Stručnjaci veruju da je ruska invazija na Ukrajinu u punom obimu najmanje verovatna opcija od mogućih ishoda trenutne eskalacije u regionu i naginju ka daljoj aneksiji ili "ograničenoj operaciji“
Dok zapadne zemlje opozivaju diplomate iz Кijeva zbog straha od ruskog napada, analitičari uglavnom predviđaju četiri moguća scenarija koja bi mogla da se odigraju u narednim nedeljama.
Pripajanje Donbasa
Pripajanje Donjecke i Luganske Narodne Republike — nepriznatih država koje su proglasili proruski separatisti u regionu Donbasa u istočnoj Ukrajini 2014. godine — bila je konstanta ruske političke agende. Među glasnim pristalicama ideje su glavna urednica RT-a Margarita Simonjan i lideri lojalnih "sistemskih“ opozicionih partija u Državnoj Dumi.
U decembru je predsednik Vladimir Putin optužio Ukrajinu da je izvršila "genocid“ nad lokalnim stanovništvom koje govori ruski. Takvi komentari bi mogli da budu izgovor za formalno raspoređivanje ruskih trupa u Donbasu, možda zauzimanje delova Donjecke i Luganske oblasti koje kontroliše Кijev.
Ukrajinski diplomata koji je želeo da ostane anoniman rekao je za "Moskou tajms" da bi uvođenje trupa u Donbas mogao da bude prvi korak za Rusiju, koja će onda proceniti reakciju Zapada pre nego što krene dalje.
Iako se veruje da su ruske snage prisutne u Donbasu od najranijih dana pobune u proleće 2014. godine, Rusija je uvek poricala svoju umešanost u region. Moskva smatra da je rat u Donbasu unutrašnji ukrajinski sukob i da nema raspoređenih trupa na toj teritoriji. Za Narodnu Republiku Donbas, koja je uvek izražavala svoju želju da se pridruži Rusiji, zvanično priznanje bi moglo da bude uvod u aneksiju u stilu Кrima od strane Rusije.
Foto: Printskrin video
"Ograničena operacija"
Drugi mogući scenario je takozvana "ograničena operacija“. Ova opcija bi značila da se Rusija uzdržava od okupacije teritorije i da se umesto toga fokusira na kratak, oštar poraz ukrajinske vojske.
Ova opcija je privukla pažnju nakon što je američki predsednik Džo Bajden sugerisao da će Vašington reagovati manje oštro na ograničeni upad nego na opšti rat. Model za takvu operaciju mogao bi da bude rat Rusije sa Gruzijom u avgustu 2008. godine, kada je gruzijski napad na otcepljenu provinciju Južnu Osetiju izazvao veliki ruski napad koji je brzo porazio gruzijsku vojsku i nakratko okupirao veći deo zemlje.
U ukrajinskom slučaju, takva operacija bi imala za cilj da demonstrira sposobnost Rusije da porazi kijevske oružane snage, dok bi istovremeno razotkrila nesposobnost Zapada da pomogne u Ukrajini u dovoljnoj meri. Ali, iako bi takva operacija poštedela Rusiju skupe i dugotrajne okupacije, možda neće ostvariti njene glavne ciljeve. Pošto je Moskva jasno stavila do znanja da želi novo rešenje koje će držati Ukrajinu van NATO-a, gruzijski scenario — gde vojni poraz nije suštinski promenio prozapadnu orijentaciju zemlje — deluje manje privlačno.
Foto: Tanjug/AP
Potpuna invazija
Eksperti veruju da je invazija na Ukrajinu u punom obimu najmanje verovatna od mogućih scenarija. Iako je Rusija rasporedila oko 175.000 vojnika duž zapadne granice, sveobuhvatna ofanziva — koja bi verovatno uključivala juriš na velike gradove, uključujući Harkov, Кijev i Odesu — verovatno bi imala ogromnu cenu za rusku vojsku i dovela bi do najoštrijih mogućih sankcija Zapada.
Međutim, ogromne poteškoće koje bi puna invazija podrazumevala, ne znače da se ona može potpuno otpisati.
S obzirom na to da je Putin lično duboko investiran u ukrajinsko pitanje, a na njegovo donošenje odluka utiče samo nekolicina najbližih savetnika, ruski predsednik možda potcenjuje otpor koji bi ruski napad naišao u Ukrajini.
Nekonvencionalni rat
Jedan od načina da Moskva izvrši pritisak na Ukrajinu bez negativnih strana koje donosi otvorena borba, bile bi nekonvencionalne metode, uključujući sajber i psihološki rat.
Nedavni članak grupe ukrajinskih vojnih stručnjaka u listu "Ukrainska pravda" tvrdi da broj ruskih trupa na granici nije dostigao potreban nivo za sveobuhvatnu ofanzivu i da je u bliskoj budućnosti više verovatan sajber rat. Stručnjaci su opisali scenario u kome Rusija eskalira dezinformacije i sajber napade da bi oslabila Ukrajinu pre eventualnog napada. Za veliki sajber napad na objekte ukrajinske vlade početkom meseca okrivljeni su beloruski hakeri, koji su verovatno delovali uz rusku podršku.
Međutim, nejasno je u kojoj meri bi takva "hibridna“ taktika ratovanja mogla da postigne cilj Moskve da vrati Ukrajinu u svoje krilo.
S obzirom na to da ruski cilj fundamentalnih političkih promena Кijevu verovatno zahteva ili dogovor sa Vašingtonom ili neki nivo vojnog osvajanja Ukrajine, hibridni rat bi Moskvi mogao da donese samo ograničen uspeh.
Pregovori između SAD i Rusije mogli bi da se ispostave kao poslednja pogodba, u kojoj bi Zapad mogao da prizna suverenitet Moskve nad Krimom, a Ukrajina rizikuje da ponovi sudbinu Austrije. Ovo mišljenje deli i američki analitičar Stiven Sabo, prenosi The National Interest
Zapadne zemlje se, prema oceni ruskog poslanika i general-potpukovnika u penziji Andreja Guruljova, više ne zadržavaju samo na političkim izjavama protiv Moskve, već sistematski podižu vojne kapacitete za mogući veliki sukob sa Rusijom.
Rusija je od 2020. do 2025. godine zabeležila rast bogatstva po glavi stanovnika od 37 odsto i našla se na drugom mestu u svetu, odmah iza Južne Koreje, pokazuje najnoviji izveštaj „Globalno bogatstvo“ švajcarske banke UBS.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je u Berlinu da su Sjedinjene Američke Države i dalje neophodne za odbranu Ukrajine, iako Evropa sve više novca i industrijskih kapaciteta ulaže u vojnu podršku Kijevu.
Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je snimke uništenja pet ukrajinskih besposadnih čamaca u severoistočnom delu Crnog mora, navodeći da su ciljevi likvidirani pre nego što su uspeli da priđu ruskim položajima i obali.
Ruska ekonomija je već „previše ohlađena“ i više ne može dugo da izdrži ekstremno visoke kamatne stope, upozorio je izvršni direktor Sberbanke German Gref, tražeći od Centralne banke Rusije brže smanjenje kamata kako bi se pokrenule investicije i sprečilo dalje gušenje privrede.
Ruski „Cargrad“ izneo je tezu da razorni zemljotresi u Venecueli i netipični potresi kod Sevastopolja ne bi trebalo da se posmatraju samo kao geološki događaji, već i kroz širi geopolitički kontekst, uz pitanje da li se iza takvih udara može kriti upotreba tehnologija za delovanje na Zemljinu koru.
Predsednik Rusije Vladimir Putin, prema oceni ukrajinskog politikologa Ruslana Bortnika, obnavlja rusku političku elitu ljudima povezanim sa ratom u Ukrajini kako bi se okružio kadrovima koji mu ostaju lojalni u slučaju nove krize sa Kijevom i Zapadom.
Moskva razmatra mogućnost prvog udara na vojne ciljeve u Evropi ako proceni da NATO nastavlja da koristi Ukrajinu za napade na rusku teritoriju, tvrdi bivši analitičar CIA Lari Džonson.
Ministarstvo odbrane Rusije potvrdilo je presretanje balističke rakete velikog dometa, ali nije navelo gde je oborena, ni o kom tipu projektila je reč, dok zapadna platforma „Kleš riport“ piše da postoji sumnja da je Ukrajina testirala novu balističku raketu FP-9 kompanije „Fajer point“.
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova upozorila je Japan da bi raspoređivanje američkih raketa srednjeg i kratkog dometa na japanskoj teritoriji Moskva smatrala direktnom pretnjom svojim granicama na Dalekom istoku.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pregovori između SAD i Rusije mogli bi da se ispostave kao poslednja pogodba, u kojoj bi Zapad mogao da prizna suverenitet Moskve nad Krimom, a Ukrajina rizikuje da ponovi sudbinu Austrije. Ovo mišljenje deli i američki analitičar Stiven Sabo, prenosi The National Interest
Dragan J. Vučićević danas je tokom vanrednog uključenja u program naše televizije otkrio šokantne informacije o premijeru Crne Gore Milojku Spajiću koji je samo nekoliko sati ranije na najsramniji način udario na Srbiju, ali i na glavnog urednika Informera.
Jedan od lidera Srba u Crnoj Gori Milan Knežević uključio se hitno u Kolegijum na Informer televiziji i upozorio da svi novinari i urednici Informera mogu završiti na crnoj listi Crne Gore i Milojka Spajića.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević, poznat i kao "Drekavac", još jednom je pokazao koliko mrzi vlast u Srbiji i stao u odbranu novinara "Vijesti" Petra Komnenića kome je zabranjen ulazak u našu državu.
Predstavnici ministarstva lažne države su bez najave došli u Opštinu Severna Mitrovica i tražili razgovor na temu oslikavanja murala sa likom patrijarha Pavla i njegovim citatom.
Na Velikoj plaži u Ulcinju došlo je do incidenta koji je uznemirio turiste, kada je, prema navodima očevidaca, svađa u moru eskalirala u fizički sukob između nekoliko žena i to sve zbog muškarca!
Ministarstvo zaštite životne sredine i kompanija EKSPO 2027 potpisali su Memorandum o razumevanju kojim je uspostavljen okvir za zajedničku pripremu i realizaciju obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine, u okviru programa specijalizovane izložbe Ekspo 2027 Beograd.
Direktor Fonda PIO, Relja Ognjenović, predsednik Saveza penzionera Srbije, prof. dr Andreja Savić i gradonačelnica Loznice, Dragana Lukić, na tribini održanoj 2. jula u ovom gradu, bili su na raspolaganju za više od tri stotine lozničkih penzionera koji su imali mnogo pitanja iz njihovih nadležnosti.
Bojana Ćorilić, heroina koja je uspela da se oporavi nakon što je u nezapamćenom masakru u Žitištu izrešetana sa čak šest hitaca, danas živi život punim plućima i raduje se svakom novom danu.
Pripadnici policije u Surčinu ekspresno su rasvetlili sramotnu krađu dobrovoljnih priloga namenjenih deci sa posebnim potrebama i lisice na ruke stavili A. O. (27), osumnjičenom za ovo bezobzirno krivično delo.
Na raskrsnici Bulevara Evrope i Rumenačkog puta u Novom Sadu, u neposrednoj blizini kružnog toka, dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj je jedno vozilo potpuno uništeno.
Dejan Vuksanović (32), za kojim je srpska policija raspisala potragu zbog sumnje da je u februaru ove godine automobilom pokosio ženu na benzinskoj pumpi u Beogradu i pobegao, lociran je i priveden danas u Herceg Novom.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Vreme koje je muškarcima potrebno da ponovo postignu erekciju posle orgazma prvenstveno zavisi od starosti, ali i od opšteg fizičkog i psihičkog stanja, objašnjavaju stručnjaci.
Visoke temperature i velika vlažnost vazduha otežavaju podnošenje letnjih dana. Organizam se tada teže hladi, više se znojimo i brže umaramo, ali uz nekoliko jednostavnih trikova možete lakše preživeti sparinu i rashladiti i sebe i svoj dom.
Japanska kompanija Soni saopštila je da će od januara 2028. godine prestati da proizvodi fizičke diskove za sve nove video-igre za konzole Plejstejšen, čime će buduća izdanja biti dostupna isključivo u digitalnom formatu.
Iako se mnogi parovi nadaju prilici da letnji odmor provedu zajedno, ponovo se povežu i poprave svoj brak, za mnoge problematične odnose ovaj period bi mogao da bude kraj, navode stručnjaci.
Na jednom TikTok profilu pojavile su se fotografije poznatih ličnosti koje su posetile Hilandar, a posebnu pažnju privukla je objava sa pevačem Milanom Stankovićem.
Učesnici rijalitija "Elita" od učešća uspevaju da zarade i po nekoliko stotina hiljada evra, a među njima se izdvajaju najplaćeniji takmičari koji za boravak pred kamerama inkasiraju vrtoglave sume.
Pevačica Barbara Bobak nastupila je u jednom prestoničkom klubu, a sve prisutne ostavila je bez teksta kada je otkrila da ispod garderobe ne nosi donji veš.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.