Ko je zaista bio MENGELE i kako je njegovo ime postalo NOĆNA MORA moderne istorije?! Njegovi eksperimenti i dan danas ŠOKIRAJU!/FOTO/
Podeli vest
Kada biste pitali osobu koja je preživela Aušvic šta je od svega bilo najgore, oni bi vam najverovatnije odgovorili da je to bio centar za ubijanje u Birekenauu. A ako biste zamolili nekoga ko je prošao kroz Birkenau da vam imenuje najstrašnijeg ubicu u tom kompleksu, dobili biste ime Jozef Mengele
Dana 6. juna 1985. brazilska policija u Sao Paulu iskopala je grob čoveka po imenu Volfgang Gerhard. Forenzički i kasniji genetski dokazi su ubedljivo pokazali da su ostaci zapravo pripadali Jozefu Mengeleu, koji je preminuo tokom plivanja.
Edi Jaku koji je preživeo Aušvic i strahote Holokausta u Drugom svetskom ratu i prošle godine objavio svoje memoare pod nazivom "Najsrećniji čovek na svetu" preminuo je danas u Sidneju u 102. godini
12.10.2021
12:03
Ko je bio ovaj čovek i kako je njegovo ime postalo noćna mora moderne istorije?
Jozef Mengele nije imao nesrećno detinjstvo u koje bismo uprli prstom kako bismo objasnili njegovu potrebu da povređuje druge ljude. Zapravo, Mengele je bio popularno, duhovito i dete iz bogate porodice čiji je otac vodio uspešan posao u Nemačkoj u vreme kada je nacionalna ekonomija bila u sunovratu.
Činilo se da su ga svi u školi voleli i da je imao odlične ocene. Bilo je prirodno da upiše fakultet i delovalo je da će da bude uspešan u svemu što zamisli.
Mengele je stekao svoj prvi doktorat iz antropologije na Univerzitetu u Minhenu 1935. Postdoktorski rad je radio u Frankfurtu kod dr Otmara Frajhera fon Veršuera, koji je bio potpuno indoktrinirani nacistički eugeničar. Nacionalsocijalizam je uvek smatrao da su pojedinci proizvod njihovog nasleđa, a fon Veršuer je bio jedan od nacističkih naučnika čiji rad je, čini se, legitimisao tu tvrdnju.
Fon Veršuerov rad se ticao naslednih uticaja na urođene deformitete kao što je rascep nepca.
Mengele je bio entuzijastičan asistent fon Veršueru i napustio je laboratoriju 1938. sa sjajnom preporukom i drugim doktoratom medicine. Tema njegove disertacije bila je uticaj rase na formiranje donje vilice.
Foto: Pixabay
Jozef Mengele se pridružio Nacističkoj partiji 1937, sa 26 godina, dok je još bio kod svog mentora u Frankfurtu. 1938. stupio je u SS i rezervnu jedinicu Vermahta. Njegova jedinica je pozvana 1940. godine i čini se da je dobrovoljno služio, čak se i dobrovoljno prijavio za medicinsku službu Vaffen-SS.
Između pada Francuske i invazije na Sovjetski Savez, Mengele je praktikovao eugeniku u Poljskoj procenjujući poljske državljane da li su za potencijalnu "germanizaciju" ili državljanstvo zasnovano na rasi u Rajhu.
Godine 1941. njegova jedinica je raspoređena u Ukrajinu u borbene redove. Jozef Mengele – bogato, popularno dete i izvanredan student – istakao se i na frontu hrabrošću koja se graničila sa herojstvom. Više puta je odlikovan, jednom za izvlačenje ranjenika iz zapaljenog rezervoara, i više puta pohvaljen za svoju posvećenost službi.
U januaru 1943. nemačka vojska se predala kod Staljingrada. Tog leta, još jedna nemačka vojna jedinica je uništena kod Kurska. Između dve bitke, tokom ofanzive kod Rostova, Mengele je teško ranjen i postao nesposoban za dalju akciju.
Foto: Pixabay
Otpremljen je kući u Nemačku, gde se ponovo povezao sa svojim starim mentorom fon Veršuerom. Dobio je značku za ranjavanje, unapređenje u kapetana i doživotni zadatak: u maju 1943. Mengele se prijavio na dužnost u koncentracioni logor u Aušvicu.
Mengele je stigao u Aušvic u periodu njegove transformacije. Logor je dugo bio mesto prinudnog rada ratnih zarobljenika i begunaca, ali je na zimu između 1942-43 godine, ubrzano postajao logor smrti, usredsređen na podlogor Birkenau, gde je Mengele bio raspoređen kao medicinski oficir.
Zbog pobuna i zatvaranja u logorima Treblinka i Sobibor, i sa pojačanim tempom programa ubijanja širom Istoka, Aušvic je bio veoma zauzet, a Mengele je bio u središtu te akcije.
Izveštaji koje su kasnije dali i preživeli i čuvari opisuju Jozefa Mengelea kao entuzijastičnog člana osoblja koji se dobrovoljno javljao za dodatne dužnosti, rukovodio operacijama koje su tehnički bile iznad njegovog platnog razreda i činilo se da je bio prisutan skoro svuda istovremeno.
Ambulanta smrti
Od svakog lekara u svom delu kampa se zahtevalo da se smeni kao službenik za selekciju – podelivši pristigle pošiljke između onih koji su trebali da rade i onih koji su odmah morali u gasne komore – i mnogi su smatrali da je posao depresivan. Jozef Mengele ga je obožavao i uvek je bio spreman da preuzme smene drugih doktora na rampi za dolazak.
Rukovodio je ambulantom u kojoj su pogubljavani bolesnici, pomagao je drugim lekarima, nadgledao medicinsko osoblje i sprovodio sopstveno istraživanje među hiljadama zatvorenika koje je lično birao za program eksperimenta nad ljudima.
Foto: Pixabay
Eksperimenti koje je sprovodio bili su toliko surovi da je na neke teško i pomisliti. Motivisan i podstaknut za njega morem osuđenih ljudskih bića koji su mu stavljeni na raspolaganje, Mengele je nastavio posao koji je započeo u Frankfurtu proučavanje uticaja genetike na različite fizičke osobine.
Jednojajčani blizanci su mu bili najinteresantniji za ovakva istraživanja jer imaju identične gene. Sve razlike između njih, dakle, moraju biti rezultat spoljašnjih i faktora sredine.
Mengele je "uzimao" stotine parova blizanaca, najčešće dece, i ponekad provodio sate mereći različite delove njihovih tela. Često bi jednom od blizanaca ubrizgavao misteriozne supstance i pratio bolest koja bi usledila. Stavljao je stege deci na udove kako bi izazvao gangrenu, ubrizgavao im je boju u oči koje bi posle smrti osobe slao u laboratoriju za patologiju u Nemačkoj.
Kada bi ispitanik preminuo, drugi blizanac bi odmah bio ubijen injekcijom hloroforma u srce, a onda bi zajedno bili secirani radi poređenja. Jednom prilikom, Jozef Mengele je na ovaj način ubio 14 parova blizanaca i proveo besanu noć vršeći obdukcije svojih žrtava.
Uprkos svim svojim metodičnim radnim navikama, Mengele je bio impulsivan. Tokom jedne selekcije — kada pri dolasku u logor stražari određuju ko ide na prinudan rad a ko ide u smrt — jedna žena srednjih godina, koja je izabrana za rad, odbila je da se odvoji od svoje 14-godišnje ćerke, kojoj je dodeljena smrt. Dok se otimala ogrebala je po licu čuvara koji je pokušao da ih razdvoji. Tada je stigao Mengele. Upucao je i majku i devojčicu, a selekciju zaustavio i sve pridošlice poslao u gasnu komoru.
Drugom prilikom, doktori iz Birkenaua su raspravljali oko toga da li dečak kog su svi voleli ima tuberkulozu. Mengele je izašao iz sobe i vratio se sat ili dva kasnije, izvinio se zbog svađe i priznao da je pogrešio. A kako je shvatio da je pogrešio? Tokom odsustva, upucao je dečaka, secirao ga i nije pronašao tragove bolesti.
Godine 1944. poletnost i entuzijazam su mu doneli rukovodeću poziciju u logoru. U ovom svojstvu, bio je odgovoran za mere javnog zdravlja u kampu, pored sopstvenog istraživanja koje nije prekidao.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Edi Jaku koji je preživeo Aušvic i strahote Holokausta u Drugom svetskom ratu i prošle godine objavio svoje memoare pod nazivom "Najsrećniji čovek na svetu" preminuo je danas u Sidneju u 102. godini
Uoči samita NATO-a u julu, kojim se obeležava 75 godina od osnivanja saveza, mnoge zemlje članice gledaju na ovaj transatlantski savez sa velikim pozitivnim stavom, dok je poverenje u ukrajinskog predsednika opalo, objavio je Pew Research Center.
Oružane snage Ukrajine na aerodromu u Mirgorodu pokušale su uz pomoć trika da spasu lovce tokom žestokog ruskog napada u kojem je uništeno sedam lovaca "suhoj" Su-27 - pet aktivnih i dva koja su bila na popravci
'Agresivna retorika i neistine kojima je takozvani premijer Aljbin Kurti pokušao da, u retrogradnom i anahronom stilu, obmane međunarodnu javnost, govore o njegovoj konfliktnoj prirodi i nameri da se zapadni Balkan po svaku cenu destabilizuje!
Pretplata za RTS i RTV biće 50 dinara skuplja, predviđeno je Predlogom zakona o izmenama zakona o privremenom uređivanju načina naplate takse za javni medijski servis.
Potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin odgovorio je ležnom premijeru lažne države Aljbinu Kurtiju, koji je u autroskom tekstu za Njujork tajms napao Srbiju i njenog predsednika Aleksandra Vučića.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić prisustvovao je danas puštanju u rad dela stanične zgrade Železničke stanice Novi Sad i najavio da će do kraja avgusta ili početkom setpembra biti završene sve druge stanice na brzoj pruzi između Novog Sada i Subotice, koja bi trebalo da bude puštena u saobraćaj najkasnije početkom decembra.
Šta je litijum? Hoće li nas ubiti, ili će naša država procvetati od njega? Na ovu temu u "Info danu" govorio je Miodrag Kapor, stručnjak za energetiku.
Ko upravlja vahabijama, kako ih vrbuju? U emisiji "Info dan" na ovu temu govorili su bivši načelnik Odeljenja za krvne delikte Žarko Popović, bivši ministar policije RS Tomo Kovač i prof. dr Ilija Kajtez, stručnjak za bezbednost.
Gost "Info jutra" Informer televizije bio je profesor sa Fakulteta političkih nauka dr Milan Petričković. On je komentarisao nemire u Turskoj, izazvane problemom sa sirijskim migrantima u toj zemlji.
Ministarstvo prosvete u saradnji sa Vladom Srbije donelo je niz mera u cilju unapređenja školskog sistema i smanjenja nasilja u školama. Ovu vest za Informer je komentarisao Darko Eger, direktor Aktiva novobeogradskih osnovnih škola, tokom gostovanja u "Info jutru".
Najmanje tri vozila učestvovala su danas popodne u teškom udesu u Futogu. Među njima i patrolni policijski džip "land kruzer", koji se sudario sa "pežoom" i tom prilikom pretrpeo znatna oštećenja.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je prvostepenu presudu kojom je Milan Životić (52) bio osuđen na 12 godina zatvora zbog ubistva Radovana Pajovića (32) iz Crne Gore u beogradskom naselju Rakovica.
U Višem sudu u Beogradu danas je ispitivanjem svedoka nastavljeno suđenje instruktoru jahanja Milošu Đukiću, optuženom da je počinio više krivičnih dela silovanja i polnog uznemiravanja nad polaznicama škole jahanja od kojih su neke bile maloletne. U sud su pozvana tri svedoka, a svedočila su dva.
Osuđeni nekadašnji pripadnik zemunskog klana Milorad Ulemek Legija (55) koji služi kaznu od 40 godina robije u "Zabeli", ostaće u posebnom delu ovog zatvora još dve godine.
U Specijalnom sudu u Beogradu danas je za 23. jul zakazano izricanje presude u ponovljenom postupku protiv suspendovanog inspektora SBPOK-a Božidara Stolića, optuženog da je zloupotrebom službenog položaja odavao informacije o istrazi koja se vodi protiv organizatora i dela pripadnika organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Unija evropskih fudbalskih asocijacija (UEFA) definitivno je kaznila reprezentativca Turske, Meriha Demirela (26), sa dva meča suspenzije na Evropskom prvenstvu, zbog kontroverznog "vučjeg pozdrava" prilikom proslave gola.
Turci bljuju vatru nakon što je odlučeno da Demiral nema pravo nastupa na dve naredne utakmice, dok će Džud Belingem moći da igra do kraja Evropskog prvenstva, a svoju kaznu povodom hvatanja za međunožje odradiće tek u Ligi nacija.
Da li ste ikada razmišljali o tome koje osobine deca nasleđuju od svojih roditelja? Pitanje nasleđivanja gena je oduvek intrigiralo ljude, a novija istraživanja i otkrića u genetici bacaju novo svetlo na ovu temu.
Istraživači sa Univerziteta u Tianjinu u Kini postigli su istorijski poduhvat stvaranjem robota koji koristi ljudske moždane ćelije za svoje funkcionisanje. Ovaj napredak ne samo da otvara vrata novim mogućnostima u bioračunarstvu, već obećava revoluciju u medicinskim istraživanjima, posebno u oblasti popravljanja oštećenja - oboljenja ljudskog mozga.
Iako su ljubimci naša omiljena stvorenja, mogu da izazovu mnoge nesreće. Baš ovaj pas je tokom noći izazvao požar u kući, a pukom srećom su svi ostali živi!
Iako nam se neki razlozi za razvod braka čine bizarnim, kada malo "ragrebete" ispod površine, shvatićete da ništa nije tako naivno. Ova žena se razvela zbog toga što joj je muž godinama zatezao tegle, namerno, toliko da ona ne može da otvori.
Skokom u vodu i zaveslajima reprezentativca Srbije u paraplivanju Nikole Ljubisavljevića, u Donjem Dušniku kraj Gadžinog Hana otvoren je bazen, za sada jedini na području te opštine.
Srećnih godina kada su nam sela bila puna žitelja dešavali su se mnogi interesantni događaji. Jedan od tih događaja jeste i krađa devojaka, jer su mnogi brakovi u selima upravo nastali na taj način.
Kafana u Aleksincu, u neposrednoj blizini bolnice u tom mestu, čija je vlasnica Jasmina Stanković (56), dokaz je da ugostiteljski objekti mogu da rade i sa cenama znatno nižim od onih koje obično viđamo, posebno u gradskim sredinama.
Pančevački osnovci koji nisu uspeli da upišu srednju školu u prvom roku imaju priliku danas do 15 sati da odnesu prijave za upis u srednje škole za drugi upisni krug.
Tročlani tim Naučno-tehnološkog parka u Novom Sadu (NTPNS) uspešno je testirao inovaciju koja spaja tehnologiju i gastronomiju – “štampajući” čokoladu uz pomoć 3D štampača!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.