Nekoliko stotina siročića bilo je izloženo eksperimentima u kojima su priključivane elektrode na njihova tela i morali su da slušaju glasne zvuke. Eksperimenti su sprovođeni u Danskoj, a podržavala ih je i CIA. Eksperimenti čiji je cilj bio da se otkrije veza između naslednih faktora i šizofrenije kršili su takozvani Nirnberški kod kojim se uvode etička ograničenja za ispitivanja na ljudima, otkriva Danski radio u dokumentarcu pod nazivom „Potraga za samim sobom“
Deca izlagana elektrodama i uznemirujućim zvucima
Istraživanje je započeto ranih šezdesetih godina i u njega je bilo uključeno 311 danske dece, od kojih su mnoga bila usvojena ili su živela u obližnjem sirotištu, a sprovođeno je u podrumu Okružne bolnice u Kopenhagenu. Nastalo je po ideji američkog psihologa Zarnofa Mednika, profesora Univerziteta u Mičigenu. Mednik nije mogao da pronađe adekvatnu grupu za istraživanje u SAD, pošto u toj zemlji nije bilo registra stanovništva uz pomoć koga bi ispitanici bili praćeni duži period.
Zato je pomoć potražio od danskog profesora Finija Šulsingera, čime je započeto istraživanje koje je trajalo godinama u Danskoj. Autor dokumentarca Per Venik kao dete je bio predmet tog eksperimenta. On se seća da je bio stavljan u stolicu, elektrode su mu bile postavljene na ruke, noge, grudi oko srca i morao je da sluša veoma glasne i uznemirujuće zvuke. Test je trebalo da otkrije da li dete ima psihopatske osobine. Ispitivana su deca čije su majke bile bolesne od šizofrenije, ali i deca koja su bila u kontrolnoj grupi, pošto nisu imala mentalnih bolesti u porodici, a među njima je bio i Venik.
„Bilo je veoma neprijatno. I to nije samo moja, već je to priča mnoge dece. Obećali su mi nešto zabavno pre nego što su me odveli u bolnicu. Mislim da je to bilo kršenje mojih građanskih prava. Mislim da je veoma čudno da neki ljudi znaju više o meni nego što sam ja znao kazao je on za Danski radio. Deci nije rečeno u kakvom će eksperimentu učestvovati, ni pre njega, ali ni pošto su prošli ispitivanje, navodi se u dokumentarcu.
Pratili decu decenijama
Venik je poslednji put učestvovao u ovom eksperimentu 1973. godine, kada je imao 24 godine. Ni tada mu nije rečeno o čemu se radi. I ne samo to, nego je bio praćen u narednih 10 godina, a da to nije znao, već je sasvim slučajno otkrio.
„Otišao sam u bolnicu zbog kožne bolesti. Tada sam saznao da je svaka moja poseta lekaru bila prijavljivana odeljenju za psihologiju u bolnici“, svedoči Venik. Kakvo je istraživanje bilo u pitanju, saznao je tek pre tri godine. Tada je odgledao američki dokumentarac o tajnim eksperimentima nad decom u kom su trojke, koje su razdvojene na rođenju, tajno ispitivane kako bi se utvrdio odnos nasleđa i okruženja na razvoj deteta.
Tada je počeo istraživanje o svom iskustvu, što je pretočeno i u dokumentarni film. Venik je, istražujući eksperimente kojima je bio izložen, otkrio i veze sa američkom obaveštajnom službom CIA i američkim zdravstvenim sistemom.
CIA i Amerika podržavali eksperimente
Američki zdravstveni sistem podržao je eksperiment nad danskom decom sa tadašnjih 400.000 kruna u samo jednoj godini, što bi danas iznosilo oko 4,6 miliona kuna, odnosno 618.000 evra. Još zanimljivije je što je američki fond pod nazivom „Fond za humanu ekologiju“ dao za te eksperimente tadašnjih 21.000 dolara, što bi danas iznosilo oko 160.000 evra. Kako je otkrio Vikiliks, taj Fond je šezdesetih godina radio u korist CIA, navodi Danski radio.
Venik je pokušao da kontaktira CIA tim povodom, ali odgovor o istraživanju nikada nije dobio. Otkrio je i da je razlog istraživanja namerno sakrivan od dece. Rezultati eksperimenata bili su predmet doktorske disertacije Finija Šulsingera 1977. godine. Doktorske disertacije se u Danskoj brane javno, ali je ministarstvo pravde te države odobrilo da odbrana Šulsingerove disertacije bude zatvorena za javnost „zbog zaštite identiteta dece“, navodi se u dokumentarcu.
Foto: AP/ Carolyn Kaster
Dokumenta iz eksperimenta uništena kad je autor filma zatražio da ih prouči
Venik je naišao na još nelogičnosti istražujući ovo pitanje. Tako se u podrumu Psihijatrijskog centra Glostrup čuvalo 36 kutija materijala iz ovog istraživanja gotovo 60 godina. Kada je Venik zatražio dozvolu da ih pregleda, centar je počeo da ga uništava uz objašnjenje da je „istraživanje završeno i da više ne moraju da čuvaju materijal iz njega“.
Usled daljeg Venikovog zanimanja zašto to rade posle šest decenija, objasnili su da su zahvaljujući njegovom interesovanju saznali da se taj materijal i dalje čuva i da „po zakonu moraju što brže da ga unište“. Međutim, danski stručnjaci za zdravstveno pravo i istoričari misle drugačije, tvrdeći da je centar zapravo prekršio zakon. Istoričar Jakob Knage Rasmusen iz Danskog muzeja dobrobiti, kaže da se radi o prvom dokumentovanom otkriću upotrebe dece pod posebnim staranjem za eksperimente u Danskoj.
„Ne znam za slične primere u Danskoj, niti u Skandinaviji. Njime je jasno prekršen Nirnberški kod iz 1947. godine, ustanovljen posle Drugog svetskog rata da bi se uvele etičke restrikcije za eksperimente na ljudima. Između ostalog, Nirnberški kod podrazumeva takozvanu informisanu saglasnost, u kojoj ispitanik prvo mora biti informisan o čemu se radi u eksperimentu, njegovim ciljevima i posledicama, a onda dati saglasnost. To je danas centralno pravilo u istraživanjima“, kaže Rasmusen.
On je posebno istakao da su deca koja su podvrgnuta eksperimentu zapravo pripadala ranjivoj grupi i da su bila pod nadzorom države, a da nisu imala kome da se žale.
Čak 100 milijardi dolara ukradeno je iz programa državne pomoći za kovid 19 koji su uspostavljeni kako bi se pomoglo kompanijama i ljudima koji su izgubili posao zbog pandemije, saopštila je američka Tajna služba.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Čak 100 milijardi dolara ukradeno je iz programa državne pomoći za kovid 19 koji su uspostavljeni kako bi se pomoglo kompanijama i ljudima koji su izgubili posao zbog pandemije, saopštila je američka Tajna služba.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u Nacionalnom dnevniku TV Pink, gde je govorio o najvažnijim političkim, ekonomskim i bezbednosnim temama.
Zoran Panović, programski direktor Demostata, nekadašnji glavni urednik Danasa, srušio je blokaderski mit o izolovanosti predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Blokaderski novinar Zoran Kesić, učesnik Proglasove tribine u Frankfurtu na kojoj je zverski pretučen dugogodišnji novinar "Vesti" Zoran Vicelarević, ne prestaje sa sramotnim izjavama!
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Iako su stanovnici bronzanog doba svoje mrtve spaljivali, tragovi njihovih života nisu potpuno nestali. Naučnici su otkrili da se dragocene informacije mogu sačuvati u kremiranim zubima starim više od 3.000 godina.
Na putnom pravcu Topola - Rudnik u mestu Vinča nedaleko od ulaska u selo Donja Šatornja jutros je došlo do teže saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovali kamion i automobil.
Lazar Knežević (21) i Nikolina Pešić (21) iz Šipova poginuli su, dok je Mladen Marković (27) poveđen u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila, 9. juna 2024. godine kod Šipova.
Na internetu je objavljen video zapis snimljen neposredno pre saobraćajne nesreće u kojoj su u subotu život izgubile dve osobe, preneo je Jutarnji list.
Popularna horor misterija "Sreda" (Wednesday), u kojoj glumica Džena Ortega igra čuvenu ćerku iz porodice Adams, zvanično je postala najgledanija serija svih vremena na Netfliksu.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Srpska srednjovekovna tradicija puna je običaja koji bi u savremenom svetu bili potpuno neprihvatljivi, a mnogi od tih običaja prikazani su u našim fimovima i serijama.
Ruže leti zahtevaju posebnu pažnju, a pravilno zalivanje ključno je za njihovo zdravlje i cvetanje. I premalo i previše vode može da im nanese štetu, pa je važno pronaći pravu meru.
Nataša Bekvalac nije krila kakav tip muškarca je privlači, ističući da prednost daje krupnijim i mlađim muškarcima, kao i da pristaje na vezu na jednu noć!
Odnos Jelisavete Orašanin i Pavla Mensura prerastao je prijateljskog u ljubavni nakon što mu se ona žalila da je nesrećna u braku s Milošem Teodosićem.
Voditeljka Pinka Maša Mihailović je pokazala obline u kupaćem kostimu zbog kojih muškarci ostaju bez daha, a žene se pitaju u čemu je tajna njenog izgleda.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.