ON JE VOĐA TALIBANA?! NAMAGARČIO JE AMERE KAO NIKO NIKAD, TRAMP GA JE PUSTIO IZ ZATVORA PRE TRI GODINE... Baradar je dobio rat protiv SAD i NATO, ko je u svetu to ikad uspeo?
Abdul Gani Baradar, talibanski lider oslobođen iz pakistanskog zatvora na zahtev SAD pre manje od tri godine, pojavio se kao neprikosnoveni pobednik dvadesetogodišnjeg rata
Dok je Maulvi Hibatulah Akundzada sveukupni vođa talibana, Baradar je njihov politički poglavar i najjavnije lice. Rečeno je da je u nedelju uveče krenuo iz svoje kancelarije u Dohi u Kabul. U televizijskoj izjavi o padu Kabula rekao je da je pravi test talibana tek počeo i da moraju služiti naciji.
Baradarov povratak na vlast oličava nesposobnost Avganistana da pobegne od krvavih okova svoje prošlosti. Priča o njegovom odraslom životu je priča o neprestanom, nemilosrdnom sukobu u zemlji, piše „Gardijan"
Rođen u provinciji Uruzgan 1968. godine, borio se u avganistanskim mudžahedinima protiv Sovjeta 1980 -ih. Nakon što su Rusi isterani 1992. godine i kada je zemlja je zapala u građanski rat između suparničkih vojskovođa, Baradar je u Kandaharu postavio medresu sa svojim bivšim komandantom i poznatim zetom Mohamedom Omarom. Dvojica vrhovnih kadija su zajedno osnovali Talibane, pokret koji su predvodili mladi islamski učenjaci posvecěeni verskom pročišcěenju zemlje i stvaranju emirata.
Podstaknuti verskim žarom, rasprostranjenom mržnjom prema vojskovođama i značajnom podrškom pakistanske agencije Inter-Servisez Intelidžens (ISI), talibani su 1996. godine došli na vlast nakon niza zapanjujucěih osvajanja provincijskih prestonica koje su iznenadile svet. Baradar, Omarov zamenik za koga se verovalo da je veoma efikasan strateg, bio je ključni arhitekta tih pobeda.
Baradar je imao niz vojnih i administrativnih uloga u petogodišnjem talibanskom režimu, a do trenutka kada su ga SAD i njihovi avganistanski saveznici svrgnuli, bio je zamenik ministra odbrane.
Tokom dvadesetogodišnjeg talibanskog izgnanstva, Baradar je imao reputaciju mocěnog vojskovođe i suptilnog političkog operatera. Zapadne diplomate su ga smatrale krilom Keta Šure - talibanskog pregrupisanog vođstva u egzilu (zabranjenog u Rusiji) - koja je bila najotpornija kontroli ISI-ja i najpogodnija za političke kontakte sa Kabulom.
Obamina administracija se, međutim, više plašila njegove vojne ekspertize nego što se nadala njegovim navodno umerenim sklonostima. CIA mu je ušla u trag u Karačiju 2010. godine i u februaru te godine ubedila ISI da ga uhapsi.
„Zarobljavanje Baradara je pretežno podstaknuto zbog njegove uloge u ratu, a ne zbog verovatnocěe da cěe iznenada sklopiti mir", rekao je bivši zvaničnik. „Činjenica je da su se Pakistanci držali njega sve te godine dobrim delom zato što su to od njih tražile Sjedinjene Države".
Foto: AP/Tanjug
Međutim, 2018. godine stav Vašingtona se promenio i avganistanski izaslanik Donalda Trampa, Zalmaj Halilzad, zatražio je od Pakistanaca da oslobode Baradara kako bi mogao da vodi pregovore u Kataru, na osnovu uverenja da cěe se zadovoljiti dogovorom o podeli vlasti. „Nikada nisam video bilo kakvu stvarnu potkrepu te tačke, ali samo je preuzela neku vrstu mitske ideje", rekao je bivši zvaničnik.
Baradar je potpisao Sporazum iz Dohe sa SAD u februaru 2020. godine, što je Trampova administracija pozdravila kao proboj ka miru, a što sada deluje samo kao inscenacija ka potpunoj pobedi talibana.
Nakon dogovora SAD i talibana da se međusobno ne bore, trebali su da uslede razgovori o podeli vlasti između talibana i kabulske vlade Ašrafa Ganija. Ti su razgovori posrnuli uz mali napredak, a sada je jasno da su se Baradar i talibani igrali neko vreme, čekajucěi da Amerikanci odu i pripremajucěi poslednju ofanzivu. Baradara je život naučio strpljenju i poverenju u konačnu pobedu.
Aerodrom u Kabulu prenatrpan je ljudima koji traže pomoć SAD u evakuaciji, ali je kao odgovor na to nastala tišina, šta je sa ljudskim pravima, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Aerodrom u Kabulu prenatrpan je ljudima koji traže pomoć SAD u evakuaciji, ali je kao odgovor na to nastala tišina, šta je sa ljudskim pravima, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.