Ko je zaista bio MENGELE i kako je njegovo ime postalo NOĆNA MORA moderne istorije?! Njegovi eksperimenti i dan danas ŠOKIRAJU!/FOTO/
Podeli vest
Kada biste pitali osobu koja je preživela Aušvic šta je od svega bilo najgore, oni bi vam najverovatnije odgovorili da je to bio centar za ubijanje u Birekenauu. A ako biste zamolili nekoga ko je prošao kroz Birkenau da vam imenuje najstrašnijeg ubicu u tom kompleksu, dobili biste ime Jozef Mengele
Dana 6. juna 1985. brazilska policija u Sao Paulu iskopala je grob čoveka po imenu Volfgang Gerhard. Forenzički i kasniji genetski dokazi su ubedljivo pokazali da su ostaci zapravo pripadali Jozefu Mengeleu, koji je preminuo tokom plivanja.
Edi Jaku koji je preživeo Aušvic i strahote Holokausta u Drugom svetskom ratu i prošle godine objavio svoje memoare pod nazivom "Najsrećniji čovek na svetu" preminuo je danas u Sidneju u 102. godini
12.10.2021
12:03
Ko je bio ovaj čovek i kako je njegovo ime postalo noćna mora moderne istorije?
Jozef Mengele nije imao nesrećno detinjstvo u koje bismo uprli prstom kako bismo objasnili njegovu potrebu da povređuje druge ljude. Zapravo, Mengele je bio popularno, duhovito i dete iz bogate porodice čiji je otac vodio uspešan posao u Nemačkoj u vreme kada je nacionalna ekonomija bila u sunovratu.
Činilo se da su ga svi u školi voleli i da je imao odlične ocene. Bilo je prirodno da upiše fakultet i delovalo je da će da bude uspešan u svemu što zamisli.
Mengele je stekao svoj prvi doktorat iz antropologije na Univerzitetu u Minhenu 1935. Postdoktorski rad je radio u Frankfurtu kod dr Otmara Frajhera fon Veršuera, koji je bio potpuno indoktrinirani nacistički eugeničar. Nacionalsocijalizam je uvek smatrao da su pojedinci proizvod njihovog nasleđa, a fon Veršuer je bio jedan od nacističkih naučnika čiji rad je, čini se, legitimisao tu tvrdnju.
Fon Veršuerov rad se ticao naslednih uticaja na urođene deformitete kao što je rascep nepca.
Mengele je bio entuzijastičan asistent fon Veršueru i napustio je laboratoriju 1938. sa sjajnom preporukom i drugim doktoratom medicine. Tema njegove disertacije bila je uticaj rase na formiranje donje vilice.
Foto: Pixabay
Jozef Mengele se pridružio Nacističkoj partiji 1937, sa 26 godina, dok je još bio kod svog mentora u Frankfurtu. 1938. stupio je u SS i rezervnu jedinicu Vermahta. Njegova jedinica je pozvana 1940. godine i čini se da je dobrovoljno služio, čak se i dobrovoljno prijavio za medicinsku službu Vaffen-SS.
Između pada Francuske i invazije na Sovjetski Savez, Mengele je praktikovao eugeniku u Poljskoj procenjujući poljske državljane da li su za potencijalnu "germanizaciju" ili državljanstvo zasnovano na rasi u Rajhu.
Godine 1941. njegova jedinica je raspoređena u Ukrajinu u borbene redove. Jozef Mengele – bogato, popularno dete i izvanredan student – istakao se i na frontu hrabrošću koja se graničila sa herojstvom. Više puta je odlikovan, jednom za izvlačenje ranjenika iz zapaljenog rezervoara, i više puta pohvaljen za svoju posvećenost službi.
U januaru 1943. nemačka vojska se predala kod Staljingrada. Tog leta, još jedna nemačka vojna jedinica je uništena kod Kurska. Između dve bitke, tokom ofanzive kod Rostova, Mengele je teško ranjen i postao nesposoban za dalju akciju.
Foto: Pixabay
Otpremljen je kući u Nemačku, gde se ponovo povezao sa svojim starim mentorom fon Veršuerom. Dobio je značku za ranjavanje, unapređenje u kapetana i doživotni zadatak: u maju 1943. Mengele se prijavio na dužnost u koncentracioni logor u Aušvicu.
Mengele je stigao u Aušvic u periodu njegove transformacije. Logor je dugo bio mesto prinudnog rada ratnih zarobljenika i begunaca, ali je na zimu između 1942-43 godine, ubrzano postajao logor smrti, usredsređen na podlogor Birkenau, gde je Mengele bio raspoređen kao medicinski oficir.
Zbog pobuna i zatvaranja u logorima Treblinka i Sobibor, i sa pojačanim tempom programa ubijanja širom Istoka, Aušvic je bio veoma zauzet, a Mengele je bio u središtu te akcije.
Izveštaji koje su kasnije dali i preživeli i čuvari opisuju Jozefa Mengelea kao entuzijastičnog člana osoblja koji se dobrovoljno javljao za dodatne dužnosti, rukovodio operacijama koje su tehnički bile iznad njegovog platnog razreda i činilo se da je bio prisutan skoro svuda istovremeno.
Ambulanta smrti
Od svakog lekara u svom delu kampa se zahtevalo da se smeni kao službenik za selekciju – podelivši pristigle pošiljke između onih koji su trebali da rade i onih koji su odmah morali u gasne komore – i mnogi su smatrali da je posao depresivan. Jozef Mengele ga je obožavao i uvek je bio spreman da preuzme smene drugih doktora na rampi za dolazak.
Rukovodio je ambulantom u kojoj su pogubljavani bolesnici, pomagao je drugim lekarima, nadgledao medicinsko osoblje i sprovodio sopstveno istraživanje među hiljadama zatvorenika koje je lično birao za program eksperimenta nad ljudima.
Foto: Pixabay
Eksperimenti koje je sprovodio bili su toliko surovi da je na neke teško i pomisliti. Motivisan i podstaknut za njega morem osuđenih ljudskih bića koji su mu stavljeni na raspolaganje, Mengele je nastavio posao koji je započeo u Frankfurtu proučavanje uticaja genetike na različite fizičke osobine.
Jednojajčani blizanci su mu bili najinteresantniji za ovakva istraživanja jer imaju identične gene. Sve razlike između njih, dakle, moraju biti rezultat spoljašnjih i faktora sredine.
Mengele je "uzimao" stotine parova blizanaca, najčešće dece, i ponekad provodio sate mereći različite delove njihovih tela. Često bi jednom od blizanaca ubrizgavao misteriozne supstance i pratio bolest koja bi usledila. Stavljao je stege deci na udove kako bi izazvao gangrenu, ubrizgavao im je boju u oči koje bi posle smrti osobe slao u laboratoriju za patologiju u Nemačkoj.
Kada bi ispitanik preminuo, drugi blizanac bi odmah bio ubijen injekcijom hloroforma u srce, a onda bi zajedno bili secirani radi poređenja. Jednom prilikom, Jozef Mengele je na ovaj način ubio 14 parova blizanaca i proveo besanu noć vršeći obdukcije svojih žrtava.
Uprkos svim svojim metodičnim radnim navikama, Mengele je bio impulsivan. Tokom jedne selekcije — kada pri dolasku u logor stražari određuju ko ide na prinudan rad a ko ide u smrt — jedna žena srednjih godina, koja je izabrana za rad, odbila je da se odvoji od svoje 14-godišnje ćerke, kojoj je dodeljena smrt. Dok se otimala ogrebala je po licu čuvara koji je pokušao da ih razdvoji. Tada je stigao Mengele. Upucao je i majku i devojčicu, a selekciju zaustavio i sve pridošlice poslao u gasnu komoru.
Drugom prilikom, doktori iz Birkenaua su raspravljali oko toga da li dečak kog su svi voleli ima tuberkulozu. Mengele je izašao iz sobe i vratio se sat ili dva kasnije, izvinio se zbog svađe i priznao da je pogrešio. A kako je shvatio da je pogrešio? Tokom odsustva, upucao je dečaka, secirao ga i nije pronašao tragove bolesti.
Godine 1944. poletnost i entuzijazam su mu doneli rukovodeću poziciju u logoru. U ovom svojstvu, bio je odgovoran za mere javnog zdravlja u kampu, pored sopstvenog istraživanja koje nije prekidao.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Edi Jaku koji je preživeo Aušvic i strahote Holokausta u Drugom svetskom ratu i prošle godine objavio svoje memoare pod nazivom "Najsrećniji čovek na svetu" preminuo je danas u Sidneju u 102. godini
Pet ranijih prognoza Vladimira Žirinovskog ponovo je dospelo u centar pažnje, jer se mnoge od njih danas tumače kroz rat u Ukrajini, krizu odnosa Rusije i Zapada, sukob na Bliskom istoku i sve vidljivije potrese u svetskom poretku.
Ministar finansija Siniša Mali oštro je odbacio navode Bojana Pajtića o navodnim izgubljenim milijardama, ocenivši ih kao licemerni pokušaj umanjivanja ekonomije Srbije.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako se za izbore sprema političar blokader Miroslav Aleksić, sa kime se druži pretendent na studentsku listu, profesor Milo Lompar, kakav je javni debakl doživela Đilasova uzdanica Marinika Tepić, na koji način se opušta lažni poliglota, opozicionar Đorđe Stanković, gde se šeta advokat blokader Rodoljub Šabić… i još mnogo toga!
Od juče, 5. maja 2026. godine, Srbija je zvanično postala deo SEPA zone, što omogućava brža i jeftinija plaćanja u evrima sa EU i pridruženim zemljama.
Četrdesetosmogodišnji monah, državljanin Srbije, teško je povređen juče popodne na Halkidikiju nakon što je pod nerazjašnjenim okolnostima iskočio iz vozila hitne pomoći tokom transporta u bolnicu.
Postavlja se pitanje da li je pod okriljem Festivala EXIT trebalo nešto drugo biti promovisano i čiji je to kapital bio sve vreme, napominje ekonomista Miljan Jovićević nakon što je firma "Gigs Tix," koja je godinama prodavala karte za ovaj festival, svoju firmu prodala ustašama.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sinoć pola sata pre ponoći na magistralnom putu Novi Pazar–Raška, u prigradskom naselju Piloreti, poginule su četiri osobe, dok su dve teško povređene i nalaze se u bolnici.
Stravična saobraćajna nesreća koja se dogodila na putu iz pravca Novog Pazara ka Raškoj dobila je svoj najteži epilog, pošto se broj žrtava popeo na četiri.
Povodom ubistva koje se dogodilu juče nakon 17 časova na Kanarevom brdu, kada je izboden mladić (19), koji je nakon toga preminuo u Urgentnom centru, oglasio se MUP Srbije.
Više javno tužilaštvo u Novom Pazaru naložilo je obdukcije tela i analizu krvi nastradalih u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sinoć kod Novog Pazara.
Lekari upozoravaju da uporan bol u leđima, koji mnogi zanemaruju, u retkim slučajevima može biti rani znak ozbiljne bolesti poput raka pankreasa, a kako ističe doktor Jiri Kubes, važno je na vreme obratiti pažnju na simptome.
Spanać je poznat kao veoma zdrava namirnica, ali ga mnogi, posebno deca, ne vole zbog blago gorkog ukusa. Međutim, problem najčešće nije u samom spanaću, već u načinu na koji se priprema.
Dešava se da telefon ostane nem kada vas neko zove, iako je sve naizgled u redu. Uzrok tome često nisu očigledne stvari, već skriveni tehnički procesi.
Nakon što je sve zabrinula fotografijom iz Kliničkog centra Srbije starleta i pevačica Atina Ferari otkrila je da je u bolnici bila sa majkom koja nije dobro.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar