio de Notisijas
03.08.2021
20:43
Podseća da je tokom Oluje proterano više od 250.000 ljudi, nastradalo oko 2.000, a da se i dan danas ta agonija rasteže činjenicom da se još nekoliko stotina vode kao nestali, iako je dobar deo njih već ekshumiran.
"Mi smo uradili više od 24.500 trajnih rešenja, kroz Regionalni stamnbeni program bližimo se broju od 6.000 trajnih rešenja, a u narednih mesec i po dana trebalo bi da pređemo taj broj. Inače Regionalni stambeni program ima 7.600 i u sledećih godinu i po dana ćemo i to završiti", kazao je Cucić dodajući da se nada nastavku aktivnosti.
Od 1.200 kolektivnih centara koliko je u Srbiji bilo, sada ima samo jedan jedini kolektivni centar, kaže Cucić dodajući da se i za njegovo zatvaranje bore godinama, ali da nažalost lokalne vlasti u Bujanovcu nisu najspremnije da to završe.
"Zatvorićemo i to, mi smo se opredelili kada smo krenuli da zatvaramo da ih ne raseljavamo, dosta su raseljavani, mi smo sve do jednog čoveka na određeni način pomogli da se useli u nešto njegovo, trajno", kazao je Cucić.
30.000 stanova ostalo
Kada je reč o povratnicima, Cucić kaže da je jedan broj ljudi uzeo dokumenta Republike Hrvatske jer mu je to bio preduslov da završi niz svojih otvorenih pitanja, odnosno da ih ne terete porezom, da može da vrati poljoprivredno i drugo zemljište, da ima prava na obnovu.
"Nažalost, više od 30.000 stanova je ostalo, nema ih, ostalo je još niz nerešenih pitanja, neisplaćenih penzija, što je sramotno pitanje - velika mrlja na pravnom sistemu Hrvatske jer vi ste državljanin Hrvatske, a diskriminisani ste samo zato što se zovete Jovan, a ne Ivan i ne daju vam tri i po godine penziju", kaže.
Dodaje da su ostali koji se vraćaju, više od 90 odsto njih stariji, koji su svoju penziju obezbedili negde drugo.
Foto: Beta
"Veoma je mali broj ljudi koji su u dobu kada radna sposobnost još uvek nije izgubljena, mesta se prazne i od Hrvata", kaže i dodaje da ne veruje da će se i dalje u Hrvatsku ljudi vraćati, odnosno kako kaže, broj povratničkih porodica je sve manji.
Iako više nema tenzija koje su bile, Cucić kaže da se svake godine u proseku jedan ili dva puta nađe nekakav razlog da nekoga uhapse i optuže za neki zločin i to objave na sva zvona, a onda posle godinu, godinu i po dana ga puste bez objavljivanja da je pušten, da ništa nije dokazano i da su na taj način njegova prava bila ugrožena.
"Igranka traje, nama je žao što je tako, mi živimo jedni pored drugih, nekada smo živeli jedni sa drugima, ali i kao jedni pored drugih treba da budemo dobre komšije", kaže Cucić.
Srbija delima pokazala
Primećuje da i jedan broj ljudi i dalje nosi dva pasoša, ima očekivanja od obe strane.
"Mi smo to kao Srbija shvatili i nismo doživeli kao nikakvu prepreku, naprotiv. U Srbiji su bile potrebe, a prava su ostala u Hrvatskoj. Mi smo se postarali o potrebama, da li se neko postarao o pravima to je pitanje za njih, a mislim da vreme pokazuje da to baš i nije slučaj", smatra Cucić.
U Srbiji je do promene demografske strukture došlo samo zato što je neko došao, a ne zato što je Srbija bilo koga isterala, kaže Cucić i dodaje da na to treba da budemo ponosni.
"Potrebno je da budemo ponosni na to da među raseljenima, izbeglima i proteranima, 24 odsto nisu Srbi, pa ako su se oni opredelili da im Srbija bude domovina i da ovde nisu imali problem zbog toga, to je dokaz jednog ozbiljnog opredeljenja, nastojanja i dela", naveo je.
Kako kaže, Srbija je delima pokazala jer svaka zgrada može da se opipa, svaki čovek može da kaže da li je dovoljno pomognut.
"Verovatno ne, ali daleko više od onoga u onome što je nekada zvao domovina i otadžbina, jer to mu više nije otadzbina, ni domovina, sada mu je domovina Srbija", rekao je Cucić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nekažnjivost zločina počinjenih tokom i nakon operacije Oluja doprinela je diskreditovanju međunarodnog krivičnog prava, ocenio je danas Karlos Branko, portugalski general major u autorskom tekstu za ugledni lisabonski dnevnik Dairio de Notisijas
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević istakao je da zna sve što studenti blokaderi planiraju da rade kada u subotu dođu da blokiraju našu medijsku kuću.
Uprkos zabrinutosti Rumunije i Bugarske, Vašington bi mogao biti zainteresovan da Rusija uspostavi kontrolu nad Odesom, piše infoBRICS. Gubitak luke bio bi katastrofa za ukrajinsku privredu i flotu, ali bi doveo do stvaranja bezbednog prolaza kroz vode Crnog mora.
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je u Kolegijumu da je podneta krivična prijava protiv lidera radikala Vojislava Šešelja i preti mu pritvor.
Protiv Srbije se pet meseci vodi specijalni hibridni rat. Cilj je nasilna promena ustavnog poretka, izazivanje obojene revolucije, građanskog rata i izvođenje krvavog državnog udara. U pitanju je udruženi zločinački poduhvat, koji je pripremala opozicija na čelu sa Đilasom, blokaderi plenumaši, i deo zapadnih obaveštajnih službi.
Studente koji žele da uče danas je obišla profesorka Medicinskog fakulteta Valentina Blagojević koja je poručila da je karijera rektora Vladana Đokića završena!
Predsednik Srpske radikalne stranke doktor Vojislav Šešelj gostovao je u Info jutru kod voditeljke Staše Koprivice i tom prilikom komentarisao aktuelne teme.
Član GO SNS Zoran Babić gostujući u Info jutru kod voditeljke Staše Koprivice govorio je o najavljenoj blokadi Informera i komentarisao stanje u Radio televiziji Srbije.
Pevačica Jelena Karleuša sinoć je bila gost emisije "Da se ne lažemo" kod voditelja Novice Popovića gde je istakla značaj Informer televizije u ovim turbulentnim trenucima kroz koje prolazi srpsko društvo.
Najveća srpska estradna zvezda Jelena Karleuša bile je gost emisije "Da se ne lažemo" na Informer TV gde je bez dlake na jeziku govorila o aktuelnim zbivanjima u zemlji.
U fabrici Fijat-Krajsler automobili Srbija u Kragujevcu, koja je u sastavu Stelantisa, proizvedeni su prvi probni primerci električnog automobila citroen C3.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevskoj Palanci, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Velikoj Plani, uhapsili su M. S. (43) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Kako je danas iz Policijske uprave u Zrenjaninu potvrđeno jutros oko 8 časova prijavljeno je da se u Zrenjaninu u Ulici Milana Stanivukovića ispred stambene zgrade broj 35, nalazi nepomično telo starijeg muškarca.
Neprihvatljiv broj igrača Partizana je podbacio kada je bilo najvažnije, kada se klub borio za novi plasman u plej-of Evrolige. Sada taj cilj može da bude ispunjen samo u teoriji, pošto crno-beli moraju da se oslone na matematiku, odnosno rezultate drugih ekipa kako bi se eventualno domogli makar jedne od pozicija koja im omogućava nastavak takmičenja.
Zahtevna je utakmica pred nama, TSC je ekipa koja je doskora bila jedini predstavnik u Evropi, to dovoljno govori o njihovom kvalitetu. Verujemo u sebe i očekujemo da dođemo do pozitivnih rezultata. Imamo kadrovskih problema, ne možemo da računamo na četiri igrača, ali nadam se da će ostali adekvatno odgovoriti i neutralisati izostanke, poručuje trener Partizana Srđan Blagojević (51).
Adrijan Mutu priznao je da mu je upotreba kokaina uništila karijeru i sprečila ga da osvoji Zlatnu loptu. Nekadašnji rumunski fudbaler izjavio je da je u Čelsiju doneo najgoru moguću odluku i da je zbog toga platio visoku cenu.
Bivši belgijski golman i nekadašnji saigrač Vanje Milinković-Savića (28), Žan Fransoa Žile (45), ne krije iznenađenje što čuvar mreže Torina uporno izostaje sa spiska reprezentacije Srbije. Iako slovi za jednog od najboljih golmana u Seriji A, pa i šire, Milinković-Savić se već duže vreme ne nalazi u planovima selektora Dragana Stojkovića Piksija, što je za Žilea prava enigma.
Bivši fudbaler Crvene zvezde Segundo Kastiljo, nekadašnji miljenik "delija", postao je glavna tema svetskih medija – ne zbog fudbala, već zbog svojih modnih izbora kao trener Barselone iz Gvajakila.
U nedelju, 30. marta, u dva termina, odnosno od 17.30 i od 20 časova u okviru 22. Beogradskog festivala igre na programu je predstava MOS, grčke koreografkinje Joane Paraskevopulu.
Pozorište lutaka “Pinokio” će u utorak 01. aprila proslaviti 53. rođendan i ovaj dan posvetiti nedavno preminulom osnivaču Pozorišta-Živomiru Jokoviću. Živomir Joković je kao glumac, reditelj, pisac, menadžer i upravnik radio na razvoju lutkarstva i postavio temelje za sve ono što jeste i danas predstavlja Pozorište lutaka „Pinokio“.
Nova knjiga o životu kraljevske porodice otkrila nam je da princ Vilijam, kao i njegov otac Čarls zna da bude svadljiv, a Kejt Midlton navodno ume da se nosi s tim.
Pevačica Viki Miljković, neutešna nakon smrti brata, jedva je skupila snage da kaže nekoliko reči o njegovim poslednjim danima koje je proveo u bolnici.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar