Kada biste pitali osobu koja je preživela Aušvic šta je od svega bilo najgore, oni bi vam najverovatnije odgovorili da je to bio centar za ubijanje u Birekenauu. A ako biste zamolili nekoga ko je prošao kroz Birkenau da vam imenuje najstrašnijeg ubicu u tom kompleksu, dobili biste ime Jozef Mengele
Dana 6. juna 1985. brazilska policija u Sao Paulu iskopala je grob čoveka po imenu Volfgang Gerhard. Forenzički i kasniji genetski dokazi su ubedljivo pokazali da su ostaci zapravo pripadali Jozefu Mengeleu, koji je preminuo tokom plivanja.
Ko je bio ovaj čovek i kako je njegovo ime postalo noćna mora moderne istorije?
Jozef Mengele nije imao nesrećno detinjstvo u koje bismo uprli prstom kako bismo objasnili njegovu potrebu da povređuje druge ljude. Zapravo, Mengele je bio popularno, duhovito i dete iz bogate porodice čiji je otac vodio uspešan posao u Nemačkoj u vreme kada je nacionalna ekonomija bila u sunovratu.
Činilo se da su ga svi u školi voleli i da je imao odlične ocene. Bilo je prirodno da upiše fakultet i delovalo je da će da bude uspešan u svemu što zamisli.
Mengele je stekao svoj prvi doktorat iz antropologije na Univerzitetu u Minhenu 1935. Postdoktorski rad je radio u Frankfurtu kod dr Otmara Frajhera fon Veršuera, koji je bio potpuno indoktrinirani nacistički eugeničar. Nacionalsocijalizam je uvek smatrao da su pojedinci proizvod njihovog nasleđa, a fon Veršuer je bio jedan od nacističkih naučnika čiji rad je, čini se, legitimisao tu tvrdnju.
Fon Veršuerov rad se ticao naslednih uticaja na urođene deformitete kao što je rascep nepca.
Mengele je bio entuzijastičan asistent fon Veršueru i napustio je laboratoriju 1938. sa sjajnom preporukom i drugim doktoratom medicine. Tema njegove disertacije bila je uticaj rase na formiranje donje vilice.
Foto: Pixabay
Jozef Mengele se pridružio Nacističkoj partiji 1937, sa 26 godina, dok je još bio kod svog mentora u Frankfurtu. 1938. stupio je u SS i rezervnu jedinicu Vermahta. Njegova jedinica je pozvana 1940. godine i čini se da je dobrovoljno služio, čak se i dobrovoljno prijavio za medicinsku službu Vaffen-SS.
Između pada Francuske i invazije na Sovjetski Savez, Mengele je praktikovao eugeniku u Poljskoj procenjujući poljske državljane da li su za potencijalnu "germanizaciju" ili državljanstvo zasnovano na rasi u Rajhu.
Godine 1941. njegova jedinica je raspoređena u Ukrajinu u borbene redove. Jozef Mengele – bogato, popularno dete i izvanredan student – istakao se i na frontu hrabrošću koja se graničila sa herojstvom. Više puta je odlikovan, jednom za izvlačenje ranjenika iz zapaljenog rezervoara, i više puta pohvaljen za svoju posvećenost službi.
U januaru 1943. nemačka vojska se predala kod Staljingrada. Tog leta, još jedna nemačka vojna jedinica je uništena kod Kurska. Između dve bitke, tokom ofanzive kod Rostova, Mengele je teško ranjen i postao nesposoban za dalju akciju.
Foto: Pixabay
Otpremljen je kući u Nemačku, gde se ponovo povezao sa svojim starim mentorom fon Veršuerom. Dobio je značku za ranjavanje, unapređenje u kapetana i doživotni zadatak: u maju 1943. Mengele se prijavio na dužnost u koncentracioni logor u Aušvicu.
Mengele je stigao u Aušvic u periodu njegove transformacije. Logor je dugo bio mesto prinudnog rada ratnih zarobljenika i begunaca, ali je na zimu između 1942-43 godine, ubrzano postajao logor smrti, usredsređen na podlogor Birkenau, gde je Mengele bio raspoređen kao medicinski oficir.
Zbog pobuna i zatvaranja u logorima Treblinka i Sobibor, i sa pojačanim tempom programa ubijanja širom Istoka, Aušvic je bio veoma zauzet, a Mengele je bio u središtu te akcije.
Izveštaji koje su kasnije dali i preživeli i čuvari opisuju Jozefa Mengelea kao entuzijastičnog člana osoblja koji se dobrovoljno javljao za dodatne dužnosti, rukovodio operacijama koje su tehnički bile iznad njegovog platnog razreda i činilo se da je bio prisutan skoro svuda istovremeno.
Ambulanta smrti
Od svakog lekara u svom delu kampa se zahtevalo da se smeni kao službenik za selekciju – podelivši pristigle pošiljke između onih koji su trebali da rade i onih koji su odmah morali u gasne komore – i mnogi su smatrali da je posao depresivan. Jozef Mengele ga je obožavao i uvek je bio spreman da preuzme smene drugih doktora na rampi za dolazak.
Rukovodio je ambulantom u kojoj su pogubljavani bolesnici, pomagao je drugim lekarima, nadgledao medicinsko osoblje i sprovodio sopstveno istraživanje među hiljadama zatvorenika koje je lično birao za program eksperimenta nad ljudima.
Foto: Pixabay
Eksperimenti koje je sprovodio bili su toliko surovi da je na neke teško i pomisliti. Motivisan i podstaknut za njega morem osuđenih ljudskih bića koji su mu stavljeni na raspolaganje, Mengele je nastavio posao koji je započeo u Frankfurtu proučavanje uticaja genetike na različite fizičke osobine.
Jednojajčani blizanci su mu bili najinteresantniji za ovakva istraživanja jer imaju identične gene. Sve razlike između njih, dakle, moraju biti rezultat spoljašnjih i faktora sredine.
Mengele je "uzimao" stotine parova blizanaca, najčešće dece, i ponekad provodio sate mereći različite delove njihovih tela. Često bi jednom od blizanaca ubrizgavao misteriozne supstance i pratio bolest koja bi usledila. Stavljao je stege deci na udove kako bi izazvao gangrenu, ubrizgavao im je boju u oči koje bi posle smrti osobe slao u laboratoriju za patologiju u Nemačkoj.
Kada bi ispitanik preminuo, drugi blizanac bi odmah bio ubijen injekcijom hloroforma u srce, a onda bi zajedno bili secirani radi poređenja. Jednom prilikom, Jozef Mengele je na ovaj način ubio 14 parova blizanaca i proveo besanu noć vršeći obdukcije svojih žrtava.
Uprkos svim svojim metodičnim radnim navikama, Mengele je bio impulsivan. Tokom jedne selekcije — kada pri dolasku u logor stražari određuju ko ide na prinudan rad a ko ide u smrt — jedna žena srednjih godina, koja je izabrana za rad, odbila je da se odvoji od svoje 14-godišnje ćerke, kojoj je dodeljena smrt. Dok se otimala ogrebala je po licu čuvara koji je pokušao da ih razdvoji. Tada je stigao Mengele. Upucao je i majku i devojčicu, a selekciju zaustavio i sve pridošlice poslao u gasnu komoru.
Drugom prilikom, doktori iz Birkenaua su raspravljali oko toga da li dečak kog su svi voleli ima tuberkulozu. Mengele je izašao iz sobe i vratio se sat ili dva kasnije, izvinio se zbog svađe i priznao da je pogrešio. A kako je shvatio da je pogrešio? Tokom odsustva, upucao je dečaka, secirao ga i nije pronašao tragove bolesti.
Godine 1944. poletnost i entuzijazam su mu doneli rukovodeću poziciju u logoru. U ovom svojstvu, bio je odgovoran za mere javnog zdravlja u kampu, pored sopstvenog istraživanja koje nije prekidao.
Edi Jaku koji je preživeo Aušvic i strahote Holokausta u Drugom svetskom ratu i prošle godine objavio svoje memoare pod nazivom "Najsrećniji čovek na svetu" preminuo je danas u Sidneju u 102. godini
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Edi Jaku koji je preživeo Aušvic i strahote Holokausta u Drugom svetskom ratu i prošle godine objavio svoje memoare pod nazivom "Najsrećniji čovek na svetu" preminuo je danas u Sidneju u 102. godini
Prošlo je tačno 17 dana od kada je na vanrednim parlamentarnim izborima pobedu odnela "Studentska lista", osvojivši 140 mandata. Nakon što je prošla pobednička euforija nove vlasti, građani Srbije polako ali sigurno uviđaju šta im zapravo ona donosi.
Lider opozicije Aleksandar Vučić oglasio se na svom Instagram nalogu, iznevši niz tvrdnji o dešavanjima u odbrambenom i bezbednosnom sektoru Srbije, kao i o ulozi nevladinih organizacija i studentskog pokreta.
Režimski mediji danima unazad vode prljavu kampanju protiv kineskih kompanija u Srbiji kako bi se narušilo čelično prijateljstvo Srbije i Kine uspostavljeno u mandatu Aleksandra Vučića.
Povodom formiranja, rada i Izveštaja Ad hoc Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva o radu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, Ministarstvo pravde ukazuje na zakonsku obavezu poštovanja prava da se javni tužioci izjasne o nalazima Izveštaja, a pre objavljivanja Izveštaja, što u ovom slučaju nije bilo omogućeno javnim tužiocima.
Filolog Irina Kojčić otkrila je svoje mišljenje o "Studentskoj listi" i poručila da spremaju medijski mrak i cenzuru, sa jasnim ciljem - da ukinu Informer!
U najvećem sportskom rijalitiju "Exatlon", koji se emituje na Informer televiziji, održana je borba za eliminaciju u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 8:7, nakon velike drame i preokreta na poligonu.
Na teritoriji grada Bora od početka epidemije malih boginja registrovano je 20 obolelih. Epidemiolozi upozoravaju na moguće ozbiljne komplikacije i apeluju na roditelje da vakcinišu decu.
Program Studentske liste za reformu odbrane izostavlja obavezni vojni rok i predviđa isključivo šest meseci dobrovoljnog služenja vojske, što otvara brojna pitanja o budućnosti Vojske Srbije.
Mitropolit bački Irinej Bulović nalazi se u ozbiljnom zdravstvenom stanju i hospitalizovan je na Institutu za onkologiju Vojvodine u Sremskoj Kamenici, gde je priključen na respirator.
Bračni par iz Nemačke osuđen je na dugogodišnju robiju zbog silovanja i podvođenja svoje ćerke, dok je za Hrvatom kojem je dete podvođeno, raspisana poternica jer je pobegao kada je pušten da se brani sa slobode i sumnja se da se krije u našem komšiluku.
Dve osobe uhapšene su u nastavku akcije suzbijanja korupcije i finansijskog kriminala zbog sumnje da su fiktivnim poslovanjem i pranjem novca oštetile budžet Republike Srbije za više od 5,7 miliona dinara.
Holivudski sjaj, crveni tepisi i milionski honorari često kriju mračnu stranu filmske industrije. Dok publika uživa u magiji velikog platna, glumci se iza kamera neretko suočavaju sa ogromnim pritiskom, iscrpljujućim snimanjima i zahtevima reditelja koji pomeraju granice izdržljivosti.
Američka pevačica i glumica Arijana Grande (33) i njen bivši dečko Riki Alvarez ponovo su u centru pažnje, nakon što su prvi put zajedno prošetali crvenim tepihom, gotovo deset godina posle raskida.
Poznati filmski reditelj Lordan Zafranović dobitnik je priznanja "Planetarni Tesla" za životno delo u oblasti kulture i umetnosti, a posebno priznanje uručeno mu je i za film "Zlatni rez 42: Deca Kozare".
Intimne trenutke parova u proseku nešto prekine 18 puta godišnje, a kod više od četvrtine ispitanika poslednji prekid značio je i kraj intimnosti za tu noć. To je pokazala anketa sprovedena među 1.000 Amerikanaca koji su u ozbiljnim vezama.
Američka kompanija Antropik predstavila je nove modele veštačke inteligencije Klod Fejbl 5.2 i Klod Mitos 5.2, koji, prema tvrdnjama kompanije, donose unapređenja u programiranju, logičkom zaključivanju i obradi vizuelnih informacija.
Jedan od roditelja iz vrtića u koji ide sin Veljka Ražnatovića Isaija poslao je bokseru poruku i stao na njegovu stranu zbog skandala koji se odigrao u ovoj ustanovi.
Nakon što je Veljko Ražnatović javno izneo tvrdnje da je njegova porodica doživela neprijatnost u vrtiću koji pohađa njegov najmlađi sin, iz ove predškolske ustanove stigao je demant.
Rijaliti programi mnogima su poslužili kao odskočna daska za ulazak u svet poznatih, a pojedine učesnice uspele su da popularnost stečenu pred kamerama pretvore u ozbiljne muzičke karijere.
Bokser Veljko Ražnatović oglasio se na mrežama izrevoltiran situacijom u vrtiću u Titelu, koji pohađaju njegovi sinovi, a zajedno sa suprugom Boganom nameski ih je upisao u vrtić u manjem mestu i mirnijem okruženju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.