AMERI I ZAPAD NAREDNIH 10 GODINA NE SMEJU UDARITI NA RUSIJU I KINU! Vojni eksperti jasni, ako krenemo na Moskvu ili Peking dobićemo "po glavi"!
Podeli vest
Tokom 2021. godini došlo je do suštinske promene u odbrambenoj i bezbednosnoj politici zapadnih zemalja, pre svega Velike Britanije. Povećava se budžet za digitalnu tehnologiju, veštačku inteligenciju i sajber ratovanje. Smanjuju se iznosi za tradicionalnije oružje i broj trupa
Sve to u trenutku kada se ruske snage gomilaju na ukrajinskim granicama, Moskva zahteva povlačenje NATO-a iz nekih svojih država članica, a Kina sve glasnije najavljuje ponovno preuzimanje Tajvana - silom ako je potrebno.
Šta će se dogoditi ako Sjedinjene Države imaju dva ratna poprišta sa kojima se suočavaju? Dva žarišta u isto vreme? Mogu li SAD ovo da podnesu?
25.12.2021
13:25
Činjenice na ležu
Mali, regionalni sukobi i dalje izbijaju širom sveta. Etiopija ima građanski rat, ukrajinski separatistički sukob ubio je preko 14.000 ljudi od 2014. godine, pobune u Siriji tinjaju, a Islamska država divlja delovima Afrike.
Ali kako izgleda budućnost ratovanja velikih sila i da li Zapad odgovara izazovima koji su pred nama?
Prvo, „budućnost ratovanja" je već tu. Mnogi aspekti velikog sukoba između Zapada i recimo Rusije ili Kine već su razvijeni, uvežbani i raspoređeni, piš eBBC.
Rusija je 16. novembra izvršila raketnu probu u svemiru, uništivši jedan od svojih satelita. Kina je tokom leta sprovela testove svojih naprednih hipersoničnih projektila, sposobnih da putuju mnogo puta većom brzinom od zvuka. Ofanzivni sajber napadi postali su redovna svakodnevna pojava, nešto poznato kao „ratovanje ispod praga".
Mišel Flurnoj je bila Pentagonova šefica za američku strategiju za vreme predsednika Bila Klintona i Baraka Obame. Ona veruje da je usredsređenost Zapada na Bliski istok u poslednje dve decenije omogućila njegovim protivnicima da iz sustignu u vojnom smislu.
- Mi smo zaista na strateškoj prekretnici gde mi - SAD, UK i naši saveznici - izlazimo iz 20 godina fokusiranja na borbu protiv terorizma i protiv pobunjenika, ratova u Iraku i Avganistanu, i shvatamo da sada imamo ozbiljnu konkurenciju velikih sila - rekla je ona.
Flurnoj tu misli na Rusiju i Kinu, koje su u Integrisanom pregledu britanske vlade opisane kao „akutna pretnja" i dugoročni „strateški rival" Zapadu.
- Dok smo mi bili fokusirani na širi Bliski istok, ove zemlje su se školovale na zapadnom načinu ratovanja. I počele su masovno da ulažu u čitav niz novih tehnologija - rekla je ona.
Mnogo toga je usmereno na sajber aktivnosti - napadi koji imaju za cilj podrivanje strukture zapadnog društva, uticaj na izbore, krađu osetljivih podataka. Ovo je daleko ispod praga ratovanja i veliki deo toga se može poreći. Ali šta ako sadašnje tenzije između Zapada i Rusije oko Ukrajine, ili između SAD i Kine oko Tajvana, prerastu u neprijateljstva? Kako bi to izgledalo?
- Mislim da bi se ovo odigralo veoma brzo i u velikoj meri bi se oslanjalo na informacioni domen - kaže Meija Nuvens, viši naučni saradnik na Međunarodnom institutu za strateške studije (IICC) fokusirajući se na kinesko korišćenje podataka za vojnu prednost.
- Narodnooslobodilačka armija Kine izgradila je novu agenciju pod nazivom Strateške snage za podršku koja se bavi svemirom, elektronskim ratovanjem i sajber sposobnostima - rekla je ona.
Šta to znači u praksi?
Šta to znači u praksi? Pa, među prvim stvarima koje bi se desile u bilo kakvim sukobima bili bi masovni sajber napadi sa obe strane. Bilo bi pokušaja da se „zaslepi" drugi tako što bi se prekinule komunikacije, uključujući satelite, ili čak presecali vitalni podmorski kablovi koji prenose podatke.
U tom slučaju, najveća vojna opasnost je neplanirana eskalacija. Ako vaši sateliti ne komuniciraju i vaši planeri koji sede u svojim podzemnim komandnim bunkerima ne mogu da budu sigurni šta se dešava, onda je izuzetno teško kalibrisati sledeći potez.
Nuvens veruje da im to ostavlja izbor da odgovore na „minimalistički" ili „maksimalistički" način, što nosi rizik dalje eskalacije tenzija.
Jedan faktor koji će verovatno igrati glavnu ulogu u buducěem ratovanju je veštačka inteligencija - AI koja može značajno da ubrz nošenje odluka i vreme odgovora komandanta, omogućavajući im da obrađuju informacije mnogo brže.
Ovde SAD imaju kvalitativnu prednost u odnosu na svoje potencijalne protivnike i Flurnoj veruje da to može da smanji razliku u oblastima u kojima je Zapad brojčano nadjačan ogromnom veličinom kineske Narodnooslobodilačke armije.
- Jedan od načina da se povrati neka kvantitativna masa i da se zakomplikuje protivničko planiranje odbrane ili planiranje napada je uparivanje ljudi i mašina - kaže ona.
- Dakle, ako imate jednu platformu sa posadom koja može da kontroliše 100 bespilotnih platformi, onda počinjete da otkupljujete taj kvantitativni bilans.
Ali postoji jedna oblast u kojoj Zapad opasno zaostaje za Rusijom i Kinom. To su hipersonične rakete - super projektili koji mogu da lete bilo gde između pet i 27 puta većom brzinom od zvuka i nose ili konvencionalnu ili nuklearnu bojevu glavu.
Rusija je objavila uspešne testove svoje hipersonične krstareće rakete Cirkon, proglašavajući da može da pobedi bilo koju odbranu bilo gde u svetu.
Kineski Dong Feng 17, prvi put otkriven 2019. godine, nosi hipersonično klizno vozilo (HGV) koje može da manevriše kroz atmosferu sa gotovo nepredvidivom putanjom, što otežava presretanje.
Nedavno testiranje američkih sistema, sa druge strane, nije dobro prošlo. Dolazak ovog oružja u kineski arsenal sada tera Vašington da dvaput razmisli o odlasku u rat da bi odbranio Tajvan ako Kina odluči da izvrši invaziju na njega.
Ipak, upravo sada, na pragu 2022. godine, ruske snage koje se gomilaju na granici Ukrajine, iako svakako uključuju ofanzivne mogućnosti sajber i elektronskog ratovanja, uglavnom se sastoje od konvencionalnog oružja kao što su tenkovi, oklopna vozila i trupe - ista vrsta oružja i opreme koji bi bili raspoređen u slučaju da je Moskva odlučila da upadne u baltičke države.
Izazov zapadu, ali...
Velika Britanija je donela odluku da smanji svoje konvencionalne snage u korist ulaganja u novu tehnologiju. Franc-Štefan Gadi, specijalista za buduće ratovanje, veruje da će ovo sigurno doneti koristi za 20 godina, ali pre toga će postojati zabrinjavajući jaz.
- Mislim da ćemo imati veoma opasan period u narednih pet do 10 godina kada će doći do smanjenja tradicionalnog arsenala. Istovremeno, mnoge od ovih novih tehnoloških sposobnosti neće biti dovoljno zrele da zaista imaju operativni uticaj - rekao je on.
A u tih narednih pet do 10 godina mogli bismo da vidimo neke od najopasnijih izazova zapadnoj bezbednosti. Da li to znači propast? Flurnoj veruje da su rešenje dve stvari - bliske konsultacije i saradnja sa saveznicima i ulaganje na pravim mestima.
- Ako spojimo svoje umove i zaista investiramo u prave tehnologije, prave koncepte, i razvijamo ih brzinom i obimom, trebalo bi da budemo u stanju da sprečimo rat velikih sila - kaže ona.
- Trebalo bi da budemo u stanju da ostvarimo svoje ciljeve i da Indo-Pacifik, na primer, zadržimo slobodnim, otvorenim i prosperitetnim u budućnosti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Ostoja
pre 4 godine
Jeset ali i Kina i Rusija ne smeju u sledecih 10 godina da udare na Evropu i Ameriku, isto tako imaju lose da se provedu, to su reci ruskih generala....
Američki predsednik Donald Tramp ponovo je zaoštrio retoriku o Grenlandu, insistirajući da arktičko ostrvo, koje je poluautonomna teritorija Danske, mora da postane deo Sjedinjenih Američkih Država.
Britanski premijer Kir Starmer je u pregovorima sa evropskim saveznicima o raspoređivanju vojnih snaga na Grenlandu, kako bi ublažili bezbednosne strahove američkog predsednika Donalda Trampa, i kako bi se suprotstavili rastućoj pretnji kineske i ruske vojske, saopštio je danas izvor iz britanske vlade.
Američki predsednik Donald Tramp upozorio je da bi Sjedinjene Države mogle da napuste NATO ukoliko saveznici ne podrže američko preuzimanje Grenlanda, tvrdeći da je to pitanje od ključnog značaja za nacionalnu bezbednost SAD.
Voditelj Informera Nenad Matejić i zamenik glavnog urednika Dejan Vukelić ušli su u verbalni rat oko toga da li bi Srbija trebalo da ima dva pisma ili samo jedno.
Deo blokadera koji je najavio da će razgovarati sa ustaškim evroposlanikom Toninom Piculom bukvalno ima serviranu temu o kojoj bi mogao da diskutuje sa predstavnicima EU sledeće nedelje kada delegacija bude u Srbiji.
Voditelj Informera Nenad Matejić i zamenik glavnog urednika Dejan Vukelić ušli su u verbalni rat oko toga da li bi Srbija trebalo da ima dva pisma ili samo jedno.
Nataša Kandić, osvedočena mrziteljka svega srpskog u delirijumu je zbog odluke dela blokadera da razgovaraju sa delegacijom Evropske unije koju predvodi ustaša Tonino Picula.
Oliver Ivanović, lider Srba sa Kosova koje je ubijen pre osam godina, nije imamo nikalo lepo mišljenje o Aleksandru Ivanoviću, svom bratancu i tom delu familije.
Najviše glasova u Informerovoj anketi za favorita Exatlona osvojili su Jovan Radulović Jodžir među muškim takmičarima i Elica Erski među ženskim takmičarima.
Jedini takmičar Exatlona Srbija koji nije ostvario nijednu pobedu u dosadašnjem toku takmičenja je Dušica Topić. Važno je spomenuti da je ona imala velikih zdravstvenih problema zbog kojih je nastupila samo četiri puta.
Večeras od 21 čas samo na Informer televiziji očekuje vas 10. epizoda Exatlona i borba za život nakon koje će biti poznato koja takmičarka pakuje kofere.
Prethodne sedmice u Informerovoj mega popularnoj emisiji "Na merama" mogli ste da vidite kako bivša ministarka Danica Grujičić pohodi blokaderske šatore, gde to tumara analitičar Aleksandar Radić, čime se sada bavi doskorašnji trener KK Partizan Željko Obradović, na koji način glumica Iva Štrljić vežba za novu ulogu…
Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek gostujući u Info jutru govorio je o ulaganjima u zdravstvo i lečenju dece pre 2012. godine i od te godine do danas.
Ministarstvo unutrašnjih poslova apeluje na sve učesnike u saobraćaju da dosledno poštuju saobraćajne propise, koriste propisanu zimsku opremu, prilagode brzinu kretanja stanju kolovoza i vremenskim uslovima i održavaju bezbedno odstojanje.
Veštačka inteligencij, na osnovu samo jedne noći provedene u laboratoriji za spavanje, može da proceni rizik za više od 130 bolesti - od Parkinsonove bolesti do raka dojke.
Ubijeni bivši igrač Crvene zvezde, Živko Bakić (40), hapšen je zbog 324 kilograma kokaina kao glavni pripadnik šestočlane grupe, za koju se sumnjalo da je deo Balkanskog kartela.
Milica Asanović(25) nađena je posle sedam i po dana potrage u blizini autoputa Niš - Leksovac danas, u petak oko 16 sati. Policija je potvrdila da je nađeno žensko telo, ali pre završetka uviđaja nije moglo da se tvrdi da se radi zaista o njoj.
Bivši fudbaler Crvene zvezde Živko Bakić Žića (42) ubijen je danas na Avali, u blizini kuće u vikend naselju Trešnja gde je živeo, a Informer je sada na mestu zločina.
Sumnja se da je Živka Bakića, čije je telo pronađeno danas oko 15 časova u okolini Sopota, ubio profesionalni ubica, koji je pratio njegovo kretanje i pažljivo isplanirao ovo ubistvo.
Prošlo je skoro 10 godina od smrti glumca Milorada Mandića Mande, a njegov brat Nenad otkrio je da je glumčevo zdravlje bilo ozbiljno narušeno zbog kredita za stan i pozorišta.
Kultni film "Maratonci trče počasni krug" ne pamti se samo po nezaboravnim replikama i glumačkim bravurama, već i po brojnim anegdotama koje su se dešavale iza kamere.
Glumica Nevena Neradžić, koja u filmu "Saučesnici" igra partnerku glavnog junaka kojeg tumači Radovan Vujović, kaže da je inspiraciju za ulogu pronašla u svojim prošlim vezama.
Četbot Grok, koji pripada kompaniji Ilona Maska, sada je ograničio mogućnost kreiranja i uređivanja slika samo na korisnike koji imaju plaćenu pretplatu na društvenu mrežu X.
Postoji nasledni poremećaj koji dugo može ostati neprimećen, a istovremeno predstavlja tihi uzrok iznenadnih smrti kod naizgled zdravih mladih ljudi, hipertrofična kardiomiopatija (HCM).
Dermatolozi Kori L. Hartman i Ksenija Kobets objašnjavaju da šal funkcioniše slično jastučnici: skuplja sebume, šminku, znoj, prašinu i zagađenje iz okoline, a svaki put kada ga stavite oko lica, vraća sve to nazad na kožu.
Bivša rijaliti učesnica Ana Ćurčić podelila je neprijatne prizore iz svog doma, nakon što joj je u kupatilu otpao bojler, ostavljajući prostoriju u potpunom haosu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar