GAS SKAČE NA 3.000 DOLARA, EVROPA PO HITNOM POSTUPKU ODOBRAVA SEVERNI TOK 2? Ruski ekspert izneo šok scenario, nikad neizvesniji početak godine na Starom kontinentu
Podeli vest
Koje su političke odluke bile primarni izvor ove krize - i da li će Evropa uspeti da se sačuva od smrzavanja ove zime?
Godina 2021. ući će u istoriju kao jedinstven vremenski period za tržište gasa. Mnoge okolnosti su se dogodile ili poklopile prvi put u istoriji – i to je dovelo do kolosalnih posledica po celokupnu evropsku, pa i svetsku ekonomiju. Koje su političke odluke bile primarni izvor ove krize - i da li će Evropa uspeti da se sačuva od smrzavanja ove zime?
Brisel želi da uvrsti nuklearnu energiju i oblike prirodnog gasa kao „zelenu“ energiju kao deo značajne klasifikacione šeme EU koja će pomoći finansijska tržišta odlučuju šta se smatra održivim ulaganjem
01.01.2022
23:34
Evropsko tržište gasa se 2021. okrenulo naglavačke. Do tada, tradicionalno su tražnja i cene na spot tržištu gasa rasle do zime, do grejne sezone. Letnji period je bio povoljan za kupovinu gasa u evropskim podzemnim skladištima. Čak i uzimajući u obzir troškove skladištenja gasa, to je bio profitabilan posao za trgovce gasom: leti su kupovali jeftin gas, pumpali ga u skladište, a zimi prodavali skuplje.
Međutim, 2021. godine stvari su krenule potpuno drugačije. Paradoksalno, cene gasa su počele da rastu od početka proleća. U martu 2021. hiljadu kubnih metara koštalo je manje od 300 dolara, ali je u maju cena otišla na 350 dolara. Do početka leta gas na tržištu fjučersa je porastao na 400 dolara, a do kraja leta na 600 dolara.
U septembru je došlo do još oštrijeg skoka - do 800 dolara, au oktobru je bilo moguće probiti 1.000 dolara i skoro dostići 2.000 dolara za hiljadu kubnih metara. Istorijski rekord cena gasa u Evropi postavljen je i pre početka grejne sezone. Drugi vrhunac - skok cena iznad 2.150 dolara - dogodio se sa prvim mrazevima u Evropi, sredinom decembra sa logičnim snažnim povratkom usled zagrevanja.
"Ove godine se odjednom spojilo nekoliko faktora, što je dovelo do ogromne nestašice gasa i povećanja cena", kaže Igor Juškov, stručnjak sa Finansijskog univerziteta pri Vladi Ruske Federacije i Fonda za nacionalnu energetsku bezbednost. Prvi od njih je rastuća potražnja za gasom iz Azije i posebno Kine, čija je privreda prva počela da se oporavlja nakon pandemije.
"Kina se ponaša kao usisivač koji usisava sav slobodni gas“, kaže stručnjak. Logično je da je skoro sav TPG projurio pored Evrope u Aziju. Nestašica gasa u Evropi dovela je do poskupljenja.
Drugi faktor su vetroelektrane, koje su takođe donekle izneverile evropsko tržište energije.
"Tokom 2021. vetroturbine su proizvele znatno manje električne energije u Evropi nego prethodnih godina. Jer godina nije bila jako vetrovita", kaže stručnjak. Kada nema energije vetra, morate sagoreti više uglja i gasa.
Pogrešna procena
Četvrti faktor je vreme. Posle duge ledene zime, došlo je sparno leto. Za klimatizaciju je bilo potrebno mnogo struje, pa se leti nije dešavao uobičajeni pad potražnje i cena gasa.
"Evropske kompanije početkom leta bile su veoma neoprezne i nisu pumpale gas u podzemna skladišta - smatrale su da je nenormalno da gas bude skuplji leti nego zimi. Verovalo se da treba da se sačeka i da će se situacija normalizovati. Tada je cena porasla na 500, a mnoge kompanije su odlučile da je ovo vrhunac cene i da treba još malo sačekati. Međutim, opet su se pogrešili – cene su još više porasle, pa je u podzemna skladišta pre grejne sezone upumpano vrlo malo gasa“, objašnjava Juškov.
Foto: Reuters
Istovremeno, u Evropi se nisu pojavili novi izvori gasa. Naprotiv, sopstvena proizvodnja gasa u EU opada – i to je peti faktor koji je uticao na cenu goriva.
"Polja u Severnom moru se iscrpljuju, a rudarstvo u Norveškom i Barencovom moru je skupo. U isto vreme, evropske birokrate vrše pritisak na kompanije sa potrebom za energetskom tranzicijom. Sredinom godine došlo je do značajne odluke - holandski sud je tužio Šel i naložio kompaniji da pooštri svoj program dekarbonizacije. Zbog ovog pritiska, mnogi se jednostavno plaše da ulažu u proizvodnju gasa", kaže Juškov. Dobavljači iz drugih zemalja (Alžir, Norveška) ne povećavaju zalihe iz svojih razloga.
Tako su Evropljani postali aktivniji u kupovini gasa od Rusije. U prvoj polovini godine Gasprom je izvezao 100 milijardi kubnih metara gasa – rekordna cifra. Međutim, od septembra, kada su cene počele naglo da rastu, potražnja Evropljana je opala.
Preskup gas po spot cenama
"Naš izvoz je opao ne zato što Gasprom ne želi da prodaje, već zato što Evropljani ne mogu da priušte tako skupi gas", kaže Juškov.
Evropljani su preuzeli sve ugovorene količine gasa od Gasproma, jer je ugovorna cena vezana za spot tržište, ali dolazi sa popustom (koeficijent smanjenja) i kašnjenjem od šest do devet meseci. Međutim, količine prekoračene u ugovoru se prodaju po spot ceni. A Evropljani nisu spremni da uzimaju ruski gas po spot tržišnim cenama – preskup je.
Foto: Reuters
Otuda se pokazalo da je velika tražnja dovela do nestašice gasa i rasta cena, a povećanje cena do pada tražnje. Mnogi proizvođači azotnog đubriva, hemijska postrojenja i farme u Evropi su se jednostavno zatvorili.
U novoj 2022. godini malo je verovatno da će se situacija mnogo promeniti.
"Ako govorimo o trgovini fjučersima na berzi, onda ćemo ove zime videti nove rekorde cena. Cena hiljadu kubnih metara može dostići i do 3.000 dolara, jer najintenzivniji period grejne sezone tek predstoji, reč je o drugoj polovini februara i martu. Najgore što može da se desi je mraz u martu. Do ovog trenutka gasa u podzemnim skladištima nema, odnosno Evropa gubi još jedan izvor gasa", kaže Igor Juškov.
Ovim tempom će podzemna skladišta u Evropi najverovatnije biti ispražnjena krajem januara, a kako će povećati sadašnji uvoz nije sasvim jasno, rekao je ruski stručnjak.
Dve opcije
Međutim, postoje opcije. Prvo, u januaru-februaru ruski TPG sa Jamala može doći u Evropu. Druga opcija je pokretanje Severnog toka 2. Za ruski gasovod, 2021. je takođe bila posebna godina. Ove godine, uprkos sankcijama, gasovod je u potpunosti završen. Štaviše, do 1. januara oba cevna ogranka su u potpunosti napunjena gasom i, sa tehničke tačke gledišta, potpuno su spremna za rad.
S druge strane, Evropljani su pronašli birokratski trik da odlože izdavanje sertifikata za Severni tok 2 do kasnog leta ili čak do jeseni. Evropskom regulatoru nije odgovarala registracija operatera cevi – Nord Stream 2 AG – u Švajcarskoj, kompanija mora da se preregistruje u Nemačkoj. Tek nakon toga će se nastaviti proces sertifikacije, i to od nule.
Foto: AP/Photo
Puštanje Severnog toka 2 ove zime bez sertifikacije moguće je u dva slučaja. Prvi – ako se ispostavi da je tranzit gasa kroz ukrajinsku cev iz ovog ili onog razloga blokiran, kaže Juškov. Na primer, to bi moglo biti da Kijev krade gas iz tranzitne cevi ili da dođe do velike havarije u ukrajinskom delu. U ovom slučaju, Gasprom može da otpočne isporuku gasa Evropi preko Severnog toka 2 kako bi ispunio svoje ugovorne obaveze.
Druga opcija je da sami Evropljani daju zeleno svetlo za pokretanje Severnog toka 2 pod plaštom tehničkog testiranja gasovoda, kako je bi ispalo da su bili prinuđeni da se ponize. To je moguće u slučaju velikih mrazeva i kritične nestašice gasa na ukrajinskom ili evropskom tržištu.
Šta će biti po završetku grejne sezone? Svi faktori koji utiču na cenu gasa ostaće i 2022. godine. Još se ne vide preduslovi za promenu situacije, rekao je Juškov. Ponovo će se isprazniti podzemna skladišta, TPG se neće vraćati u Evropu i neće se pojaviti drugi „novi“ gas. Mnogo će zavisiti od vremena - da li je leto toplo ili mirno. Zbog toga mislim da će potražnja za gasom biti velika tokom 2022. godine“, zaključuje izvor.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Brisel želi da uvrsti nuklearnu energiju i oblike prirodnog gasa kao „zelenu“ energiju kao deo značajne klasifikacione šeme EU koja će pomoći finansijska tržišta odlučuju šta se smatra održivim ulaganjem
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poklopio je blokadere i okorele lažove i opozicionare, poput Dragana Đilasa, u svega nekoliko rečenica, iznoseći činjenice - da na njihovoj listi studenata nema, a izjašnjavaju se kao ''Studentska lista''.
Petar Miletić, predsednik Izvršnog odbora Pokreta slobodnih građana (PSG), redovni gost tajkunskih televizija, nekadašnji je savetnik "premijera" lažne države "Kosovo" -Aljbina Kurtija.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta najoštrije osuđuje podmuklu laž hrvatskog pjevača Tonija Cetinskog da je novosadski SPENS bio logor za Hrvate.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je obišao kompaniju "Sigma", koja je osnovana 1989. godine i bavi se proizvodnjom i tehnologijama vezanim za dezinfekciona sredstva i tretman vode. Tom prilikom dočekali su ga brojni građani ali i oni najmlađi.
Učesnici crvenog tima Exatlona – Jovan Radulović Jodžir, Boško Marinković, Aleksa Erski i Elica Erski, lana Stanišić, Tijana Jović i Nevena Petrović – posetili su Ivanjicu, rodno mesto svog klupskog kolege Radojice Lazića.
Sportski rijaliti Exatlon Srbija koji je emitovan na našoj televiziji sa Dominikanske Republike, toliko se dopao nekima da su odlučili da organizuju nastavak i to u Srbiji.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Posle odličnih utisaka gledalaca nakon prve emisije, Igor Ćurčić u utorak uživo od 22 sata sprema nove divne priče i izuzetno lepo druženje sa gostima i gledaocima.
Profesor doktor Miloš Laban, politički analitičar i doktor Aleksandar Lukić iz Instituta za političke studije gostujući u Info jutru komentarisali su neuspešnu saradnju Amerike i Britanije u ratu na Bliskom istoku.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam u čemu uživa glumac Mima Karadžić, šta "merka" muzičar Dženan Lončarević, kako izgleda "modni pohod" glumice Vesne Trivalić, na koji način se biznismen Toplica Spasojević odmara od posla, za čime traga fotograf i režiser Dejan Milićević, kuda žuri perjanica Đilasove stranke Branko Miljuš, zašto je poličar u pokušaju Srđan Milivojević teški licemer...
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je tokom obilaska kompanije "Sigma" u Crvenki da će Srbija za 90 dana imati sigurne rezerve dizela i benzina.
Prema informacijama iz Predškolske ustanove iz Čačka, dečak (5) jutros je nešto posle osam časova izašao sam iz vrtića i uputio se na adresu na kojoj je ranije živeo sa majkom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da država mora značajno da unapredi zdravstvenu infrastrukturu u pojedinim delovima zemlje, kao i da se nova oprema očekuje u narednih šest meseci.
Darko Glišić, ministar za javna ulaganja, obišao je selo Beserovina kod Bajine Bašte, gde je sa meštanima razgovarao o ključnim problemima sa kojima se suočavaju, pre svega o lošoj putnoj infrastrukturi i zastareloj vodovodnoj mreži.
U Kraljevu se nastavlja niz vandalskog divljanja. Posle nedavnog skrnavljenja spomenika narodnog heroja, ovog vikenda iz parka Pljakin šanac u centru Kraljeva, odneta je bronzana bista teška više od 200 kilograma.
Tanja Miljković čestitala je rođendan suprugu Marku Miljkoviću, kojem se sudi za zloglasne zločine pred Specijalnim sudom u Beogradu, i to putem bilborda.
U Višem sudu u Nišu danas je održan prvi dan suđenja M.M.M. i M.M, roditeljima 13-godišnjeg dečaka koji je ubio svog vršnjaka Andreja Simića 2023. godine u Niškoj Banji.
Dečak Demir K. (13) koji je teško povređen u stravičnoj saobraćajnoj nesreći u Sjenici, trenutno je stabilno i njegovo stanje se iz dana u dan popravlja na Institutu za majku i dete u Beogradu.
Viši sud u Jagodini doneo je presudu kojim J.M.(45) osuđuje na 11 godina zatvora jer je u julu 2022. godine izbola bivšeg supruga M.M. kuhinjskim nožem.
Rade M. iz Obrenovca, vlasnik šlep službe, juče je u teškoj saobraćajnoj nesreći na Šabačkom putu izgubio suprugu Marinu M. (49) i ćerku Valentinu M. (25).
Takmičarka u kvizu "Potera" ispravila je gramatičku grešku tragaču Žarku Stevanoviću, a na njegovom licu se videlo da mu zbog toga nije bilo nimalo prijatno.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar