AMERI I ZAPAD NAREDNIH 10 GODINA NE SMEJU UDARITI NA RUSIJU I KINU! Vojni eksperti jasni, ako krenemo na Moskvu ili Peking dobićemo "po glavi"!
Podeli vest
Tokom 2021. godini došlo je do suštinske promene u odbrambenoj i bezbednosnoj politici zapadnih zemalja, pre svega Velike Britanije. Povećava se budžet za digitalnu tehnologiju, veštačku inteligenciju i sajber ratovanje. Smanjuju se iznosi za tradicionalnije oružje i broj trupa
Sve to u trenutku kada se ruske snage gomilaju na ukrajinskim granicama, Moskva zahteva povlačenje NATO-a iz nekih svojih država članica, a Kina sve glasnije najavljuje ponovno preuzimanje Tajvana - silom ako je potrebno.
Šta će se dogoditi ako Sjedinjene Države imaju dva ratna poprišta sa kojima se suočavaju? Dva žarišta u isto vreme? Mogu li SAD ovo da podnesu?
25.12.2021
13:25
Činjenice na ležu
Mali, regionalni sukobi i dalje izbijaju širom sveta. Etiopija ima građanski rat, ukrajinski separatistički sukob ubio je preko 14.000 ljudi od 2014. godine, pobune u Siriji tinjaju, a Islamska država divlja delovima Afrike.
Ali kako izgleda budućnost ratovanja velikih sila i da li Zapad odgovara izazovima koji su pred nama?
Prvo, „budućnost ratovanja" je već tu. Mnogi aspekti velikog sukoba između Zapada i recimo Rusije ili Kine već su razvijeni, uvežbani i raspoređeni, piš eBBC.
Rusija je 16. novembra izvršila raketnu probu u svemiru, uništivši jedan od svojih satelita. Kina je tokom leta sprovela testove svojih naprednih hipersoničnih projektila, sposobnih da putuju mnogo puta većom brzinom od zvuka. Ofanzivni sajber napadi postali su redovna svakodnevna pojava, nešto poznato kao „ratovanje ispod praga".
Mišel Flurnoj je bila Pentagonova šefica za američku strategiju za vreme predsednika Bila Klintona i Baraka Obame. Ona veruje da je usredsređenost Zapada na Bliski istok u poslednje dve decenije omogućila njegovim protivnicima da iz sustignu u vojnom smislu.
- Mi smo zaista na strateškoj prekretnici gde mi - SAD, UK i naši saveznici - izlazimo iz 20 godina fokusiranja na borbu protiv terorizma i protiv pobunjenika, ratova u Iraku i Avganistanu, i shvatamo da sada imamo ozbiljnu konkurenciju velikih sila - rekla je ona.
Flurnoj tu misli na Rusiju i Kinu, koje su u Integrisanom pregledu britanske vlade opisane kao „akutna pretnja" i dugoročni „strateški rival" Zapadu.
- Dok smo mi bili fokusirani na širi Bliski istok, ove zemlje su se školovale na zapadnom načinu ratovanja. I počele su masovno da ulažu u čitav niz novih tehnologija - rekla je ona.
Mnogo toga je usmereno na sajber aktivnosti - napadi koji imaju za cilj podrivanje strukture zapadnog društva, uticaj na izbore, krađu osetljivih podataka. Ovo je daleko ispod praga ratovanja i veliki deo toga se može poreći. Ali šta ako sadašnje tenzije između Zapada i Rusije oko Ukrajine, ili između SAD i Kine oko Tajvana, prerastu u neprijateljstva? Kako bi to izgledalo?
- Mislim da bi se ovo odigralo veoma brzo i u velikoj meri bi se oslanjalo na informacioni domen - kaže Meija Nuvens, viši naučni saradnik na Međunarodnom institutu za strateške studije (IICC) fokusirajući se na kinesko korišćenje podataka za vojnu prednost.
- Narodnooslobodilačka armija Kine izgradila je novu agenciju pod nazivom Strateške snage za podršku koja se bavi svemirom, elektronskim ratovanjem i sajber sposobnostima - rekla je ona.
Šta to znači u praksi?
Šta to znači u praksi? Pa, među prvim stvarima koje bi se desile u bilo kakvim sukobima bili bi masovni sajber napadi sa obe strane. Bilo bi pokušaja da se „zaslepi" drugi tako što bi se prekinule komunikacije, uključujući satelite, ili čak presecali vitalni podmorski kablovi koji prenose podatke.
U tom slučaju, najveća vojna opasnost je neplanirana eskalacija. Ako vaši sateliti ne komuniciraju i vaši planeri koji sede u svojim podzemnim komandnim bunkerima ne mogu da budu sigurni šta se dešava, onda je izuzetno teško kalibrisati sledeći potez.
Nuvens veruje da im to ostavlja izbor da odgovore na „minimalistički" ili „maksimalistički" način, što nosi rizik dalje eskalacije tenzija.
Jedan faktor koji će verovatno igrati glavnu ulogu u buducěem ratovanju je veštačka inteligencija - AI koja može značajno da ubrz nošenje odluka i vreme odgovora komandanta, omogućavajući im da obrađuju informacije mnogo brže.
Ovde SAD imaju kvalitativnu prednost u odnosu na svoje potencijalne protivnike i Flurnoj veruje da to može da smanji razliku u oblastima u kojima je Zapad brojčano nadjačan ogromnom veličinom kineske Narodnooslobodilačke armije.
- Jedan od načina da se povrati neka kvantitativna masa i da se zakomplikuje protivničko planiranje odbrane ili planiranje napada je uparivanje ljudi i mašina - kaže ona.
- Dakle, ako imate jednu platformu sa posadom koja može da kontroliše 100 bespilotnih platformi, onda počinjete da otkupljujete taj kvantitativni bilans.
Ali postoji jedna oblast u kojoj Zapad opasno zaostaje za Rusijom i Kinom. To su hipersonične rakete - super projektili koji mogu da lete bilo gde između pet i 27 puta većom brzinom od zvuka i nose ili konvencionalnu ili nuklearnu bojevu glavu.
Rusija je objavila uspešne testove svoje hipersonične krstareće rakete Cirkon, proglašavajući da može da pobedi bilo koju odbranu bilo gde u svetu.
Kineski Dong Feng 17, prvi put otkriven 2019. godine, nosi hipersonično klizno vozilo (HGV) koje može da manevriše kroz atmosferu sa gotovo nepredvidivom putanjom, što otežava presretanje.
Nedavno testiranje američkih sistema, sa druge strane, nije dobro prošlo. Dolazak ovog oružja u kineski arsenal sada tera Vašington da dvaput razmisli o odlasku u rat da bi odbranio Tajvan ako Kina odluči da izvrši invaziju na njega.
Ipak, upravo sada, na pragu 2022. godine, ruske snage koje se gomilaju na granici Ukrajine, iako svakako uključuju ofanzivne mogućnosti sajber i elektronskog ratovanja, uglavnom se sastoje od konvencionalnog oružja kao što su tenkovi, oklopna vozila i trupe - ista vrsta oružja i opreme koji bi bili raspoređen u slučaju da je Moskva odlučila da upadne u baltičke države.
Izazov zapadu, ali...
Velika Britanija je donela odluku da smanji svoje konvencionalne snage u korist ulaganja u novu tehnologiju. Franc-Štefan Gadi, specijalista za buduće ratovanje, veruje da će ovo sigurno doneti koristi za 20 godina, ali pre toga će postojati zabrinjavajući jaz.
- Mislim da ćemo imati veoma opasan period u narednih pet do 10 godina kada će doći do smanjenja tradicionalnog arsenala. Istovremeno, mnoge od ovih novih tehnoloških sposobnosti neće biti dovoljno zrele da zaista imaju operativni uticaj - rekao je on.
A u tih narednih pet do 10 godina mogli bismo da vidimo neke od najopasnijih izazova zapadnoj bezbednosti. Da li to znači propast? Flurnoj veruje da su rešenje dve stvari - bliske konsultacije i saradnja sa saveznicima i ulaganje na pravim mestima.
- Ako spojimo svoje umove i zaista investiramo u prave tehnologije, prave koncepte, i razvijamo ih brzinom i obimom, trebalo bi da budemo u stanju da sprečimo rat velikih sila - kaže ona.
- Trebalo bi da budemo u stanju da ostvarimo svoje ciljeve i da Indo-Pacifik, na primer, zadržimo slobodnim, otvorenim i prosperitetnim u budućnosti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Ostoja
pre 3 godine
Jeset ali i Kina i Rusija ne smeju u sledecih 10 godina da udare na Evropu i Ameriku, isto tako imaju lose da se provedu, to su reci ruskih generala....
Nemački kancelar Fridrih Merc poziva Kinu da izvrši veći pritisak na Rusiju kako bi se okončao rat u Ukrajini, a takođe odbacuje utisak da Evropa stoji po strani u mirovnim pregovorima.
Na indijskoj televiziji prikazana je neobična i humoristična animacija u kojoj su glavni likovi ruski predsednik Vladimir Putin i indijski premijer Narendra Modi.
U poslovnom kompleksu „Grozni-Siti“, u samom centru prestonice Čečenije, jutros je odjeknula snažna eksplozija koja je teško oštetila fasadu i nekoliko spratova jedne od kula.
Antisrpski mediji jedva su dočekali novu akciju u režiji blokadera zgubidana i to tik pred kraj godine, kada se ljudi spremaju za praznike i porodične aktivnosti. Međutim, da je ludilo u njihovim redovima sve veće, govori i činjenica da planiraju skupljanje potpisa za raspisivanje izbora, koje je predsednik Aleksandar Vučić već najavio.
Pravni tim Saveta za monitoring, ljudska prava i borbu protiv korupcije Transparentnost, nakon analize javno dostupnih podataka, zaključuje da Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK), pod rukovodstvom Mladena Nenadića i Zagorke Dolovac, nezakonito i politički proganja ministra Nikolu Selakovića i to na osnovu naloga Marinike Tepić, opozicione narodne poslanice.
Lider naprednjaka i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević ocenio je da je sramna presuda koja je izrečena Andrijani Nešić urednici portala "Novosti".
Gosti Info jutra Nikola Rađen, bivši vaterpolista, Dragan Vasiljković, fondacija "Kapetan Dragan" i Branko Babić, biznismen komentarisali su uvrede na račun Srba koje dolaze iz regiona.
Vesna Jović, novinarka Informera za Istočnu Srbiju i Aleksandar Jerković, iz Odbora za kontrolu i opservaciju gostujući u Info jutru komentarisali su izbore u Negotinu, Mionici i Sečnju.
Viši sud u Podgorici izdao je jutros naredbu policiji da na naredno ročište, zakazano za 16. januar, prinudno dovede Budvanina Marka Ljubišu-Kana, navodnog pripadnika "škaljarskog klana", kako bi svedočio u postupku protiv kriminalne grupe koja je pokušala da ga ubije.
U okviru istrage za ubistvo počinjeno na području Pešteri, sudski veštaci sa Kliničkog centra Srbije konstatovali su da je okrivljeni u trenutku zločina bio uračunljiv.
U Okružnom sudu u Denpasaru u Indoneziji počelo je suđenje okrivljenima za brutalnu mafijašku likvidaciju Srbina Živana Radmanovića (32) koji je u junu izrešetan u luksuznoj vili na Baliju nakon proslave rođendana njegove supruge.
Glumica Dušica Žegarac ispričala je jednom prilikom da je ulogu u filmu "Deveti krug" (1960) dobila sasvim slučajno kada joj je jedan čovek prišao u Pionirskom parku i ponudio da glumi u pomenutom ostvarenju.
Glumac Kijanu Rivs, koji u filmu "Matriks" tumači glavnog junaka Nea, potvrdio da je spreman da ponovo obuče crni mantil i snimi nastavak popularne sage.
Evropska radiodifuzna unija (EBU) potvrdila je učešće Izraela na Evroviziji 2026. nakon čega su usledile burne reakcije širom Evrope i prve zvanične najave bojkota.
Doktor Rašid Ahmed objasnio je da urođene mane srca nisu rezervisane samo za detinjstvo, mnogi odrasli godinama žive s njima nesvesno, jer simptomi često izostaju do kasnijeg životnog doba.
Veliki kvar u radu Cloudflare-a ponovo je izazvao ozbiljne probleme na internetu, ostavljajući ogroman broj korisnika bez pristupa omiljenim sajtovima i aplikacijama širom sveta.
Frizerka na TikToku otkrila je neverovatno jednostavan postupak koji, kako tvrde mnogi, čini kosu lepšom, mekšom i znatno manje masnom, a oduzima manje od 10 sekundi.
Džej Ramadanovski preminuo je pre pet godina, a violinista Željko Stefanović Paganini često posećuje pevačev grob i svira za dušu legendarnog Dorćolca.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar