"OLUJA", SIMBOL STRADANJA SRBA! Cucić: Stotine se i dalje vode kao nestali, 30.000 stanova je ostalo, neisplaćene penzije, niz nerešenih pitanja...
Podeli vest
Više od 650.000 izbeglih ili prognanih tokom ratova devedesetih godina stiglo je u Srbiju, a sada je u tom statusu oko 12.500 ljudi, rekao je danas komesar za izbeglice Vladimir Cucić povodom 26. godina od hrvatske vojne akcije "Oluja" u kojoj je proterano više od 250.000 Srba
Cucić za Tanjug ocenjuje da je "Oluja" sama po sebi jedno veliko stradanje, ali i simbol stradanja u prethodnim akcijama na području tadašnje Krajine, stradanja na Kosovu i Metohiji, u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Mostaru, Bihaću i nizu drugih mesta.
Nekažnjivost zločina počinjenih tokom i nakon operacije Oluja doprinela je diskreditovanju međunarodnog krivičnog prava, ocenio je danas Karlos Branko, portugalski general major u autorskom tekstu za ugledni lisabonski dnevnik Dairio de Notisijas
03.08.2021
20:43
Podseća da je tokom Oluje proterano više od 250.000 ljudi, nastradalo oko 2.000, a da se i dan danas ta agonija rasteže činjenicom da se još nekoliko stotina vode kao nestali, iako je dobar deo njih već ekshumiran.
"Mi smo uradili više od 24.500 trajnih rešenja, kroz Regionalni stamnbeni program bližimo se broju od 6.000 trajnih rešenja, a u narednih mesec i po dana trebalo bi da pređemo taj broj. Inače Regionalni stambeni program ima 7.600 i u sledećih godinu i po dana ćemo i to završiti", kazao je Cucić dodajući da se nada nastavku aktivnosti.
Od 1.200 kolektivnih centara koliko je u Srbiji bilo, sada ima samo jedan jedini kolektivni centar, kaže Cucić dodajući da se i za njegovo zatvaranje bore godinama, ali da nažalost lokalne vlasti u Bujanovcu nisu najspremnije da to završe.
"Zatvorićemo i to, mi smo se opredelili kada smo krenuli da zatvaramo da ih ne raseljavamo, dosta su raseljavani, mi smo sve do jednog čoveka na određeni način pomogli da se useli u nešto njegovo, trajno", kazao je Cucić.
30.000 stanova ostalo
Kada je reč o povratnicima, Cucić kaže da je jedan broj ljudi uzeo dokumenta Republike Hrvatske jer mu je to bio preduslov da završi niz svojih otvorenih pitanja, odnosno da ih ne terete porezom, da može da vrati poljoprivredno i drugo zemljište, da ima prava na obnovu.
"Nažalost, više od 30.000 stanova je ostalo, nema ih, ostalo je još niz nerešenih pitanja, neisplaćenih penzija, što je sramotno pitanje - velika mrlja na pravnom sistemu Hrvatske jer vi ste državljanin Hrvatske, a diskriminisani ste samo zato što se zovete Jovan, a ne Ivan i ne daju vam tri i po godine penziju", kaže.
Dodaje da su ostali koji se vraćaju, više od 90 odsto njih stariji, koji su svoju penziju obezbedili negde drugo.
Foto: Beta
"Veoma je mali broj ljudi koji su u dobu kada radna sposobnost još uvek nije izgubljena, mesta se prazne i od Hrvata", kaže i dodaje da ne veruje da će se i dalje u Hrvatsku ljudi vraćati, odnosno kako kaže, broj povratničkih porodica je sve manji.
Iako više nema tenzija koje su bile, Cucić kaže da se svake godine u proseku jedan ili dva puta nađe nekakav razlog da nekoga uhapse i optuže za neki zločin i to objave na sva zvona, a onda posle godinu, godinu i po dana ga puste bez objavljivanja da je pušten, da ništa nije dokazano i da su na taj način njegova prava bila ugrožena.
"Igranka traje, nama je žao što je tako, mi živimo jedni pored drugih, nekada smo živeli jedni sa drugima, ali i kao jedni pored drugih treba da budemo dobre komšije", kaže Cucić.
Srbija delima pokazala
Primećuje da i jedan broj ljudi i dalje nosi dva pasoša, ima očekivanja od obe strane.
"Mi smo to kao Srbija shvatili i nismo doživeli kao nikakvu prepreku, naprotiv. U Srbiji su bile potrebe, a prava su ostala u Hrvatskoj. Mi smo se postarali o potrebama, da li se neko postarao o pravima to je pitanje za njih, a mislim da vreme pokazuje da to baš i nije slučaj", smatra Cucić.
U Srbiji je do promene demografske strukture došlo samo zato što je neko došao, a ne zato što je Srbija bilo koga isterala, kaže Cucić i dodaje da na to treba da budemo ponosni.
"Potrebno je da budemo ponosni na to da među raseljenima, izbeglima i proteranima, 24 odsto nisu Srbi, pa ako su se oni opredelili da im Srbija bude domovina i da ovde nisu imali problem zbog toga, to je dokaz jednog ozbiljnog opredeljenja, nastojanja i dela", naveo je.
Kako kaže, Srbija je delima pokazala jer svaka zgrada može da se opipa, svaki čovek može da kaže da li je dovoljno pomognut.
"Verovatno ne, ali daleko više od onoga u onome što je nekada zvao domovina i otadžbina, jer to mu više nije otadzbina, ni domovina, sada mu je domovina Srbija", rekao je Cucić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nekažnjivost zločina počinjenih tokom i nakon operacije Oluja doprinela je diskreditovanju međunarodnog krivičnog prava, ocenio je danas Karlos Branko, portugalski general major u autorskom tekstu za ugledni lisabonski dnevnik Dairio de Notisijas
Na indijskoj televiziji prikazana je neobična i humoristična animacija u kojoj su glavni likovi ruski predsednik Vladimir Putin i indijski premijer Narendra Modi.
U poslovnom kompleksu „Grozni-Siti“, u samom centru prestonice Čečenije, jutros je odjeknula snažna eksplozija koja je teško oštetila fasadu i nekoliko spratova jedne od kula.
Predsednica Skupštine Srbije reagovala je na tekst blokaderskog medija, kojim su sami dokazali da ne postoje paralelni birački spiskovi, kao i da građani glasaju po svojoj volji, a ne pod pritiskom.
Urednica portala "Novosti" Andrijana Nešić bila je gost u emisiji "Dan na dan" na Prvoj televiziji, gde je govorila o skandaloznoj presudi koju je donela sudija blokaderka Tatjana Bezmarević Janjić iz Prvog osnovnog suda, po krivičnoj tužbi Zdenka Tomanović.
Opozicija i blokaderi će zajedno osvojiti manje glasova nego na izborima nego 2023. godine, jer su se u ovoj godini silno iskompromitovali, zbog čega će ih narod kazniti na biračkom mestu. Sa druge strane, SNS će biti nagrađen jer je uspeo da spasi Srbiju od građanskog rata.
Predednica Skupštine Ana Brnabić pohvalila je Nezavisno udruženja novinara Srbije (NUNS) koje je reagovalo na skandaloznu presudu glavnoj urednici portala 'Novosti' Andrijani Nešić.
Pokušavajući da prikriju svoj poraz na izborima u Mionici, blokaderi su lansirali lažnu vest da je predsednik opštine Mionica Boban Janković iz osvete otpustio blokadera Nenada Rakića, koji je bio kandidat na listi „Ujedinjeni za Mionicu“.
Gosti Info jutra Nikola Rađen, bivši vaterpolista, Dragan Vasiljković, fondacija "Kapetan Dragan" i Branko Babić, biznismen komentarisali su uvrede na račun Srba koje dolaze iz regiona.
Vesna Jović, novinarka Informera za Istočnu Srbiju i Aleksandar Jerković, iz Odbora za kontrolu i opservaciju gostujući u Info jutru komentarisali su izbore u Negotinu, Mionici i Sečnju.
Sasvim nesvakidašnja scena dogodila se juče ispred jedne prodavnice na Zlatiboru, gde j, usred decembra i snega, doletelo jato malenih ptica, poređanih u kolonu.
Uprkos jasnim pravilima, pojedini nesavesni građani nastavljaju da odlažu kabasti otpad na mestima koja nisu predviđena za tu namenu – pored kontejnera, na trotoarima, zelenim površinama i drugim javnim prostorima.
Pre više od 10 godina, japanska amigrumi tehnika pletenja, postala je hit na internetu. Tražene su bile igračke, od kojih su neke imale i terapeutsko dejstvo.
Nova ski sezona na Kopaoniku donosi i potpuno novo iskustvo za sve ljubitelje zimskih sportova, ali i kvalitetne nege. Lilly Drogerie po prvi put predstavlja Lilly make-up studio na snegu, jedinstvenu postavku koja će biti otvorena za sve posetioce planine do 1. aprila 2026. godine.
Viši sud u Podgorici izdao je jutros naredbu policiji da na naredno ročište, zakazano za 16. januar, prinudno dovede Budvanina Marka Ljubišu-Kana, navodnog pripadnika "škaljarskog klana", kako bi svedočio u postupku protiv kriminalne grupe koja je pokušala da ga ubije.
Glumica Gala Videnović slavu je stekla ulogom Nataše u filmovima o "Žikinoj dinastiji", a posle mnogo godina publika j eponovo može gledati na filmu i to u 11. nastavku ovog kultnog serijala.
Doktor Rašid Ahmed objasnio je da urođene mane srca nisu rezervisane samo za detinjstvo, mnogi odrasli godinama žive s njima nesvesno, jer simptomi često izostaju do kasnijeg životnog doba.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar